Roman Daše Drndić Canzone di guerra pisan je žestoko i ironično
Uz to kroz svoj nomadizam, od odlaska iz Beograda zbog krvnih zrnaca, preko Rijeke gdje je njezin akcent bio srpski, pa do Kanade gdje je sve to nadomjestila praznina i bijeda, autorica je – ako ga je i imala – ostala bez svakoga “institucionalnoga” uporišta.
Dakle, sve te nevolje rezultirale su jednim sadržajnim ženskim životnim putopisom iliti životopisom koji razara iluzije, pa onda i kompromise. Kada se još kroza sve to provuku “linkovi” vrlo zanimljive obiteljske povijesti, svakidašnjica jednoga samohranog roditeljstva, bijeda izbjeglištva u “obećanoj” zemlji i bizarne slike Zapada, imamo roman koji odiše strašću i varira od kafkijanskoga apsurda birokracije do apsurdnih traženja posla i “nadničenja” tipa Bukowskog. Pa natrag do balkanskih apsurdistana i njihove povijesti.
Robert Perišić

Daša Drndić (Zagreb, 1946. – Rijeka, 2018.)
Rođena je u Zagrebu. Diplomirala 1968. na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, kao Fulbrightov stipendist 1971. magistrirala dramaturgiju u Sjedinjenim Državama (Southern Illinois University), a kao stipendist američkog sveučilišta Case Western Reserve započela je rad na doktoratu koji završava u Rijeci (s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu određenih spisateljica kroz njihova djela). Radila je kao profesorica engleskog jezika, kao urednica u nakladničkoj kući Vuk Karadžić u Beogradu, kao urednica-dramaturg u Dramskom programu Radio-Beograda, kao odgajateljica u engleskom vrtiću u Ičićima, Hrvatska, kao asistent za školstvo pri UNHCR-u u Rijeci, kao emigrant, lektor za hrvatski i srpski jezik na University of Toronto, Kanada. Kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavala je britansku književnost, kreativno pisanje, literaturu na filmu i modernu angloameričku dramu. Napisala 12 knjiga proze od kojih su neke nagrađene i prevedene na engleski, francuski, njemački, poljski, nizozemski, mađarski, slovački, slovenski, talijanski, finski, albanski i makedonski, a odlomci iz proze na još nekoliko jezika.
Objavila: Put do subote (1982), Kamen s neba (1984), Marija Częstochowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu (1997), Canzone di guerra: nove davorije (1998), Totenwande / Zidovi smrti (2000), Doppelgänger (2002, 2005), Leica format (2003), After Eight : književni ogledi (2005), Feministički rukopis ili politička parabola: drame Lillian Hellman (2006), Sonnenschein: dokumentarni roman (2007), April u Berlinu (2009), Belladonna (2012) i EEG (roman, 2016).
Godine 2004. knjiga Leica format ušla je u uži izbor za književne nagrade Jutarnjeg lista i Vjesnika, te za nagrade Gjalski i Kiklop, a 2005. After Eight za nagradu Kiklop. Roman Sonneschein 2007. dobio je nagrade Fran Galović i Kiklop za roman godine, te ušao u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Knjiga April u Berlinu, 2009. godine ušla je u uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista. Godine 2013., Sonnenschein (u engleskom prijevodu – Trieste) ušao je u uži izbor za nagradu lista Independent za najbolju stranu knjigu prevedenu na engleski jezik a objavljenu u Velikoj Britaniji u 2012. i dobio je nagradu čitalaca. Godine 2014. u SAD-u izlazi američko izdanje Sonnenscheina (Trieste) kod Houghtona Mifflina Harcourta. Iste godine Daša Drndić dobiva međunarodnu nagradu “Prozart” za doprinos balkanskoj književnosti. Godine 2012. u Velikoj Britaniji objavljen je njen roman Leica format, a 2017. Belladona u Velikoj Britaniji i SAD-u, te Doppelgaenger u Italiji.
Daša Drndić napisala je i realizirala tridesetak igranih i dokumentarnih radio-drama koje su emitirane u Hrvatskoj i inozemstvu, te objavila tridesetak kratkih priča od kojih su neke nagrađene. Piše eseje i književnu kritiku. Prevodi s engleskog i na engleski. Od 1968. do 1991. bila je članica Društva književnih prevodilaca Srbije. Predsjednica je Udruge samohranih roditelja Minus jedan. Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatskog P.E.N. centra.
autor elektronickeknjige.com
- Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godineU prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na isto… Read More »Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage GervaisaNije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026. godine svečano je otvorena samostalna izložba „Poezija Drage Gervaisa“ akademskog umjetnika Dubravka Kastrapelija. Bogata, raznolika i iznimno vedra izložba Dubravka Kastrapelija privukla je… Read More »Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
- Prilog o knjizi BRONČANI SNOVICamilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka je i nemilosrdna,u zgodnom broširanom izdanju ali i tvrdom uvezu, u prijevodu sa švedskog Luke Miličevića, na 263 stranice. Ovo je treći… Read More »Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
- Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnostFrane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u Zagrebu, slika li Radak ili ne Miroslav Pelikan Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primjenjenih umjetnosti završio… Read More »Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
- Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijetaKratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. kolovoza u 20:15 sati u Kazalištu 21 istaknuto je na predstavljanju programa 13. Star film festivala. Raznoliku selekciju uradaka ovog sve značajnijeg… Read More »Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
- Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film FestivalaU znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i iznimnu glumačku karijeru, Woodyju Harrelsonu bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala Ana Petričić Gojanović Kao jedan od najcjenjenijih i najsvestranijih glumaca svoje generacije, čija je karijera podjednako uspješna na filmu, televiziji i u teatru, Harrelson je tri puta bio nominiran za nagradu… Read More »Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
- Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena ŽunjićaZanimljiv i poticajan dio opusa, izazovan i premrežen visokim temperaturama… Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, istaknuti je i zapaženi suvremeni hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa velikih formata ulja i akrila s izrazito apstraktnom motivikom Pred nama je novi ciklus ulja na platnu na ozbiljnom formatu 110 x 100 cm. Motivika novoga uzbudljivog ciklusa… Read More »Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena Žunjića
- Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenuKomentar utakmice: Osijek pokazao lice koje navijači godinama čekaju Boris Markuš Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije bila samo tri boda – bila je to poruka. Poruka da ova momčad ima energiju, ideju i napokon onu vrstu samopouzdanja koje je često nedostajalo u prošlim sezonama. Ako je ovo najava Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije… Read More »Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenu
- Prof. Rok Čivljak: Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti profesora i liječnikaU sklopu XXVII. Svjetskog kongresa katoličkih liječnika, koji se od 30. srpnja do 1. kolovoza 2026. održao u Braziliji, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) i predsjednik Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC) prof. dr. sc. Rok Čivljak održao je 1. kolovoza zapaženo predavanje pod naslovom “Etika i bioetika u istraživanju i obrazovanju: Svjedočanstvo kršćanstva… Read More »Prof. Rok Čivljak: Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti profesora i liječnika

