Vrijeme nam sve brže prolazi kako smo stariji?

Percepcija prolaznosti vremena ovisi o tome koliko novih iskustava doživimo tijekom određenog perioda

U kakvu god osobu da odrastemo, u jednoj stvari ćemo se gotovo sigurno složiti – vrijeme je naprosto počelo letjeti od kad smo izašli iz dvadesetih godina. Naša subjektivna percepcija vremena se tijekom života mijenja, i ono što je nekada djelovalo kao beskrajno dugi ljetni praznici prepuni avantura u šestom razredu osnovne škole, sad je samo sjećanje na nekoliko vrelih dana tijekom ljeta koje je doslovce proletjelo pored nas, a nismo se stigli ni okrenuti.

Svakako, ovo ne može biti točno? 365 dana su 365 dana, i broj proživljenih minuta se ne mijenja u odnosu na našu starosnu dob. Zašto se onda, možemo zakuniti da vrijeme sve brže leti kako smo stariji, i zašto smo uvjereni da nije bilo tako kada smo bili mlađi? Neuroznanosti imaju odgovor.

Prije svega, percepcija vremena ovisi o tome koliko novih iskustava doživimo tijekom određenog perioda. Tijekom djetinjstva, gotovo svako iskustvo je novo, bez presedana, i našem mozgu je potrebno više vremena da doživljene stvari procesuira, uskladišti memoriju i posloži dojmove. Svaka od navedenih radnji će kasnije, u retrospektivi, za posljedicu imati sporo prolaženje vremena, zahvaljujući mnoštvu novih kognitivnih procesa koji su se po prvi put odigrali u glavi djeteta. Odatle i naša sjećanja na školske godine koje nemaju kraj, ali i praznike koji su djelovali kao da traju vječno.

Kod odraslih osoba, situacija je dramatično drugačija. Već do ulaska u tridesete godine, naš mozak je imao priliku upoznati se s većinom bitnih kognitivnih procesa, i do tada je postao izuzetno dobar u skladištenju memorije – zbog ovoga naša svakodnevna iskustva bivaju smještena u banku prijašnjih kalupa.

Kako bismo izazvali vlastiti um da se s njima nosi kao s originalnim sadržajem iz rane mladosti, morali bismo ili putovati i izložiti se potpuno novom okruženju, ili pak početi učiti neku novu vještinu. Većina odraslih osoba ne može si priuštiti ove stvari često – što iz financijskih razloga, što zbog rastućeg broja obaveza koje dolaze zajedno sa starijom životnom dobi.

Od ulaska u srednje godine pa na dalje, uglavnom smo naučili najveći dio stvari kojima ćemo se u ostatku života baviti – što se najčešće poklapa sa strukom i poslom koji radimo – dok istovremeno uglavnom imamo vremena i novca za jedno putovanje godišnje. Ovo naprosto ne donosi dovoljno novih iskustava koje bi angažirale naš mozak njihovim procesuiranjem na način koji bi nam ostavio dojam sporijeg prolaska vremena.

Upravo zbog toga će naše sjećanje na prvi poljubac, ljetovanje na moru tijekom tinejdžerskih godina i rane ekskurzije u našem sjećanju izgledati gotovo kao da su proživljene u usporenoj snimci. Uspomene iz djetinjstva su nevjerojatno guste, sabijene i sve su u datom trenutku bile nove, te je našem mozgu potrebno puno vremena da ih izlista, ostavljajući nas s wow, to je trajalo čitavu vječnost! dojmom. Međutim, u pitanju je iluzija, konstrukcija našeg uma koja ovisi izrazito o gustoći novih iskustava.

Jedna ilustracija ove pojave je i takozvani fenomen godišnjeg odmora. Kada promijenimo okruženje i izložimo se novoj sredini, automatski smo na udaru nebrojenim novim iskustvima. Što više stvari napravimo tijekom dana, to će nam sjećanje na dane provedene na odmoru djelovati dugotrajnije. Kada se nakon desetak dana vratimo kući s uzbudljivog putovanja, naša nova iskustva će biti toliko gusto upakirana da ćemo gotovo neizbježno imati dojam kao da smo na putu proveli ‘sto godina’.

Još jedan bitan aspekt subjektivnog osjećaja protjecanja vremena je doslovno proporcija iskustava i životnog vijeka. S 10 godina starosti, samo jedna godina života predstavlja ogromnih 10% našeg životnog doba. S 50 godina, jedna godina je samo 2% svega što smo doživjeli, i samim tim nam djeluje kao neznatan period koji ima tendenciju proletjeti.

Ono što možemo učiniti kako bismo bar na kratko zaustavili vrijeme, ili makar našu percepciju istog, je da izađemo iz rutine, učimo nove stvari i koliko je to u našoj mogućnosti – putujemo i mijenjamo okruženje. Na kraju krajeva, život se mjeri brojem lijepih uspomena.

Autor: geek.hr

• Dražen Šimleša: Kako potrošiti svijet – mala škola ratova za resurse / Pročitaj knjigu!31/03/2020
  Dražen Šimleša u knjizi Kako potrošiti svijet: mala škola ratova za resurse osebujnim stilom i na duhovit način, a uz vrlo konkretne i opsežne podatke i analize, govori o aktualnim problemima u svijetu, pokrivajući teme kao što su ratovi za resurse i kapitalizam, koji je svijet doveo u još jednu krizu kojoj se ne nazire … Read more
• MAMA, TATA I ONA – priča o buntovnoj i razmaženoj tinejdžerki / Pogledajte film!30/03/2020
  Priča o buntovnoj i razmaženoj tinejdžerki koja je ogorčena zbog rastave roditelja Razmažena se tinejdžerka Sydney Foster (Brittney Wilson) uporno suprotstavlja autoritetu. Umorna od toga, Sydneyna majka Lynn (Sadah Deakins) šalje svoju kćer svojem bivšem mužu Benu (Paul McGillioon) u malen, pitom grad u Minnesoti. On sada ima novu ženu Emmu (Melora Hardin) i malo … Read more
• ZARAZA – napeti triler o skupini hrabrih liječnika koji se bore protiv zastrašujućeg virusa / Pogledajte film!30/03/2020
  Iza ovog napetog trilera o skupini hrabrih liječnika koji se bore protiv zastrašujućeg virusa stoji višestruko nagrađivani redatelj Steven Soderbergh Ubrzo nakon što se vrati s poslovnog puta u Hong Kongu, Beth Emhoff (Gwyneth Paltrow) umire od nepoznatog virusa. Njezin sin umire istoga dana. Smrtonosni virus počne se širiti velikom brzinom. Medicinsko osoblje diljem svijeta … Read more
• Papa molio za one koji ne mogu reagirati, jer su uplašeni pandemijom30/03/2020
  Molimo danas za mnoge koji ne mogu reagirati, jer su uplašeni zbog pandemije koronavirusa. Neka im Gospodin pomogne dići se i djelovati za dobro cijeloga društva i zajednice, rekao je papa Franjo na misi 30. ožujka u Domu svete Marte, prenio je Vatican News Komentirajući liturgijska čitanja koja govore o dvije žene koje neki ljudi … Read more
• Slika Vincenta van Gogha ukradena iz muzeja Singer Laren u Nizozemskoj30/03/2020
  Slika Vincenta Van Gogha ukradena je tijekom noći iz muzeja Singer Laren u Nizozemskoj, objavila je novinska agencija ANP Muzej u gradu Larenu trenutno je zatvoren zbog pandemije koronavirusa. Nije objavljeno o kojoj se Van Goghovoj slici radi, osim da je bila na posudbi iz muzeja u Groningenu. hina
• ‘Šarecova vlada odgovorna je za skoro stotinu oboljelih od zaraze koronavirusom u domovima umirovljenika’30/03/2020
  Slovenski ministar zdravstva Tomaž Gantar ocijenio je u ponedjeljak da je za skoro stotinu oboljelih od zaraze koronavirusom u domovima umirovljenika u Sloveniji odgovorna prijašnja vlada Marjana Šareca, jer je zakasnila s mjerama protiv epidemije. Odgovarajući na pitanje o tome smatra li da je pristup u tretiranju zaraze u domovima sa starijom i najrizičnijom populacijom … Read more
• Cubismo, Nola i Jazz orkestar HRT-a posvetili pjesmu svim liječnicama, medicinskim sestrama, blagajnicama, novinarkama…30/03/2020
  Pjesmu "Lijepa si danas" posvetili svim liječnicama, medicinskim sestrama, blagajnicama, novinarkama i drugim ženama koje moraju raditi  Prije par tjedana Cubismo i pulska grupa Nola u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a izdali su pjesmu "Lijepa si danas" koja je odmah osvojila radijski eter. U planu je bio i spot koji je trebao biti snimljen na velikom koncertu u zagrebačkoj Tvornici, no zbog nesretnih okolnosti … Read more
• Pokrenite se i spasite poslovanje!30/03/2020
  Posljednjih dana mnogo je toga stalo! Poslodavci teško da mogu reći da su zadovoljni, a koriste se sve moguće metode kako bi se poslovanje spasilo. Ako pitate stručnjake, oni će vam reći da je vrijeme krize najbolje vrijeme za promociju Naime, u teškim vremenima cijene promocije su niže, a učinak uvijek može biti dobar, bilo … Read more
• OPG-ovci prodaju domaći krumpir, ali i sve druge poljoprivredne proizvode / besplatna dostava na području Zagreba30/03/2020
  U ovom vremenu nepogode i zatvaranja tržnica naši popljoprivrednici prodaju svoje proizvode putem internetskog oglašavanja Prodajem domaći krumpir sa vlastitog OPG-a, bijeli, rozi, oprani – za kuhanje, pečenje. Krupniji po 6 kuna za kilogram, sitni krumpir 10 kg po 30 kuna. Luk žuti, ljubičasti po 8 kuna za kilogram. Dostava besplatna na području Zagreba. Broj … Read more