Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana, od 20. III. do 15. IV 2020. Branko Kolarić:
METONIMIJA ZNAKOVLJA
samostalna izložba
ZBOG NASTALE SUTUACIJE, JAVNO OTVARANJE IZLOŽBI NEĆE SE ODRŽATI. IZLOŽBE SU DOSTUPNE PUTEM VIDEA I FOTOGRAFIJA. ZAHVALJUJEMO NA RAZUMIJEVANJU.
Video:
CAUSA LA SITUAZIONE PROVOCATA DAL CORONAVIRUS, NON SI TERRANNO LE INAUGURAZIONI PUBBLICHE DELLE MOSTRE. LE MOSTRE SARANNO ACCESSIBILI IN VIDEO. RINGRAZIAMO PER LA COMPRENSIONE.
METONIMIJA ZNAKOVLJA
Pojavnost, pritisnuta naučenom prošlošću, suočena s predstojećim, nema drugog izlaza osim da se urušava u sebe. Povijesti nedostaje manevarskog prostora, pa je ona u svakom trenutku završena, a događaji, ukoliko nisu fetiši, retrogradne su prirode. Ovaj projekt je igra povijesnim i recentnim fetišima. Branko Kolarić mutira realne znakove koji postaju simboli. To su arhitektonski, povijesni, kulturalni segmenti, koji dobivaju dramatičnost autorovim kompilacijama. On naizmjence prelazi granice istraživanja individualne percepcije suvremenih problema i fenomenologije područja memorije. Pred nama je, zapravo, upozorenje senzibilnog autora koji ima potrebu iskazati i ukazati na stanje koje doživljava kao problem. Kolarić to čini dojmljivo i dostojanstveno, bez korištenja suvišnih elemenata.
U postavu nailazimo na mutacije sličnih oblika/ideja pretvorene u nizove. Umjetnik propituje predmete/znakove, a ujedno i materijal, građu kojom postiže vizualizaciju ideje. Za podloge uzima različite materijale. Tu je najčešće papir/karton. Pregledavajući postav postaje nam jasno da autor na profinjen likovni način problematizira vrijeme u koje je on sam, ali u koje smo i mi uronjeni. Pritom, na grupi radova maštovito koristi ponudu povijesnih oblika. Iz nje uzima antički stup koji, ponegdje prepoznatljivo a ponegdje simbolično, nudi kao osnovnu formu iskaza. Na grupi crteža kapiteli nose karakteristike dorskog, jonskog i/ili korintskog stila, a kanelure su mutirane, predstavljene kao bar-kodovi.
Umjetnik se poigrava sistemom ritmiziranih obojenih segmenata, sastavnica rada. I na drugim radovima nalazimo izdužene okomite kvadratne oblike. U jednom slučaju shvaćamo da se radi o ideji ordenja. Ključ ili vodič je predstavljena grupa realnih oznaka koje simbolično zamjenjuju ordenje ili odlikovanje, koju također otkrivamo na radu.
Umjetnik eksperimentira materijalima pa u trećoj grupi nalazimo radove gdje su zamućenim slojevima nadograđene površine. Asortiman bilješki bogat bojama, tonovima, grafizmima, zatvoren je u sliku. Ovo sugerira ideju dijeljenja polja slike dnevničkim načinom, lijepljenjem slika/uspomena/impresija. Tako kroz novi sloj možemo očitati detalje primarnog, gdje naziremo bankovne kartice, dijelove logotipova. Oni su kolažirani ispod ornamentiranog stakla. Sastavnica rada je i zapis. Autor mutira poznati pojam „suprematizam“. Tako Vrhovno ovdje biva ilustrirano konzumerističkim.
Jedan od radova propituje pejzaž. Vrijednost oblika brežuljaka i udolina predstavljena je opet idejom bar-koda. Osim igre oblicima, spajanjem dva elementa u cjelinu, ponuđeno je pretvaranje realnosti u šifru. Autor se igra realnim i apstraktnim da bi u konačnici dobio labirint stupova. Oni kao da označuju ljudsko lutanje i ograničenja kretanja po uvriježenim i određenim stazama. Ali, labirint ima ishod. U potrazi za izlazom događaju se prelijevanja oblika u misao, ideje u traženje.
Sastavni dio projekta je ambijentalna instalacija. Njeni jednostavni i prepoznatljivi elementi su povećala. Ponuđena je provokacija: pogled kroz četiri leće na prazninu, izostanak predmeta gledanja. Nedefiniranom predmetu oduzeto je postojanje, ali ne i moguće fetišizirano značenje. Autor nas dodatno odvaja od provjere, korištenja predmeta, pakirajući ga u prozirni kubus. Ovaj rad ima recentnu, dramatičnu auru i reprezentira kolektivni fetiš koji je trenutno u žiži interesa: možemo ga doživjeti kao potragu za virusom.
Kolarić ostaje unutar samozadane premise koristeći mogućnosti anegdote. Uloge dane međusobnoj interakciji oblika povijesnog i sadašnjeg vremena nude osvješćivanje. Promatrajući ponuđeno, motivi koji asociraju teme: Grčku – kolijevku zapadne civilizacije; bar-kodove, kreditne kartice, zamućenost – oznake konzumerizma; podrobno promatranje – kontrola ljudi, očita je umjetnikova socijalno-politička osviještenost. Ovim radovima Branko Kolarić progovara o suvremenom vremenu u kojem imamo sve više dirigiranih informacija, a sve manje značenja. Mediji su dostupni, ali nerelevantni. Kategorija „novinar“, prema kojoj smo nekada imali respekt, sada se pretvorila u tragače za senzacijama. Svakodnevno se zalijepimo na naslov, ali u tekstu ne nalazimo baš ništa što bi bilo novo ili bitno. Nema stava. Posebno nema stavova koji bi bili suprotni vlasniku medija, poslodavcu, profiteru ili vlasti. Medijski mogul, korporacija, kapital ne voli da ga se proziva, a još manje otkriva kao sukrivca za stanje civilizacije. Informativni medij je dirigirana moć koja svoju snagu i vlast zasniva na načelu da pojedinac u svemu treba biti podređen kolektivu, jer je takav, s potisnutom individualnošću, najpodložniji manipulaciji. Ove sliko-reljefne tvorevine izgovaraju prepoznati teror tzv. demokratskog društvenog uređenja na današnji način uz nametanje kontrole. Manipulacija ljudima dovedena je do perfidne simulacije sreće posjedovanjem.
Umjetnik svjedoči pripadnost zapadnom kulturnom krugu. No, on propituje, uvlači nas u promišljanje o suvremenom povijesnom trenutku. Podivljali kapital, državnici u funkciji menadžera umjesto demokratski izabranih predstavnika naroda koji se o narodu i brinu, doprinose urušavanju cijelog sistema. Već smo odavno svjedoci vulgarne eksploatacije i uništavanja Afrike, podmukle borbe za prevlast nad naftnim resursima na bliskom istoku, pokušaja novog rasporeda interesa u novom obliku kolonijalizma. Kapital je sada posegnuo za životima onih koji su ga poštovali, stanovnika tzv. zapadnih demokracija. Od pohlepe je previdio da si time odsijeca vlastitu stabilnost. Kao i sve dosadašnje monetarne krize i ovu će platiti srednji i najsiromašniji sloj stanovnika.
Umjetnik nudi ideju slabosti gledanja, a uvodi potrebu razumijevanje. Na neki način želi izvesti umjetnost iz njenog isključivo vizualnog konteksta naglašavajući značenje. On komentira površnost suvremene komunikacije izgovarajući dramatičan apel masovnoj kulturi. Jer, alter postmodernizam upozorava i preoblikuje svijet prema ideji autora koji se usudi promišljati. Materijal, sredstva, oblici prepušteni su na volju idejnom tvorcu koji više nije Bog već je jedan od nas. Bog izvan nas je umro. Uz edukaciju i spoznaju o stalnom tijeku i mijeni svega oko nas i u nama samima prestajemo biti podložni uobičajenom. Tako postajemo ujedno buntovnici i kreatori. U fokusu interesa suvremenih autora osobni je pristup plasmanu oblika, a ne likovnost kao takva. Branko Kolarić nudi promišljanje o prevrednovanju stvari, nudi novu ponudu smislu. Serioznost rezultata svjedoči o svjesnosti strategije. Paul Klee kaže: „Umjetnost ne prenosi vidljivo, ona stvara vidljivim“.
Eugen Borkovsky, III. 2020.
Branko Kolarić rođen je u Puli 1957. godine. Po edukaciji je grafičar. Izlagao na više samostalnih te na mnogim žiriranim, skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Grožnjan, Karlovac, Poreč, Pula, Rijeka, Rovinj, Slavonski Brod, Zagreb, (HR); Kopar, Piran, (SLO); Beograd, (SRB); Milano, Trst, (I); Bern, (CH)… Za svoj rad dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Član je HDLU Istre. Živi i radi u Rovinju.
Info: www.akademija-art.hr
POLIVALENTNI KULTURNI CENTAR GROŽNJAN / CENTRO CULTURALE POLIVALENTE GRISIGNANA
GROŽNJAN Grad umjetnika 1965 2020 GRISIGNANA Cittá degli artisti
- NAJAVA IZLOŽBE: GASTRO KOREOGRAFIJA – Hrvatska baština kroz objektiv umjetne inteligencijeOnline izložba portala Akademija Art otvara se sutra, u nedjelju u 12 sati
- Stonske kamenice – Žive skulpture iz dubina Malostonskog zaljevaTamo gdje se susreću čisto more, izvorska voda i specifični minerali Pelješca, rađa se stonska kamenica (ostrea edulis) – po mišljenju mnogih svjetskih autoriteta, najprofinjenija i najukusnija školjka na svijetu Njezina priprema i konzumacija čisti su minimalizam i vrhunska estetika prirode. Vizualno, kamenica je prava gruba skulptura morskog dna. Njezina siva, naborana i oštra ljuštura… Read More »Stonske kamenice – Žive skulpture iz dubina Malostonskog zaljeva
- Slavonski kulen – Skulptura od dima, zlata i slavonskog ponosaU srcu ravne Slavonije, kulen nije samo suhomesnati proizvod – on je statusni simbol, mjera kulinarskog umijeća i najvrjedniji dar koji se iznosi pred najdraže goste Kao kulinarsko remek-djelo zaštićeno na razini Europske unije, slavonski kulen predstavlja savršen balans geometrije, strpljenja i prirodnih elemenata. Njegov vizualni identitet je moćan i monumentalan. Za razliku od tankih… Read More »Slavonski kulen – Skulptura od dima, zlata i slavonskog ponosa
- Zagorski štrukli – Gastronomska balada u mekim naborima tijestaNema jela koje tako vjerno dočarava pitome brežuljke Hrvatskog zagorja kao što to čine zagorski štrukli Ovo autohtono jelo, zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro, predstavlja vrhunac tradicijske utješne hrane, ali i fascinantnu kulinarsku koreografiju koja se prenosi generacijama. Vizualna ljepota štrukli krije se u ritualu njihove pripreme. Tanko, prozirno vučeno tijesto puni se svježim kravjim… Read More »Zagorski štrukli – Gastronomska balada u mekim naborima tijesta
- ⚽️ Sport na brzinuHrvatska pala na 18. mjesto FIFA ljestvice Hrvatska nogometna reprezentacija pala je za dva mjesta i sada je 18. na svijetu, dok se Brazil vratio na vrh. Nova ljestvica objavljena je u četvrtak. Hezonja 37 poena za pobjedu nad Turskom Mario Hezonja briljirao je u pripremnom turniru u Hamburgu — 37 poena i pobjednička trica… Read More »⚽️ Sport na brzinu
- 🌙 Večernji briefing — 22. kolovoza 2026.TL;DR: Hrvatska u fokusu zbog uhićenja u slučaju Nord Stream, toplinski val i dalje obilježava kolovoz, a u svijetu dominiraju požari u regiji, napetosti oko trgovine i nova vojna pomoć Ukrajini. 📰 Hrvatska Uhićenje u slučaju Nord Stream u Hrvatskoj Muškarac ukrajinske nacionalnosti osumnjičen za sudjelovanje u eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok 2022. nalazi se u… Read More »🌙 Večernji briefing — 22. kolovoza 2026.
- Rabska torta – Kulinarska čipka i geometrija tradicije iz 1177. godineKada promatramo rabsku tortu, prvi dojam nije vezan uz okus, već uz njezinu fascinantnu, skulpturalnu formu Ova jedinstvena slastica, prvi put poslužena davne 1177. godine papi Aleksandru III., predstavlja vrhunac jestivog dizajna i tradicijske estetike koja se prenosi s koljena na koljeno. Njezin prepoznatljivi oblik puža ili spiralne trake izrađuje se ručno, s preciznošću koja… Read More »Rabska torta – Kulinarska čipka i geometrija tradicije iz 1177. godine
- Umjetnost pod pekom – Skulpturalni ritual gline, gvožđa i žaraGastronomija je na Mediteranu oduvijek bila neraskidivo vezana uz ritual, a priprema jela pod pekom (sačem) predstavlja najslikovitiji vizualni teatar na otvorenom Ovaj drevni način kuhanja, koji koristi masivno gvozdeno ili glineno zvono prekriveno živim žarom, ujedno je i vizualna umjetnost u kojoj se prožimaju elementi zemlje, vatre i metala. Sam čin otvaranja peke podsjeća… Read More »Umjetnost pod pekom – Skulpturalni ritual gline, gvožđa i žara
- Dubrovačka rozata – Skulptura od karamela i barokni sklad okusaDok se šećer lagano otapa i pretvara u tamno jantarnu tekućinu, stvara se savršena glazura za najpoznatiju slasticu hrvatskog juga – dubrovačku rozatu Ovaj tradicionalni puding od jaja, čija povijest seže u doba Dubrovačke Republike, nije samo desert; on je vizualna skulptura na tanjuru i kulinarski spomenik eleganciji. Geometrijska preciznost njezina oblika i sjajni, tekući… Read More »Dubrovačka rozata – Skulptura od karamela i barokni sklad okusa
