Najveći problem bi mogao biti da će pandemija trajati duže nego što bi se nadali. Šansa je da se lijek počne koristiti za nekoliko mjeseci ako se prenamjeni ljek koji je već dozvoljen i da će onda u jesen postojati neke prve obećavajuće verzije cjepiva
Kuga druge dekade 21. stoljeća korona virus koji je potekao iz Kine do sada je usmrtio više od 13 tisuća oboljelih. U svijetu se broji više od 305 tisuća oboljelih i 2 milijarde osoba u samoizolaciji. Trenutno je pandemija korona virusom u svijetu najvažniji problem kako za oboljele tako i za liječnike i medicinsko osoblje kao i za gospodarstvo. Korona virus ima simtome slične gripi, poput kašlja, temperature, gubitka daha ili gubitka okusa ili osjeta za miris. Hrvatska se dobro pripremila za korona virus jer je sve prevenirala da se spriječi pandemija u zemlji koja broji mali broj stanovnika u usporodbi sa žarištem u EU, a to su Italija i Španjolska. Za sada lijeka protiv korone virusa nema osim održavanja higijene na visokoj razini, pripremanja hrane na odgovarajući način što znači dobra termička obrada hrane, ne odlazaka iz svojih domova, izbjegavanja socijalnih kontakata i pridržavanja uputa koje dolaze od Ministarastva zdravstva. Za portal Akademija Art razgovarali smo o korona virusu s jednim od naših najcjenjenijih znanstvenika u svijetu s molekularnim biologom prof. dr. sc. Nenadom Banom, koji živi i radi u Švicarskoj.
Gordana Igrec
Kako je nastao korona virus?
Korona virus je malo promjenjena verzija virusa koji je uzrokovao SARS epidemiju 2003. godine. Razlike izmedu ta dva virusa su relativno male ali dovoljne da se SARS-CoV-2 koji se sada širi “ljepi” na naše stanice malo bolje, pa je zato puno veća stopa zaraze (transmisije). Sreća u nesreći je to što novi virus, zato što se lakše prihvati na naše stanice, često uzrokuje infekcije koje nisu duboko u plućima već u gornjem dišnom sustavu. Zbog toga su simptomi ovog virusa blaži jer dok se virusna infekcija proširi na doljnje dišne puteve tijelo obično već razvije imuni odgovor. Dakle SARS-CoV-1 je nastao sasvim prirodnim putem, tokom godina imao je neke male promjene koje su nastale usljed mutacija i to se vjerojatno desilo u životinjama – moguće u ljuskavcima – dok jednog dana nije prešao na čovjeka i očito je tu našao jako plodno polje za širenje.

Ima li razlike između korona virusa u Italiji i u Kini?
Nema prave razlike. Radi se o istom virusu. Pretpostavljam da pitate jer se čini da je smrtnost Covid-19 infekcije veća u Italiji nego u Kini. Razlika u statistici je skoro sigurno zbog razlika u mogućnosti testiranja. Naime u Italiji očito ima jako veliki broj ljudi koji su bolesni, ali ne pokazuju jake simptome i zbog toga nikad nisu službeno dijagnosticirani kao Covid-19 bolesnici. Zbog toga brojke u Kini su bolja indikacija kakva je smrtnost ali i pokazuju koliko ljudi je vjerojatno inficirano u Italiji. Dakle ako je smrtnost u Italiji pet puta veća od smrtnosti u Kini onda je vrlo vjerojatno da Italija ima umjesto 60.000 oboljenih u realnosti 300.000 ljudi koji su bolesni.
Traži li se lijek protiv korona virusa?
Mnoge zemlje razvijaju i testiraju nove ljekove protiv korona virusa. Jedina šansa da se lijek počne koristiti za nekoliko mjeseci je ako se prenamjeni ljek koji je već dozvoljen. Zato se trenutačno testira mnogo ljekova koji ili sprečavaju da imuni sistem oboljelih ljudi prejako reagira i zbog toga ošteti pluća ili ljekovi koji su pokazali aktivnost protiv drugih virusa sa sličnim karakteristikama. Trenutačno se ispituje nekoliko takvih lijekova i svi se nadamo da će neki od njih biti korisni. Jedan takav ljek koji se zove Remdesivir razvila ja kompanija Gilead protiv ebola virusa ali nije bio dovoljno učinkovit. Sada se čini da bi taj lijek mogao biti koristan protiv korona virusa ali prije nego bi se mogao koristiti trebati će ga pažljivo testirati.
Koliko se predviđa da će još dugo korona virus harati?
Svatko ima drugačije pretpostavke. Nadamo se da će se širenje infekcije usporiti po ljetu, ali vjerojatno neće stati. Dakle uz rigorozne mjere možemo usporiti širenje na uštrb gospodarstva, ali čim se te mjere opuste vjerojatno će se virus opet početi širiti. Dakle nadajmo se da će se širenje moći kontrolirati do ljeta i da će onda u jesen možda postojati neke prve obećavajuće verzije cjepiva.
Može li korona virus mutirati?
Korona virusi ne mutiraju toliko često kao mnogi drugi virusi, ali naravno da se mutacije uvijek mogu dogoditi. Međutim, to ne znači da će nove verzije virusa biti opasnije, moguće je da će bolest imati mnogo blaže simptome.
Koji je najcrniji scenarij kada je korona virus posrijedi?
Pa po meni je najveći problem kako sam već rekao, da će pandemija trajati duže nego što bi se nadali.

- Ciklus suptilnih varijacija motiva vaza sa cvijećem Ivane Jovanović TrostmannLijep i nadahnut ciklus ulja i akrila Ivane Jovanović Trostmann, iskren i svemoćan u dojmu Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je i cijenjenena suvremena hrvatska likovna umjetnica, autorica je kompleksnog djela, često izlaže, kontinuirano slika u atelijeru, neprekidno se suočavajući s mogućnostima i motiva i tehnika. Pred nama je rafinirani… Read More »Ciklus suptilnih varijacija motiva vaza sa cvijećem Ivane Jovanović Trostmann
- Motivi arhitekture u ciklusu fotografija Tea TrostmannaPred nama je priča o Gradu, fotografa koji u njemu živi cijeli svoj život, iskrena i delikatna Miroslv Pelikan Naravno, fotograf jednostavno ne može izbjeći izazovne i privlačne motive arhitekture dok šeće Dubrovnikom u potrazi za novom idejom, pa tako ni suvremeni hrvatski fotograf Teo Trostmann koji rado i vrlo emotivno bilježi raznolika kompleksna lica… Read More »Motivi arhitekture u ciklusu fotografija Tea Trostmanna
- Ksaver Šandor Gjalski – tragovi i sjećanja“Ksaver Šandor Gjalski – tragovi i sjećanja”srijeda, 4. veljače 2026. u 19:30GRADSKA GALERIJA ZABOK, Zivtov trg 10/I Goran Škrlec Otvorenje izložbe “Ksaver Šandor Gjalski – tragovi i sjećanja” bit će održano u sklopu otvorenja drugog izdanja manifestacije ZAKAZ – Zabočka koncertna zima, a tom će prigodom biti održane i dodjele Priznanja Pučkog otvorenog učilišta Zabok… Read More »Ksaver Šandor Gjalski – tragovi i sjećanja
- Novi zamah graševineU zagrebačkom hotelu Esplanade obilježen je početak europskog projekta Rueda-Graševina, koji zajednički provode Graševina Croatica, regionalna organizacija vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja i D.O. Rueda, vinska regija iz Španjolske Pripremio: Tomislav Radić – Snimke: Angela Radić Međunarodna suradnja vinara kroz projekt Rueda-Graševina postavit će okvir za sustavnu promociju vina graševine sa zaštićenom oznakom izvornosti u… Read More »Novi zamah graševine
- Talijanska drama riječkog HNK-a na Olimpijskim igrama Milano – Cortina 2026.Predstava „Mirandolina“, međunarodna koprodukcija Italije, Hrvatske i Irske odnosno Teatra Stabile del Veneto – Teatra Nazionale, Nacionalnog irskog kazališta Abbey iz Dublina i riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, njegove Talijanske drame, najavljena je u srijedu, 28. siječnja, na konferenciji za medije u Trevisu u Teatru Del Monaco. Međunarodni projekt dio je kulturnog programa… Read More »Talijanska drama riječkog HNK-a na Olimpijskim igrama Milano – Cortina 2026.
