Skip to content

Svjetlosna instalacija “Refugees will come” legendarnog umjetnika-nomada Babija Badalova postavljena na zgradu Delte

Međunarodni umjetnik koji prkosi ratovima i situacijama koje tjeraju narode na stalne masovne seobe, svoju umjetnost razvija kao reakciju na brutalnost žice i batina s čuvanih granica

Iako su kulturno-umjetnički programi Europske prijestolnice kulture do daljnjeg odgođeni s obzirom na zabrane okupljanja i mjere zaštite zdravlja građana zbog epidemije korona virusa, aktivnosti nisu posve ugašene, a to dokazuje i svjetlosna instalacija koja je postavljena na zgradu Delte 5 i koja se dotiče migracija, kao jedne od bitnih tema EPK programa, unutar pravca Kuhinja različitosti.

Za mjesec travanj Kuhinja različitosti pripremila je nekoliko događanja okupljenih pod zajedničkim nazivnikom Dan migranata, a postavljanje ove svjetlosne instalacije bilo je zamišljeno kao dio ukupnog programa. 

Naime, migracije koje su gotovo neprekidno oblikovale Rijeku kroz njenu povijest i sadašnjost, uz vodu i rad, predstavljaju glavnu tematsku okosnicu programa Rijeke – EPK. U vrijeme u kojem svakodnevno raste broj osoba koje bolji život traže izvan granica Hrvatske, dok istovremeno u Rijeku i Hrvatsku stižu neki drugi ljudi s istim ciljem, Kuhinja različitosti donosi angažirani umjetnički rad Babija Badolva posvećen upravo migrantima i međunarodnim migracijama.

Svjetlosna instalacija međunarodnog umjetnika izvedena u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja

Umjetnik Babi Badalov porijeklom je iz Azerbejdžana, a danas živi i radi u Parizu. Potječe iz multietničke obitelji s granice tadašnjeg Sovjetskog saveza i Irana. Odlaskom u Lenjingrad (St. Petersburg), početkom 80-tih, postao je vodeći underground umjetnik. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama, te u centrima za suvremenu umjetnost u Nici, Utrechtu, Parizu, St. Petersburgu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Helsinkiju, Antverpenu…

Babi Badalov

Umjetnost Babija Badalova, međunarodnog autora, nastaje iz prepreka i podudaranja euroazijskih jezika, iz nametnutih sukoba kultura i njihovih prirodnih prožimanja. Ona se razvija kao reakcija na brutalnost žice i batina s čuvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi. Njegova umjetnost prkosi ratovima i interesima kapitala koji, u proizvedenim kriznim situacijama, tjeraju narode na stalne masovne seobe s jedinim a nemogućim ciljem – bijega od trenutačne situacije.

Riječka svjetlosna instalacija produkcijski je iskorak je u opusu Babija Badalova, a izvedena je u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja.

Ova se instalacija sastoji od natpisa Refugees will come koji će, kao vizualna poezija, u noćnim satima svijetliti i biti vidljiv s više lokacija u Rijeci s kojih je uočljiva zgrada ex. Ivexa na Delti.

Instalacija će biti upaljena od četvrtka, 19. ožujka 2020.

Skroman i dosljedan umjetnik, revolucionar-individualac i nomad

Badalov je u svojim maestralnim radovima skroman i dosljedan u borbi protiv moći i zauzima poziciju revolucionara-individualca. On koristi isključivo svoj intelektualni i ručni rad, crtajući jednostavnim materijalima ornamentalne poruke – prodorne jezične i znakovne konstrukcije na zidovima i podovima međunarodnih centara za suvremenu umjetnost.

Ovaj veliki umjetnik govori o problematičnom odnosu međunarodne zajednice, represivnih državnih aparata i pojedinca i to iz perspektive svjedoka kolosalnih razilaženja, smjene ideologija i krize obaju oprečnih ekonomskih sistema. On se bavi  kategorijama kao što su granica, nacionalnost i vjerska pripadnost i promatra ih kroz prizmu uključivosti i isključenja.

Eksperimentirajući s riječima, Badalov na platna ispisuje opskurnu poeziju u kojoj se miješaju jezici i slike različitih kultura. Njegova vizualna poezija često poprima oblik dnevničkih zapisa sa snažnom političkom porukom. Kao umjetnik višestruke manjine – egzistencijalni i svjetonazorski migrant, Badalov se u svojim radovima također bavi i problemom ograničenosti jezika te mogućnosti sporazumijevanja. Posebno ga zanima način na koji jezik, ukoliko nije isti, može izolirati čovjeka od drugih ljudi, a nomadski život umjetnika (ili putnika, migranta, izbjeglice) osobu može pretvoriti u zatočenika jezika i uzrokovati mučni period adaptacije i kulturne integracije.

Badalov je rođen je 1959. godine u Leriku u Azerbejdžanu.  Bio je vodeći underground umjetnik 80-ih u Lenjingradu i surađivao s umjetnicima kolektiva TEII. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama poput Manifesta 8 u Murciji/Cartageni, te u Centrima za suvremenu umjetnost u Nici, CASCO u Utrechtu, Centre Pompidou u Parizu, New Museum u St. Petersburgu, MUSAC u Leonu, Tranzit Display u Pragu i Budimpešti, MMOMA u Moskvi, Muzeju Luigi Pecci u Pratu, CAC u Helsinkiju i Muzeju suvremene umjetnosti u Antverpenu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama diljem svijeta: u Frac île-de-france, FRAC Midi-Pyrénées les Abattoirs de Toulouse, The State Russian Museum u St. Petersburgu, belgijskom MuHKA Museum Contemporary Art Antwerp i drugdje. Zbog seksualne orijentacije, azilant je u Francuskoj te živi i radi u Parizu. No, iako je 2011. dobio pravo da boravi i živi u Francuskoj, Badalov i dalje putem svojih performansa, vizualne poezije i instalacija izražava svoj nomadski duh.

Olja Mataija