Međunarodni umjetnik koji prkosi ratovima i situacijama koje tjeraju narode na stalne masovne seobe, svoju umjetnost razvija kao reakciju na brutalnost žice i batina s čuvanih granica
Iako su kulturno-umjetnički programi Europske prijestolnice kulture do daljnjeg odgođeni s obzirom na zabrane okupljanja i mjere zaštite zdravlja građana zbog epidemije korona virusa, aktivnosti nisu posve ugašene, a to dokazuje i svjetlosna instalacija koja je postavljena na zgradu Delte 5 i koja se dotiče migracija, kao jedne od bitnih tema EPK programa, unutar pravca Kuhinja različitosti.
Za mjesec travanj Kuhinja različitosti pripremila je nekoliko događanja okupljenih pod zajedničkim nazivnikom Dan migranata, a postavljanje ove svjetlosne instalacije bilo je zamišljeno kao dio ukupnog programa.
Naime, migracije koje su gotovo neprekidno oblikovale Rijeku kroz njenu povijest i sadašnjost, uz vodu i rad, predstavljaju glavnu tematsku okosnicu programa Rijeke – EPK. U vrijeme u kojem svakodnevno raste broj osoba koje bolji život traže izvan granica Hrvatske, dok istovremeno u Rijeku i Hrvatsku stižu neki drugi ljudi s istim ciljem, Kuhinja različitosti donosi angažirani umjetnički rad Babija Badolva posvećen upravo migrantima i međunarodnim migracijama.
Svjetlosna instalacija međunarodnog umjetnika izvedena u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja
Umjetnik Babi Badalov porijeklom je iz Azerbejdžana, a danas živi i radi u Parizu. Potječe iz multietničke obitelji s granice tadašnjeg Sovjetskog saveza i Irana. Odlaskom u Lenjingrad (St. Petersburg), početkom 80-tih, postao je vodeći underground umjetnik. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama, te u centrima za suvremenu umjetnost u Nici, Utrechtu, Parizu, St. Petersburgu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Helsinkiju, Antverpenu…
Umjetnost Babija Badalova, međunarodnog autora, nastaje iz prepreka i podudaranja euroazijskih jezika, iz nametnutih sukoba kultura i njihovih prirodnih prožimanja. Ona se razvija kao reakcija na brutalnost žice i batina s čuvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi. Njegova umjetnost prkosi ratovima i interesima kapitala koji, u proizvedenim kriznim situacijama, tjeraju narode na stalne masovne seobe s jedinim a nemogućim ciljem – bijega od trenutačne situacije.
Riječka svjetlosna instalacija produkcijski je iskorak je u opusu Babija Badalova, a izvedena je u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja.
Ova se instalacija sastoji od natpisa Refugees will come koji će, kao vizualna poezija, u noćnim satima svijetliti i biti vidljiv s više lokacija u Rijeci s kojih je uočljiva zgrada ex. Ivexa na Delti.
Instalacija će biti upaljena od četvrtka, 19. ožujka 2020.
Skroman i dosljedan umjetnik, revolucionar-individualac i nomad
Badalov je u svojim maestralnim radovima skroman i dosljedan u borbi protiv moći i zauzima poziciju revolucionara-individualca. On koristi isključivo svoj intelektualni i ručni rad, crtajući jednostavnim materijalima ornamentalne poruke – prodorne jezične i znakovne konstrukcije na zidovima i podovima međunarodnih centara za suvremenu umjetnost.
Ovaj veliki umjetnik govori o problematičnom odnosu međunarodne zajednice, represivnih državnih aparata i pojedinca i to iz perspektive svjedoka kolosalnih razilaženja, smjene ideologija i krize obaju oprečnih ekonomskih sistema. On se bavi kategorijama kao što su granica, nacionalnost i vjerska pripadnost i promatra ih kroz prizmu uključivosti i isključenja.
Eksperimentirajući s riječima, Badalov na platna ispisuje opskurnu poeziju u kojoj se miješaju jezici i slike različitih kultura. Njegova vizualna poezija često poprima oblik dnevničkih zapisa sa snažnom političkom porukom. Kao umjetnik višestruke manjine – egzistencijalni i svjetonazorski migrant, Badalov se u svojim radovima također bavi i problemom ograničenosti jezika te mogućnosti sporazumijevanja. Posebno ga zanima način na koji jezik, ukoliko nije isti, može izolirati čovjeka od drugih ljudi, a nomadski život umjetnika (ili putnika, migranta, izbjeglice) osobu može pretvoriti u zatočenika jezika i uzrokovati mučni period adaptacije i kulturne integracije.
Badalov je rođen je 1959. godine u Leriku u Azerbejdžanu. Bio je vodeći underground umjetnik 80-ih u Lenjingradu i surađivao s umjetnicima kolektiva TEII. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama poput Manifesta 8 u Murciji/Cartageni, te u Centrima za suvremenu umjetnost u Nici, CASCO u Utrechtu, Centre Pompidou u Parizu, New Museum u St. Petersburgu, MUSAC u Leonu, Tranzit Display u Pragu i Budimpešti, MMOMA u Moskvi, Muzeju Luigi Pecci u Pratu, CAC u Helsinkiju i Muzeju suvremene umjetnosti u Antverpenu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama diljem svijeta: u Frac île-de-france, FRAC Midi-Pyrénées les Abattoirs de Toulouse, The State Russian Museum u St. Petersburgu, belgijskom MuHKA Museum Contemporary Art Antwerp i drugdje. Zbog seksualne orijentacije, azilant je u Francuskoj te živi i radi u Parizu. No, iako je 2011. dobio pravo da boravi i živi u Francuskoj, Badalov i dalje putem svojih performansa, vizualne poezije i instalacija izražava svoj nomadski duh.
Olja Mataija
- Ciklus fotografija posvećen dubrovačkoj arhitekturi Tea TrostmannaTeo Trostmann ostavlja za budućnost sjećanje na današnju stvarnost, a nas, aktualnu populaciju upozorava na čudesnost dubrovačkih motiva Miroslav Pelikan U nizu proteklih godina sve se više izdvaja na planu umjetničke fotografije ime dubrovačkog fotografa Tea Trostmanna, koji suptilno i odmjereno bilježi trenutke života, ritam svakodnevice, boje i kolore prostora, snimajući i ljude i ptice… Read More »Ciklus fotografija posvećen dubrovačkoj arhitekturi Tea Trostmanna
- HODOČASNICI IZ MAĐARSKE NA LJUBAČKOJ KOSI I U GRADU NINUUdruga svetog Kvirina iz Šoprona, koju čine gradišćanski Hrvati i Mađari iz Koljnofa i Čeprega, boravila je u petak, 17. travnja 2026. godine, u Hrvatskoj u sklopu svog hodočasnog putovanja pod nazivom „U potrazi za vjerom naših predaka“ Tijekom posjeta, hodočasnici su obišli Ljubačku kosu (Gradinu Venac), značajno arheološko nalazište koje svjedoči o bogatoj i… Read More »HODOČASNICI IZ MAĐARSKE NA LJUBAČKOJ KOSI I U GRADU NINU
- Prilog o knjizi IZ ŽIVOTA JEDNOG PSASander Kollard IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero u sjajnoj tvrdo ukoričenoj opremi objavio djelo Sander Kollarda IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA, na 157 stranica, u prijevodu Svetlane Grubić Samaržija. Radnja ovoga romana događa se jedne subote. Nakladnik ističe ;“ Roman Iz života jednog psa autora Sandera Kollaarda naizgled je… Read More »Prilog o knjizi IZ ŽIVOTA JEDNOG PSA
- Prilog o knjizi 50 APSTRAKTNIH IZUMATina Bilban 50 APSTRAKTNIH IZUMA Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Posebnih izdanja objavio zanimljivu knjigu Tine Bilban 50 APSTRAKTNIH IZUMA, uz ilustracije Ivana Mitrevskog, u lijepom, tvrdo ukoričenom izdanju, na 216 stranica, u prijevodu sa slovenskoga Anite Peti-Stantić. Autorica ističe „Apstraktne smo izume izmislili da bismo mogli istraživati i opisivati svijet te ovladavati… Read More »Prilog o knjizi 50 APSTRAKTNIH IZUMA
- Ciklus posvećen baletu Renate Facan KušecRenata Facan Kušec dala je svojim opusom posvećenom baletu značajan doprinos aktualnoj hrvatskoj likovnoj produkciji Miroslav Pelikan Česti motivi u bogatom opusu akademske slikarice Renate Facan Kušec, cijenjene suvremene hrvatske likovne umjetnice jest i balet, balerine, fragmenti predstava, trenutci plesačica iza pozornice u punoj koncentraciji. Vrlo rado, osobito inspirirana Renata Facan Kušec realizirala je impresivan… Read More »Ciklus posvećen baletu Renate Facan Kušec
