Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru 19. ožujka
U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran. Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti da ga je Hrvatski sabor prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske.
U svakoj je crkvi njegov kip ili slika. Prikazuju ga kao srednjovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, s bradom, u ruci mu je štap, a Dijete Isus u naručju ili uz njega. Slikaju ga i u radionici, sa stolarskim ili tesarskim alatom. Isti sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao “Josip Radnik”
“Jakov rodi Josipa, muža Marije, koja rodi Isusa koji se zove Krist” (Mt 1,16).
U toj suhoj, gotovo protokolarnoj rečenici, kojom sv. Matej završava rodoslovlje Isusova ljudskog podrijetla, sadržano je ono najvažnije što predaja kaže o Josipu iz Nazareta. To je da je i on bio “sin Davidov”, anđeo ga tako i naziva, i da je u njegovim žilama kolala krv kralja Davida, iz čijeg je roda imao poteći i Mesija. On sam bit će tome Mesiji poslije Marije najbliži. Pred zakonom će biti njegov pravni iako ne i naravni otac. Apokrifna evanđelja pričaju o njemu nevjerojatne stvari, koje nemaju ništa zajedničko s trijeznošću kojom ga opisuju vjerodostojna Evanđelja. Prema njima Josip je bio pravedan muž, čovjek dobra srca, primjernog pouzdanja u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je poslušnost tražila od njega velike žrtve, zaručnik i muž čista srca koji s poštovanjem živi s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Zbog svega toga zaslužuje sve ono poštovanje kojim su ga osobito kasnija i najnovija stoljeća obasipala.
Povijest štovanja sv. Josipa
Stvarnu veličinu sv. Josipa uz Evanđelja otkrili su i sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Daleko bi nas odvelo kad bismo spomenuli sva svjedočanstva, zato ćemo se ograničiti na ona najvrjednija i najznačajnija. Sv. Jeronim protiv izmišljotina apokrifa, a i nekih poganskih pisaca, uz Marijino brani i Josipovo djevičanstvo. Njega slijedi u tome i sv. Augustin te uzvisuje jedinstveno Josipovo očinstvo braneći kako vezu pravoga braka tako i međusobno Marijino i Josipovo djevičanstvo. Walafrid Strabon, opat samostana Reichenau na Bodenskom jezeru u IX. stoljeću, pišući o tome kako su pastiri našli Mariju, Josipa i dijete, zaključuje: “I posredstvom tih troje svijet je bio spašen.”
Remigije iz Antuna oko godine 900. opisuje sv. Josipa kao intimnog suradnika u djelu našega otkupljenja te uzdiže njegovu izvanrednu poslušnost. Od velikih skolastičkih teologa mnogo su toga rekli o sv. Josipu sv. Bernard i sv. Toma Akvinski. Prvi ga uspoređuje s Josipom Egipatskim, a drugi tvrdi kako je između Marije i Josipa postojala prava ženidbena veza, ali se nisu služili bračnim pravima. Zatim sv. Toma naučava kako je sveti Josip kroz čitav život održavao savršeno djevičanstvo i, napokon, kako je Marijin i Josipov zavjet djevičanstva prije ženidbe bio uvjetan, a poslije apsolutan. Razvoju teologije o sv. Josipu mnogo je pridonijela franjevačka škola. Tako sv. Bonaventura veliča sv. Josipa kao savršen uzor pobožnosti prema Isusu i Mariji. Sv. Bernardin Sijenski u jednom govoru čak govori o tjelesnom uskrsnuću sv. Josipa i njegovu uznesenju na nebo. Velik štovatelj sv. Josipa u srednjem vijeku bio je i slavni kancelar Pariškoga sveučilišta Ivan Gerson. On je sastavio o njemu veliku latinsku pjesmu od 4800 stihova uzvisujući njegove kreposti i dostojanstvo. Održao je i svoj veliki govor pred ocima na saboru u Konstanzu, 8. rujna 1416., u kojem traži da bi Sabor službeno zazivao pomoć i zagovor sv. Josipa te da bi uspostavio njegov blagdan, a sve zato da bi se postiglo jedinstvo Crkve. Bilo je to u jednom od najkritičnijih trenutaka crkvene povijesti kad je valjalo ukloniti takozvani zapadni raskol, kad je Crkva imala trojicu papa i zapadno kršćanstvo bilo razjedinjeno. I Gerson drži da je sv. Josip bio posvećen već u majčinu krilu, da je bio slobodan od požude te da je uskrsnuo skupa s našim Gospodinom i da je uznesen na nebo.
Molitva sv. Josipu za zaštitu
Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Svetoj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov proglasio zaštitnikom Crkve Isusove.Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom!
Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi izvan koje nema spasenja. Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike.
Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku želju za vlastitim posvećenjem. Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravljena na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o sveti Josipe. Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga pokoja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času. Amen.
autor: Bitno.net

- Otvorena retrospektivna izložba Ivančice Cvitić Znidarčić: ‘1976. – 2026.’U Galeriji grada Krapine u petak, 19. lipnja 2026. godine, svečano je otvorena retrospektivna izložba naziva ‘1976. – 2026.’ istaknute hrvatske keramičarke Ivančice Cvitić Znidarčić, kojom magistrica umjetnosti obilježava 50 godina svog stvaralaštva Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović, dok je čast službenog otvorenja pripala predsjedniku Gradskog vijeća Grada Krapine… Read More »Otvorena retrospektivna izložba Ivančice Cvitić Znidarčić: ‘1976. – 2026.’
- U Koprivnici predstavljena AURORA I JA Zdenke ČavićU nadaleko poznatoj Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici, 23. lipnja 2026. godine, održano je predstavljanje knjige eseja AURORA I JA književnice i esejistice Zdenke Čavić. U ozračju ispunjenom književnošću, glazbom i promišljanjem o čovjeku i suvremenom društvu, brojni posjetitelji imali su priliku pobliže upoznati novo djelo iznimno plodne autorice Večer je otvorena pozdravnim riječima predsjednika Gradskog… Read More »U Koprivnici predstavljena AURORA I JA Zdenke Čavić
- Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacijaBečanima potpuno besplatno na raspolaganju stoji više od 63 kilometra dunavske obale, moderna kupališta te mnogo prostora za predah i rekreaciju Lara Kuš Austrijska prijestolnica i ovog ljeta nudi atraktivan i besplatan pristup vodenim površinama te nastavlja širiti ponudu različitih sadržaja za dva milijuna stanovnika. Nove platforme za pristup plivanju u Dunavu, dodatne površine za… Read More »Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacija
- Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u ZadruOtavijević jednostavno slika trenutke života, u kome nema euforije, nema ni tuge ili žalosti, to je život koji protječe iz dana u dana… Miroslav Pelikan Slikar iz Zadra Neven Otavijević u posljednjih nekoliko godina osobito se istakao svojom zanimljivom likovnom produkcijom u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, rado tretirajući motive mora, priobalne teme, ali i prostore grada… Read More »Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u Zadru
- Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!Šest desetljeća ponosa: Đakovo u zlatnom sjaju 60. Đakovačkih vezova Priredila: Venina Markuš Đakovo je ponovno raširilo ruke i otvorilo vrata jedne od najvećih i najprepoznatljivijih tradicijskih manifestacija u Hrvatskoj. Jubilarni, 60. Đakovački vezovi, koji se održavaju od 19. lipnja do 5. srpnja 2026. godine, ove godine slave impresivan rođendan. Kroz više od dva tjedna… Read More »Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!