Akademski slikar Ivica Malčić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog i brojnog opusa, izlagao je na mnogim samostalnim izložbama
Gospodine Malčić, svakodnevno ste u atelijeru, doista kontinuirano slikate i redovito označavate brojem slike. Koliki je trenutni broj?
S označavanjem slika sam počeo na 4. godini ALU kada sam prešao slikati s papira na platna i daske. Prva slika je nastala 30.11.1991. i od tada do danas (6. 3. 2020.) sam naslikao 3399 slika. Često u katalozima mojih izložbi umjesto biografije pišem samo broj naslikanih slika u obliku šifre koja bi danas izgledala. 30.11.1991.- 6.3.2020.=3399
Njegujete vrlo angažirano slikarstvo. Reagirate na različite pojave. Što Vas osobito privlači u motivu?
Trudim se da u svoje slike unesem sadržaj koji bi publiku mogao potaknuti na razmišljanje, a da to nije samo čista slikarska forma.
Mislim da ona nije dovoljna u današnje vrijeme, ukoliko želimo stvarati pravu umjetnost u duhu vremena, a ne slikati šarene dekoracije.
Nastojim mjenjati sadržaj i motive u svojim ciklusima. Kada se zasitim pojedinog motiva počinjem nešto novo da bude meni, a i mojoj publici zanimljivo. Izbjegavam ponavljanje da nebi upao u zamku vlastite manire i samodopadnosti koje ima i previše u našem slikarstvu.
Motive pronalazim u našoj svakodnevici i u svom osobnom životu. Sklon sam dnevničkoj formi koja mi omogućava svakodnevne komentare.

Koristite akril, slikate na drvu srednjeg i manjeg formata.
U devedesetima sam slikao isključivo uljem, a sada većinom akrilikom, ponekad u kombinaciji s uljem. Akrilik mi više odgovara jer ga lakše podnosi podloga koja je većinom novinski papir kaširan na ivericu, ulje je prejako pa probija papir. Akril mi više odgovara i jer se brže suši, tako da mogu sliku dovršiti u jednom danu.
Na Vašim se slikama pojavljuje niz figura. Stvarni ili imaginarni likovi?
Još na ALU sam počeo slikati “u prvom licu” tako da sam stvorio lik zelenog slikara (mladog i neiskusnog), kasnije sam ga zamjenio svojim “glasnogovornicima”: skautom koji je mali štreberčić željan avanture koji dobro zna što je dobro a što ne u umjetnosti, ili vojnikom umjetnosti koji trubi broj nove slike i širi dobre vibracije. Oba lika su nastala slučajno, skinuti su sa poštanskih markica koje sam slikao 2004-2005.

Vaš je atelijer na Gornjem gradu. Slikate li ponekad gornjogradske motive?
Ne. Grozim se takvih otrcanih motiva, njih prepuštam kičerima koji od njih mogu napraviti lijepe šarene slike na nivou jeftinog suvenira.
Odnedavno radite na novom ciklusu s dva nova motiva, dvije igračke iz djetinjstva. Prvi je jež. Kako se un uklapa u Vaš opus?
Ljetos mi je umro stariji brat, tako da sam zapostavio bilo kakvu angažiranost u mom slikarstvu u korist intimizma. Slikam motiv gumene igračke iz šezdesetih, a to je figurica ježa s kojom smo se zajedno igrali. Moja frizura liči na ježevu tako da on polako postaje moj autoportret, sličnost se sama nametnula.
Drugi je motiv figurica bizona.
Još jedna katastrofa mi se nedavno desila – umro mi je prijatelj iz ulice s kojim smo nas 5-6 bili nerazdvojni cijelo djetinjstvo i dio mladosti. Njemu u čast slikam plastičnu figuricu bizona iz “Čarobnih vrećica” u kojima su izlazili kauboji i indijanci i s kojima smo se svi zajedno igrali sedamdesetih.
Sve nas je manje baš kao i američkih bizona koje su skoro istrijebili.

Što Vam se sviđa, a što ne u suvremenoj umjetnosti?
U suvremenoj umjetnosti mi se sviđa što je opstalo slikarstvo i što se vratila figuracija. Imamo sjajnu generaciju mladih figurativaca – novih realista.
Ne sviđa mi se kada mladi umjetnici prerano počnu razmišljati o tome kako da se ubace na likovnu akademiju ili neku sličnu školu. Svi imaju potrebu nekog nešto podučavati, a nisu napravili par dobrih izložbi. Ne volim shvaćanje i prihvaćanje umjetnosti samo na velikim formatima i samo ulje na platnu. Za umjetnost nije presudan format, tehnika ili podloga, ako je stvar dobra može biti i mala i izvedena bilo kojom tehnikom.
Planovi, izložbe, monografije…?
Plan mi je kao i uvijek sutra naslikati novu sliku. Izložbu planiram tek sljedeće godine, a monografija mi nije u planu, jednom smo probali aplicirati za natječaj ministartva, nismo prošli, pa nam se neda s tim zamarati. Planiram novu knjigu dnevničkih crteža, treću po redu, tek 2027. (ako poživim).
Miroslav Pelikan
- Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godineU prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na isto… Read More »Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage GervaisaNije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026. godine svečano je otvorena samostalna izložba „Poezija Drage Gervaisa“ akademskog umjetnika Dubravka Kastrapelija. Bogata, raznolika i iznimno vedra izložba Dubravka Kastrapelija privukla je… Read More »Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
- Prilog o knjizi BRONČANI SNOVICamilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka je i nemilosrdna,u zgodnom broširanom izdanju ali i tvrdom uvezu, u prijevodu sa švedskog Luke Miličevića, na 263 stranice. Ovo je treći… Read More »Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
- Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnostFrane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u Zagrebu, slika li Radak ili ne Miroslav Pelikan Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primjenjenih umjetnosti završio… Read More »Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
- Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijetaKratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. kolovoza u 20:15 sati u Kazalištu 21 istaknuto je na predstavljanju programa 13. Star film festivala. Raznoliku selekciju uradaka ovog sve značajnijeg… Read More »Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
