Akademski slikar Ivica Malčić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog i brojnog opusa, izlagao je na mnogim samostalnim izložbama
Gospodine Malčić, svakodnevno ste u atelijeru, doista kontinuirano slikate i redovito označavate brojem slike. Koliki je trenutni broj?
S označavanjem slika sam počeo na 4. godini ALU kada sam prešao slikati s papira na platna i daske. Prva slika je nastala 30.11.1991. i od tada do danas (6. 3. 2020.) sam naslikao 3399 slika. Često u katalozima mojih izložbi umjesto biografije pišem samo broj naslikanih slika u obliku šifre koja bi danas izgledala. 30.11.1991.- 6.3.2020.=3399
Njegujete vrlo angažirano slikarstvo. Reagirate na različite pojave. Što Vas osobito privlači u motivu?
Trudim se da u svoje slike unesem sadržaj koji bi publiku mogao potaknuti na razmišljanje, a da to nije samo čista slikarska forma.
Mislim da ona nije dovoljna u današnje vrijeme, ukoliko želimo stvarati pravu umjetnost u duhu vremena, a ne slikati šarene dekoracije.
Nastojim mjenjati sadržaj i motive u svojim ciklusima. Kada se zasitim pojedinog motiva počinjem nešto novo da bude meni, a i mojoj publici zanimljivo. Izbjegavam ponavljanje da nebi upao u zamku vlastite manire i samodopadnosti koje ima i previše u našem slikarstvu.
Motive pronalazim u našoj svakodnevici i u svom osobnom životu. Sklon sam dnevničkoj formi koja mi omogućava svakodnevne komentare.

Koristite akril, slikate na drvu srednjeg i manjeg formata.
U devedesetima sam slikao isključivo uljem, a sada većinom akrilikom, ponekad u kombinaciji s uljem. Akrilik mi više odgovara jer ga lakše podnosi podloga koja je većinom novinski papir kaširan na ivericu, ulje je prejako pa probija papir. Akril mi više odgovara i jer se brže suši, tako da mogu sliku dovršiti u jednom danu.
Na Vašim se slikama pojavljuje niz figura. Stvarni ili imaginarni likovi?
Još na ALU sam počeo slikati “u prvom licu” tako da sam stvorio lik zelenog slikara (mladog i neiskusnog), kasnije sam ga zamjenio svojim “glasnogovornicima”: skautom koji je mali štreberčić željan avanture koji dobro zna što je dobro a što ne u umjetnosti, ili vojnikom umjetnosti koji trubi broj nove slike i širi dobre vibracije. Oba lika su nastala slučajno, skinuti su sa poštanskih markica koje sam slikao 2004-2005.

Vaš je atelijer na Gornjem gradu. Slikate li ponekad gornjogradske motive?
Ne. Grozim se takvih otrcanih motiva, njih prepuštam kičerima koji od njih mogu napraviti lijepe šarene slike na nivou jeftinog suvenira.
Odnedavno radite na novom ciklusu s dva nova motiva, dvije igračke iz djetinjstva. Prvi je jež. Kako se un uklapa u Vaš opus?
Ljetos mi je umro stariji brat, tako da sam zapostavio bilo kakvu angažiranost u mom slikarstvu u korist intimizma. Slikam motiv gumene igračke iz šezdesetih, a to je figurica ježa s kojom smo se zajedno igrali. Moja frizura liči na ježevu tako da on polako postaje moj autoportret, sličnost se sama nametnula.
Drugi je motiv figurica bizona.
Još jedna katastrofa mi se nedavno desila – umro mi je prijatelj iz ulice s kojim smo nas 5-6 bili nerazdvojni cijelo djetinjstvo i dio mladosti. Njemu u čast slikam plastičnu figuricu bizona iz “Čarobnih vrećica” u kojima su izlazili kauboji i indijanci i s kojima smo se svi zajedno igrali sedamdesetih.
Sve nas je manje baš kao i američkih bizona koje su skoro istrijebili.

Što Vam se sviđa, a što ne u suvremenoj umjetnosti?
U suvremenoj umjetnosti mi se sviđa što je opstalo slikarstvo i što se vratila figuracija. Imamo sjajnu generaciju mladih figurativaca – novih realista.
Ne sviđa mi se kada mladi umjetnici prerano počnu razmišljati o tome kako da se ubace na likovnu akademiju ili neku sličnu školu. Svi imaju potrebu nekog nešto podučavati, a nisu napravili par dobrih izložbi. Ne volim shvaćanje i prihvaćanje umjetnosti samo na velikim formatima i samo ulje na platnu. Za umjetnost nije presudan format, tehnika ili podloga, ako je stvar dobra može biti i mala i izvedena bilo kojom tehnikom.
Planovi, izložbe, monografije…?
Plan mi je kao i uvijek sutra naslikati novu sliku. Izložbu planiram tek sljedeće godine, a monografija mi nije u planu, jednom smo probali aplicirati za natječaj ministartva, nismo prošli, pa nam se neda s tim zamarati. Planiram novu knjigu dnevničkih crteža, treću po redu, tek 2027. (ako poživim).
Miroslav Pelikan
- ZKM-ova predstava ACID / KISELINA na premijeri u Litvi ispraćena dugotrajnim pljeskomAnsambl Zagrebačkog kazališta mladih gostovao je dvije večeri za redom, prošlog vikenda, (17. i 18. travnja) u punoj dvorani Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu. S najprestižnijom litavskom kazališnom institucijom ZKM je koproducirao predstavu Acid / Kiselina, prema uzbudljivoj drami jedne od najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičarki Tene Štivičić, u režiji renomiranog litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa. Nakon zagrebačke premijeru u prosincu prošle godine,… Read More »ZKM-ova predstava ACID / KISELINA na premijeri u Litvi ispraćena dugotrajnim pljeskom
- Izložba novoprimljenih članova HDLUR-a u KlovićuPozivamo vas na izložbu NOVOPRIMLJENIH ČLANOVA HDLU RIJEKA Ji Suk Baek, Vlatke Butorac Malnar, Lane Gržetić, Biserke Lovnički, Lee Maravić i Sandre Polić Živković, u petak, 24. travnja 2026. u 19 sati, Rijeka, Galerija Juraj Klović, Verdijeva 19 b. Izložba ostaje otvorena do 8. svibnja 2025. Pogledajte KATALOG izložbe! Radno vrijeme: od 10 do 13… Read More »Izložba novoprimljenih članova HDLUR-a u Kloviću
- Suživot čovjeka i mačke u ciklusu fotografija Tea TrostmannaU čudesnoj arhitekturi Grada upoznajemo njegove elegantne četveronožne… Miroslav Pelikan Dubrovački fotograf i slikar Teo Trostmann, suvremeni hrvatski umjetnik, nadahnuti autor je vrlo zanimljivog opusa Kontinuirano fotografirajući raznovrsne motive u Gradu i njegovoj okolici, Teo Trostmann svojim fotografijama čuva od zaborava čitav niz jedva vidljivih događaja, profinjenih odnosa čovjeka osobito s mačkama, koje žive svoj… Read More »Suživot čovjeka i mačke u ciklusu fotografija Tea Trostmanna
- Tiskovna konferencija povodom nadolazećeg Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM)Susret hrvatske katoličke mladeži Požega 2026. Priredio: Boris Markuš U Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi, u utorak 21. travnja 2026. godine, održana je tiskovna konferencija povodom nadolazećeg Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) koji će u Požegi biti održan 2. i 3. svibnja.
- NOVO Čitateljski klub Varaždinskog književnog društvaDvadeseti travnja 2026. okupio se po prvi puta Čitateljski klub Varaždinskog književnog društva u Varaždinu Predsjednik VKD-a Darko Foder pozdravio je okupljene te u kratkim crtama predstavio rad društva, istaknuvši činjenicu kako ovim novim projektom, Čitateljskim klubom, društvo čini iskorak prema zajednici, osim mjesta susreta onih koji pišu, postaje i mjesto susreta onih koji rado… Read More »NOVO Čitateljski klub Varaždinskog književnog društva