Skip to content

PETAR KATAVIĆ – ARHITEKTURA

Iako je estetika Petrovih djela reducirana, minimalistička i jednostavna, u svakom se radu ogleda njegova predanost i posvećenost što smatra najbitnijim čimbenikom u stvaralaštvu

Arhitektura

Ovom izložbom predstavlja se umjetnik Petar Katavić, a odabrani radovi nastavljaju se na izložbu održanu u siječnju u Galeriji umjetnina. Od 2017. godine Petar razvija i nadograđuje temelj svojih promišljanja o oblikovanju prostora volumenom što kroz radove nastoji prikazati. Redukcija boje, linija i plohe te jednostavnost u promišljanju likovnosti, karakteristike su autorova rada, a ogledaju se kako u samim naslovima tako i u postavu. Tako je naziv izložbe u Galeriji umjetnina bio Prostor, ponajviše zbog toga što se radilo o prostorno specifičnoj izložbi promišljenoj upravo prema određenoj prostoriji u sklopu galerije, a naziv Arhitektura ove izložbe logičan je nastavak koji otkriva fokus autorovih interesa.

Izložba se sastoji od nekoliko likovnih cjelina postavljenih u različitim prostorijama galerije. U središnjem dijelu nailazimo na postav od pedeset ploča medijapana dimenzija 40×40 cm preslikanih tehnikom akrilika, i to prvim slojem plave boje koja se u segmentima nazire ispod lazurno nanesenog gornjeg sloja bijelih i oker tonova. Tim postupkom autor dočarava naznaku prostora u slici. Dio crteža na pločama su arhitektonski prikazi čistih geometrijskih oblika, dok je veći dio apstrahirane forme. Crteži su nastali graviranjem površine što paralelno predstavlja redukciju i dedukciju. Navedena likovna struktura korespondira s tri slike većih formata, ulja i akrilika na platnu, gdje se ističe izrazito crvena boja koju autor često koristi u svojim djelima. Odabirom kolorita dobiva se toplo-hladni kontrast naspram oslikanih medijapana. Na ovim slikama likovnost je građena isključivo apstrahiranjem, a nanizani prikazi trokuta u ovom slučaju predstavljaju piramidu koja je kao najjednostavniji oblik prostora značajna u egipatskoj, srednjoameričkoj, mezopotamskoj, kineskoj, indijskoj, grčkoj i rimskoj kulturi, što autora posebice intrigira. Uz prikaze trokuta, na slikama su ispisane i riječi na njemačkom jeziku kao simboli reda, rada i discipline. Time autor odaje počast svojim precima koji su radili na obnovi poslijeratne Njemačke kako bi stambeno zbrinuli potomke, omogućili im temelje za razvoj, a samim time i utjecali na oblikovanje njihova identiteta. Od ostalih radova tu su još tri ulja i akrilika na platnu koja čine triptih. Nastala monokromatskim pristupom, na njima dominiraju plava i bijela boja s natpisom metal fabrik koji se odnosi na industrijsku izradu željeznih lijevanih elemenata koji su uvelike zaslužni za današnji izgled suvremene arhitekture. Generalno, u svojim radovima, Petar se često referira na velikane moderne arhitekture pa kaže:

Također mi je bitan arhitektonski opus Ludwiga Mies van der Rohea, njegov senzibilitet proporcija, minimalistički pristup arhitekturi koja je svedena na geometrijsku formu koja proizlazi iz njegove težnje usmjerene prema jednostavnim oblicima i odbacivanju nepotrebnih konstrukcijskih elemenata koji u konačnici formiraju arhitektonski čiste građevine čiji čelični kostur predstavlja uklanjanje krutih zidova iznutra i izvana. S. Giedion1 tvrdi da Ludwig mies van der Rohe i Le Corbusier spadaju među mali broj arhitekata koji ponovo svjesno unose proporcije u svoje zgrade u pitagorejskom smislu gdje broj ne znači jednostavno samo broj već mu osim kvantitativnih pripadaju kvalitativne osobine kao i brižljivost u proporcioniranju koja je kombinirana sa istančanom obradom materijala.

Iako je estetika Petrovih djela reducirana, minimalistička i jednostavna, u svakom se radu ogleda njegova predanost i posvećenost što smatra najbitnijim čimbenikom u stvaralaštvu. Zaključno, opet ću se kao i u predgovoru izložbe Prostor, referirati na Mies van der Roheovu poznatu krilaticu „manje je više” koja je Petrova nit vodilja i vrlo jasno dočarava finoću i meditativnost koju pronalazim u Petrovim djelima.

Ivana Vukušić

1Giedion, Sigfried (1969.), Prostor, vreme, arhitektura, Beograd: Građevinska knjiga.

Petar Katavić rođen je u Splitu 1985. godine. Godine 2005. završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu, smjer slikarstvo. Godine 2012. diplomirao je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi Deana Jokanovića Toumina. Godine 2014. godine završio je program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Splitu. Samostalno je izlagao u Galeriji SC, Zagreb (Ploha, 2020.), Salonu Galić, Split (Arhitektura, 2019.), Galeriji umjetnina Split (Prostor, 2019.), Galeriji Branislav Dešković, Bol (2018.), Galeriji Studio 21, Split (2015.), Salonu Galić, Split (2014.), Galeriji umjetnina Split (Preobrazba, 2012.) te u Loggi/Zlatna vrata, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje, Split (2012.). Sudjelovao je i na brojnim skupnim izložbama, od kojih izdvajamo: Zlatnu lubenicu 3.0. Pula (2019.), 54. zagrebački salon – Bez anestezije (2019.), 40. splitski salon – Umjetnost preživljavanja (2018.), Fast forward u Galeriji umjetnina Split (2017.) te 39. splitski salon (Prikazi podijeljenosti, 2015.). Trenutno radi kao asistent na Odsjeku za slikarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

PETAR KATAVIĆ
ARHITEKTURA
Galerija Karas
9.-22.3.2020.