Skip to content

Korizmena poruka pape Franje “Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom”

Unatoč zlu u životu Crkve i svijeta, Gospodin nam i dalje daje povoljno vrijeme za obraćenje. Istaknuo je to papa Franjo u korizmenoj poruci u kojoj je podsjetio da se naš život rađa iz Božje ljubavi, te potaknuo na samilost prema onima koji trpe

Obratimo se na otvoren i iskren dijalog s Gospodinom – poziv je sadržan u Poruci pape Franje za ovogodišnju korizmu koja započinje na Pepelnicu, 26. veljače. Naslov poruke, uzet iz Druge poslanice Korinćanima glasi „Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!“.

Promjena smjera

Ne bismo nikada trebali uzimati zdravo za gotovo činjenicu da nam Gospodin još jednom daje povoljno vrijeme za naše obraćenje – primijetio je Papa. Štoviše, ta mogućnost u nama treba pobuditi osjećaj zahvalnosti i trgnuti nas iz naše obamrlosti. Unatoč prisutnosti zla, katkada i dramatičnoj,  u našem životu, kao i u životu Crkve i svijeta, taj prostor koji nam se nudi za promjenu smjera očituje Božju nepokolebljivu volju da ne prekine dijalog spasenja s nama.

Neprimjerena uporaba sredstava za komunikaciju

Papa je Božju volju za dijalogom sa svojom djecom nazvao ‘zanosnom’, a ona dolazi do toga da je na Isusa prebacio sve naše grijehe, tako da je okrenuo „Boga protiv Boga“, kako je papa emeritus Benedikt XVI. napisao u svojoj prvoj enciklici, ‘Deus caritas est’ – podsjetio je papa Franjo te istaknuo – Bog, naime, ljubi i svoje neprijatelje. Dijalog koji želi uspostaviti sa svakim čovjekom, kroz pashalno otajstvo svojega Sina, nije govor ili slušanje posljednjih vijesti. Ta vrsta ispraznoga brbljanja, koje nalaže prazna i površna znatiželja, obilježava svjetovnost svih vremena, a u našim se danima može nametnuti i u neprimjernoj uporabi sredstava za komunikaciju – napomenuo je Papa.

Dati život

Stoga je Papa ponovno potaknuo vjernike da dopuste da ih obuzme duhovni dinamizam velikoga otajstva Isusove smrti i uskrsnuća, prianjajući uz njega slobodnim i velikodušnim odgovorom. Kršćanska radost izvire upravo iz slušanja i prihvaćanja Radosne vijesti o Isusovoj smrti i uskrsnuću, iz kerygme. Tko vjeruje u taj navještaj odbija laž prema kojoj naš život potječe od nas samih, dok se on, zapravo, rađa iz ljubavi Boga Oca, iz njegove želje da daje život u izobilju. Ako, naprotiv, slušamo zamamljivi glas „oca laži“, mogli bismo pasti u ponor besmisla, iskusivši pakao već ovdje, na zemlji, kao što, nažalost, svjedoče brojni tragični događaji osobnoga i zajedničkog ljudskog iskustva – napomenuo je Papa.

Aktualnost Pashe

Isusova Pasha – stoji u poruci koju je papa Franjo potpisao 7. listopada prošle godine, na spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice – nije događaj iz prošlosti. Snagom Duha Svetoga uvijek je aktualna i omogućava nam vidjeti i vjerom dotaknuti Kristovo tijelo u mnogima koji trpe.

Iskreni razgovor

Zahvaljujući pashalnom otajstvu – dodao je Papa govoreći o hitno potrebnom obraćenju – darovano nam je Božje milosrđe, koje možemo iskusiti samo ‘licem u lice’ s raspetim i uskrslim Gospodinom. U iskrenom, prijateljskom razgovoru. Zato je molitva toliko važna u korizmenom vremenu. Ona nije toliko dužnost, koliko izraz naše potrebe da odgovorimo na Božju ljubav koja nam uvijek prethodi i podupire nas. Kršćanin, naime, moli svjestan da je voljen iako toga nije dostojan. Molitva može poprimiti različite oblike, ali ono što je u Božjim očima doista važno jest to da ona prodre duboko u nas razbijajući tvrdoću našega srca kako bi ga sve više obratilo Njemu i Njegovoj volji.

Kristove rane danas

Papa potom potiče kršćane da ne dopuste da ovo milosno vrijeme prođe uzalud, u umišljenoj iluziji da smo mi gospodari vremenā i načina našega obraćenja Njemu. I što više budemo puštali da nas obuhvati njegova Riječ, toliko ćemo više moći iskusiti – ističe papa Franjo – njegovo besplatno milosrđe. Staviti pashalno otajstvo u središte života znači osjetiti samilost prema ranama raspetoga Krista, koje su prisutne u brojnim nedužnim žrtvama ratova, nasrtajā na život, od djeteta koje se treba roditi do starijih osoba, različitih oblika nasilja, ekoloških katastrofa, nepravedne raspodjele zemaljskih bogatstava, trgovine ljudima u svim njezinim oblicima, te neobuzdane žeđi za profitom, koja je oblik idolopoklonstva.

Raspodjela bogatstva

I danas je vrlo važno potaknuti muškarce i žene dobre volje na dijeljenje vlastitih dobara s potrebitima, i to preko milostinje kao oblika osobnoga sudjelovanja u izgradnji pravednijega svijeta. Dijeljenje s drugima u ljubavi čovjeka čini čovječnijim; gomilanje ga, naprotiv – prema Papinim riječima – može učiniti izopačenim, zatvarajući ga u vlastitu sebičnost. Možemo, i moramo, ići dalje, uzimajući u obzir strukturne dimenzije gospodarstva.

Zbog toga sam – objasnio je Papa – u ovom korizmenom vremenu, od 26. do 28. ožujka, pozvao u Asiz mlade gospodarstvenike, poduzetnike i change-makerse (donositelje promjena). Kako je više puta ponovilo učiteljstvo Crkve, politika je uzvišeni oblik ljubavi. Jednako će tako biti i bavljenje gospodarstvom u tom istom evanđeoskom duhu, duhu blaženstava – istaknuo je papa Franjo. Giada Aquilino; Ariana Anić – Vatikan