“Koronavirus nije kataklizma, ali će nažalost neki ljudi umrijeti.” To su riječi znanstvenika Igora Rudana koji u emisiji Nedjeljom u 2, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, objasnio što nas sve čeka u vezi s ovom bolešću
Prof. dr. sc. Igor Rudan direktor je Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu i glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa “Journal of Global Health”.
Svojim Facebook profilom koristi se kako bi građanima objasnio informacije vezane uz koronavirus. Od početka pojave koronavirusa u gradu Wuhanu počeo je pisati objave pod nazivom “Karantena Wuhan”.
Na početku emisije Aleksandar Stanković je rekao da će pitati profesora Rudana, koji ne skriva da je vjernik, što bi pitao Boga, kada bi ga kojim slučajem sreo. Potom se rukovao s Rudanom, unatoč preporukama da se to ne čini. Na to mu je Rudan pružio ruku našalivši se: Evo ja sam baš iz Wuhana.
- Pitao bih ga zašto nas je stavio u bizarnu situaciju kakvu nas je stavio. Mi smo ovdje na plavo-smeđoj kuglici u neopisivo tamnom svemiru, guramo se tu s desetak milijuna drugih vrsta, mnoge su već i izumrle, i relativno kratko taj život traje. Nitko nas ne pita jesmo li uopće u njega htjeli ući, nitko nas ne pita želimo li iz njega izaći i nitko nam nije ostavio nikakve upute što bi tko trebao raditi pa jedni ljudi rade ovo, drugi ono. To je kao da se odveli zaručnicu u Pariz i zaključali se s njom u nekakvu malu sobicu i ne možete dva tjedna uopće izlaziti i iz nje možete samo kroz prozorčić gledati van i ne možete sad s njom “landrati” Parizom, shvaćati što se sve događa. Jedino tko se u takvim situacijama vjerojatno može snaći su znanstvenici jer će njih to sigurno odjednom zanimati pa će crtati mapu Pariza kroz taj prozorčić, možda će ih zanimati pa će istraživati kemijski sastav tepiha u hotelskoj sobi dok se zaručnica dosađuje, možda će gledati sastav keramičkih pločica, jesu li čvrste, bilježiti to sve skupa. Znanstvenik će se uvijek nečim zabavljati čak će istraživati dosadu, rekao je Rudan.
- Znam da volite Woodyja Alena, on je imao jednu primjedbu : Ako Bog postoji, nadam se da ima dobar izgovor, rekao je Stanković.
- Na sličnom smo tragu, rekao je Rudan.
Rudan je ustvrdio kako mnogo toga što je rekao u svom dokumentarcu “Survival The Story of Global Health”, koji je na YouTubeu, točno predviđa ovo što se sada događa.
- Baš ta četvrta epizoda “Keeping Our Enemies Closer” , odnosno “nadzirimo svoje neprijatelje” ili “držimo ih na oku” upravo je i tema svega ovoga s koronavirusom. On se već profilirao kao naš vodeći neprijatelj, neprijatelj broj 1 ljudske vrste u 21. stoljeću i trebat ćemo ga držati jako blizu i pomno pratiti što se s njim događa, rekao je profesor Rudan gostujući u emisiji Nedjeljom u 2.
Prof. dr. sc. Igor Rudan direktor je Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu i glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa “Journal of Global Health”.
Svojim Facebook profilom koristi se kako bi građanima objasnio informacije vezane uz koronavirus. Od početka pojave koronavirusa u gradu Wuhanu počeo je pisati objave pod nazivom “Karantena Wuhan”.
Na početku emisije Aleksandar Stanković je rekao da će pitati profesora Rudana, koji ne skriva da je vjernik, što bi pitao Boga, kada bi ga kojim slučajem sreo. Potom se rukovao s Rudanom, unatoč preporukama da se to ne čini. Na to mu je Rudan pružio ruku našalivši se: Evo ja sam baš iz Wuhana.
- Pitao bih ga zašto nas je stavio u bizarnu situaciju kakvu nas je stavio. Mi smo ovdje na plavo-smeđoj kuglici u neopisivo tamnom svemiru, guramo se tu s desetak milijuna drugih vrsta, mnoge su već i izumrle, i relativno kratko taj život traje. Nitko nas ne pita jesmo li uopće u njega htjeli ući, nitko nas ne pita želimo li iz njega izaći i nitko nam nije ostavio nikakve upute što bi tko trebao raditi pa jedni ljudi rade ovo, drugi ono. To je kao da se odveli zaručnicu u Pariz i zaključali se s njom u nekakvu malu sobicu i ne možete dva tjedna uopće izlaziti i iz nje možete samo kroz prozorčić gledati van i ne možete sad s njom “landrati” Parizom , shvaćati što se sve događa. Jedino tko se u takvim situacijama vjerojatno može snaći su znanstvenici jer će njih to sigurno odjednom zanimati pa će crtati mapu Pariza kroz taj prozorčić, možda će ih zanimati pa će istraživati kemijski sastav tepiha u hotelskoj sobi dok se zaručnica dosađuje, možda će gledati sastav keramičkih pločica, jesu li čvrste, bilježiti to sve skupa. Znanstvenik će se uvijek nečim zabavljati čak će istraživati dosadu, rekao je Rudan.
- Znam da volite Woodyja Alena, on je imao jednu primjedbu : Ako Bog postoji, nadam se da ima dobar izgovor, rekao je Stanković.
- Na sličnom smo tragu, rekao je Rudan.
– Preživjeli smo (ljudska vrsta) sve bolesti i zaraze koje su nas snašle i koje su usmrtile velik broj ljudi, pa se nadam da ćemo preživjeti i koronavirus. U međuvremenu smo dobili i cjepiva, 40-ih godina prošlog stoljeća dobili smo antibiotike koji su nas počeli spašavati od bakterija, 60-ih godina cjepiva smo uveli u široku primjenu da nas štite od virusa i pogledajte – narasli smo s milijardu i pol ljudi na sedam milijardi. Životni vijek ljudi pomaknuli smo s 40-45 godina na sad već više od 80 godina u mnogim zapadnim zemljama. I to sve u sto godina. Znači, mi smo vrsta u nevjerojatnoj ekspanziji. Međutim, zbog toga što zadiremo u teritorij drugih vrsta, smanjujemo im šume i sve ostalo, a njihovi virusi nastoje opstati i biraju pobjedničke vrste. 99% vrsta već je nestalo, a ljudska je vrsta vrlo zanimljiva da se na nju nasele i da budemo rezervoar. I događat će se. Znači, četiri koronavirusa već smo stekli i oni su izazivali samo nekakvu prehladu. Kad smo učili virologiju potkraj prošlog stoljeća, nismo mislili da su virusi važni, preskakali smo ih dok smo učili – koronavirus… to me sigurno neće pitati, to je obična prehlada, objašnjava Rudan.
Kaže kako je za znanost pravo iznenađenje 2002. bila jedna serija upala pluća u Guangdongu u Kini.
– To je područje poznato po tome što se ondje jede doslovno sve i postoji jedna izreka – pojest ćemo sve na dvije noge osim čovjeka, sve na četiri noge osim stola i sve što leti osim aviona. Oni će vam pojesti sve i tako su jeli jednu životinju iz porodice mačaka – cibetku – koja je vjerojatno jela šišmiše koji su tada hibernirali i jednostavno netko se uspio zaraziti. Prvi smo put tada vidjeli da je koronavirus uspio ubiti čovjeka. I ne samo da je ubijao, ubio je 10% zaraženih. Mi smo tada bili u strašnoj opasnosti samo javnost to tada nije shvatila jer se sve razvilo strašno brzo – zarazilo se 8000 ljudi, umrlo je 800, ali smo uspjeli suzbiti epidemiju. A suzbili smo je jer smo imali silnu sreću da taj virus od tri varijante imao baš najbolju, znači mogao je prijeći s čovjeka na čovjeka samo kada je on počeo pokazivati simptome. A inače može prijeći i tijekom faze inkubacije kada čovjek ima virus u sebi, nema simptome, ali se virus širi, objasnio je.
Ističe kako imamo peh da se ovaj koronavirus širi i za vrijeme inkubacije.
– Tako čovjek stigne doći u kontakt s puno većim brojem ljudi koje može zaraziti negoli kad zalegne pa kad može eventualno zaraziti samo članove svoje obitelji, dodao je.
Na pitanje voditelja što bi bio crni scenarij u ovom slučaju, Rudan je rekao da crni scenarij nije vjerojatan.
– Ono što se sada događa je jedna slow motion pandemija, gdje mi činimo sve da usporimo širenje jednog virusa s kojim nikada nismo bili u kontaktu i zato ako s njim stupimo u kontakt, on će nas zaraziti. Najcrnji scenarij je da se taj virus počne širiti po ljudima i mutirati tako da postaje sve opasniji, ubojitiji i da se sve brže širi. Kad bi još jedan takav mutirani virus ušao u neku disfunkcionalnu državu, tipa Južnog Sudana, Somalije ili Afganistana, imao bi šansu perzistirati u velikom broju ljudi. Krenuo bi val panike, proradilo bi crno tržište i nitko ne bi mogao stati na kraj tomu i to bi bilo veoma loše. Ako bi se takvo što loše dogodilo, svi bi se zabili u kuće, vojska bi donosila hranu i piće. To je krajnje nevjerojatno, ali nažalost kad imate neki potpuno novi virus, ništa nije nemoguće i zato smo oprezni. No, ne treba paničariti, kaže Rudan.
Rudan je objasnio i što znači podatak da je stopa smrtnosti 2 posto i zašto on nije točan.
– Prvi pacijenti u bilo kakvoj pandemiji su najosjetljiviji jer je virusu najlakše skakati na ljude koji iz nekog razloga imaju oslabljeni imuni sustav. Dakle stopa smrtnosti će u početku pandemije biti mnogo veća nego kad se pandemija razvije. Oni su završavali u bolnici, radilo se o novom problemu za koji liječnici nisu znali, zarazilo se i zdravstveno osoblje koje je onda zarazilo druge pacijente u Wuhanu koji ima 11 milijuna ljudi. Kineski liječnici nisu za to bili spremni, u Wuhanu je tada bila sezona gripe. Želim vam reći da masa ljudi koja se u Wuhanu zarazila koronavirusom nije ni otišla u bolnicu, otišli su samo oni najteži slučajevi. Nisu došli mladi ljudi, djeca, došli su stariji ljudi, ustvrdio je Rudan dodavši da se smrtnost odnosi na najteže slučajeve.
– Ako budemo uspješni kao što je Kina sada, ako nastavi ovaj trend, Kina bi se mogla zaustaviti ispod 5 tisuća smrti. Znači, ako je Kina to uspjela napraviti, moramo samo prekopirati ono što su oni radili. To bi značilo da bi u Hrvatskoj bilo 14 žrtava. Ali pazite, Kina je bila nespremna. Moramo zahvaliti ministru Viliju Berošu, Alemki Markotić i svim ostalima jer mislim da oni rade odličan posao, poručio je.
Ističe da razloga za paniku nema.
– Sve ovo što se događa nije iznenađujuće za znanost. Međutim, moramo biti ozbiljni i paziti da virus ne mutira. Umjesto straha možemo reagirati i s određenim ponosom na ljudsku vrstu i čovječanstvo i na sve ono što smo uspjeli napraviti u posljednjih 20 godina. Ovo sve ne bi mogli prije 20 godina na takav način, zaključio je Rudan.
– Ima puno stvari koji bi se mogli dogoditi u našu korist. Virusu je očito u cilju opstati, nije mu u interesu nas ubijati. Dobro je što skače na nas. Ako želi nas koristiti za svoj rezervoar, onda nam se treba prilagoditi, onda mora biti dobar gost, rekao je Rudan dodavši kako se svi nadaju da bi koronavirus s toplim danima mogli nestati jer su koronavirusi sezonski virusi. Autor: T.V./Nedjeljom u 2/IMS/HRT
Što je još rekao pogledajte u snimci emisije:
- Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godineU prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na isto… Read More »Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage GervaisaNije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026. godine svečano je otvorena samostalna izložba „Poezija Drage Gervaisa“ akademskog umjetnika Dubravka Kastrapelija. Bogata, raznolika i iznimno vedra izložba Dubravka Kastrapelija privukla je… Read More »Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
- Prilog o knjizi BRONČANI SNOVICamilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka je i nemilosrdna,u zgodnom broširanom izdanju ali i tvrdom uvezu, u prijevodu sa švedskog Luke Miličevića, na 263 stranice. Ovo je treći… Read More »Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
- Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnostFrane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u Zagrebu, slika li Radak ili ne Miroslav Pelikan Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primjenjenih umjetnosti završio… Read More »Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
- Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijetaKratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. kolovoza u 20:15 sati u Kazalištu 21 istaknuto je na predstavljanju programa 13. Star film festivala. Raznoliku selekciju uradaka ovog sve značajnijeg… Read More »Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
