Bosna i Hercegovina u najtežoj političkoj krizi u novijoj povijesti

Bosna i Hercegovina suočava se s najtežom političkom krizom od rata. Potkraj prošle godine dobila je Vijeće ministara, ali ni 16 mjeseci nakon parlamentarnih izbora nema dogovora o uspostavi vlasti u Federaciji BiH, entitetu u kojem su na vlasti bošnjački SDA i HDZ BiH. Iza sporenja zbog neustavnog izbornog zakona, na čijoj izmjeni inzistira hrvatska strana, stoje mnogo složeniji problemi samog ustroja i funkcioniranja Bosne i Hercegovine

Jedna država, dva entiteta, Republika Srpska na 49 posto i Federacija BiH na 51 posto teritorija, Distrikst Brčko, tri naroda, četrnaest vlada i parlamenata, 260 ministara, ustav kao dio Daytonskog sporazuma, nikad potvrđen u parlamentu. To je današnja Bosna i Hercegovina. Društvo podijeljeno na tri nacionalne zajednice. Daytonski sporazum, potpisan u prosincu 1995. u američkoj vojnoj bazi u Ohiju, zaustavio je rat, ali je li donio mir? Za njega kažu da je “kao švedski stol”. Svatko s njega uzima i tumači ga kako mu odgovara.

  • To je zapravo potpisano u Daytonu, druga je stvar što se manipulira, zlorabi ustav Bosne i Hercegovine i ovdašnji zakoni, što se pokušavaju na neki način stvoriti rješenja da bi se eliminirao jedan narod i stvorio veći prostor za one brojnije, ja bih rekao da je to samo nastavak rata u miru, istaknuo je Zoran Krešić, novinar i analitičar Večernjeg lista.

Dominantne politike u BiH su etnonacionalne. Tako npr. Republika Srpska odbija svaku mogućnost izmjene Daytonskog sporazuma. Parlamentarna skupština BiH, kao središnje zakonodavno tijelo, uvjetovana je etno-teritorijalnim ustrojem. To znači da svako donošenje zakona može biti blokirano.

I tu se krug zatvara. U Federaciji BiH izmjenom načina biranja u Dom naroda stvorena je mogućnost nametanja hrvatskih zastupnika. Nametnuti statut grada Mostara ponajbolje oslikava političke odnose.

  • Na sličan je način neustavno diskriminacijski izbor sukladno broju birača u Domu naroda Federacije, jedna goraždanska županija s 24 Hrvata daje jednog izaslanika, a recimo Posavska županija gdje je 3000 Hrvata daje jednog izaslanika u Dom naroda. Takav izborni sustav nam je donio, ja bih rekao, političke monstrume gdje narušavaju društvene i političke odnose Bošnjaka i Hrvata koji hladno upišu u izjavnom obrascu da su Hrvati i uzurpiraju hrvatske pozicije. Na isti način izbornim inženjeringom je Željko Komšić bošnjačkim glasovima izabran u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, rekao je Damir Džeba, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Sarajevski sveučilišni profesor Asim Mujkić smatra da BiH neprovođenjem presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, tj. da Židovi i Romi mogu birati i biti birani, nije u stanju provesti Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Podsjetimo, Sud je ocijenio da je uskraćivanje prava kandidiranja pripadnicima tzv. nekonstitutivnih naroda za Predsjedništvo i Dom naroda BiH kršenje ljudskih prava te da to treba izmijeniti u Ustavu BiH.

  • Zbog te odluke vezano za slučaj Sejdić-Finci i niza drugih presuda koje su razotkrile temeljni paradoks u ustavno-pravnoj arhitektonici BiH koji se mora riješiti. Dakle bit će bolni lomovi jer naprosto princip etnopolitičkog organiziranja nije u stanju da ponudi, rekao bih, učinkovito upravljanje ovom zemljom, što se vidi evo od lokalnog, evo od Mostara, pa sve do nivoa države, objašnjava dr. sc. Asim Mujkić, Fakultet političkih znanosti u Sarajevu.

Federacija BiH još nema ustrojenu vlast nakon posljednjih općih izbora 7. listopada 2018. Hrvati, odnosno HDZ BiH, inzistiraju na promjeni Izbornog zakona, ali i na rekonstrukciji entitetske vlade. Bošnjački SDA smatra da Hrvati ne mogu uvjetovati rješenja.

  • Ja se bojim da nedostatak političke volje od strane mahom bošnjačkih unitarističkih stranaka je uvjetovan time što oni žele stalno nad Hrvatima, pa i Srbima i svima ostalima na nekim razinama držati Damoklov mač da će im i četvrti put izabrati Komšića i da će drugi put postaviti vladu sličnu onoj vladi Platforme iz 2011. i 2014. godine što zemlju drži u nekoj vrsti permanentne, akutne ili potencijalne krize, istaknuo je Milan Sitarski, IDPI Mostar.
  • Hrvati trebaju birati svoje političke predstavnike u vlasti bez da ih nameću kao što smo bili svjedoci iz bivše Jugoslavije kada se Beograd poigravao sa Sejdom Bajramovićem namećući tamo predstavnike, smatra Zoran Krešić, novinar i analitičar Večernjeg lista.

U Bosni i Hercegovini nema brzog recepta ni čarobnog štapića za rješenje političke krize. Europa je odavno pronašla model.

  • Bosna i Hercegovina kao federalna konsocijacijska država recimo najsličnija je Belgiji u europskim okvirima. Mora biti tako ustrojena i konstituirana da su na odgovarajući način konstituirani i jedni i drugi organi vlasti, i oni koji su namjenjeni građanskom predstavljanju po načelu jedan čovjek jedan glas i oni koji su namjenjeni predstavljanju konstitutivnih naroda koji su u BiH ustavna kategorija, rekao je Milan Sitarski, IDPI Mostar.

No narodi i građani u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju s posljedicama političke krize.

  • Ja imam djecu u inozemstvu. Potpuno sam bezbrižan što radi vlada, ne gledam televiziju, ne čitam novine jer ne mogu to podnijeti, živim u svom mikrosvijetu, istaknuo je građanin Sarajeva.
  • Znamo, slušamo svaki dan, to je sve stalo, kuda idemo, ne znamo, govori jedna građanka Sarajeva.

Bosna i Hercegovina ipak ide u korak sa suvremenim svijetom. Naime pristupila je sporazumu o neiskorištavanju Mjeseca i drugih nebeskih tijela te ih neće eksploatirati i izražavati zahtjev za suverenitet dok su ovozemaljski problemi još uvijek na čekanju, zaključuje Ilko Barbarić. Autor: Ilko Barbarić/Agenda: Svijet/HRT