Skip to content

Predstavljen Festival arheologije Europske unije

U Arheološkom muzeju u Zagrebu održano je predstavljanje Festivala arheologije Europske unije koji se odvija pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta

Organizatori Festivala su Arheološki muzej u Zagrebu i Europska arheološka udruga. Programski sadržaj Festivala ostvaren je s partnerskim europskim institucijama, visokoobrazovnim ustanovama, institutima, agencijama, tijelima javnih vlasti, muzejima, istraživačkim centrima i nacionalnim strukovnim arheološkim udrugama u suradnji s veleposlanstvima država članica Europske unije u Hrvatskoj.

Do 30. lipnja 2020. europski stručnjaci iz 26 zemalja članica Europske unije, na Festivalu EU arheologije, predstavljaju novosti iz svijeta arheologije i otkrivaju tajne iz prošlosti našeg kontinenta.

Festivalski sadržaj kojem je cilj javnosti prezentirati arheološku baštinu Europske unije sastoji se od znanstveno-popularnih predavanja, izložbi, radionica i ostalih zanimljivih događanja. Osim društvene, Festival ima profesionalnu dimenziju stvarajući mrežu partnera iz cijele Europske unije oko tema zaštite, očuvanja i valorizacije arheološke baštine. I na kraju politički kontekst predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije Festival želi iskoristiti da pošalje važnu i snažnu poruku o izuzetnoj važnosti arheološke baštine te da moramo djelovati odmah, i ponajviše, da moramo djelovati zajedno ako je želimo očuvati za budućnost kao temeljnu oznaku našeg europskog identiteta.

Govornici na predstavljanju Festivala EU arheologije bili su Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Potrebica, red. prof., član izvršnog odbora Europske arheološke udruge, mr. sc. Milana Vuković Runjić, prof., pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Gordan Markotić, veleposlanik, koordinator predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.

Prisjećajući se ideje o organizaciji Festivala EU arheologije Sanjin Mihelić rekao je: „U Arheološkom muzeju u Zagrebu smatrali smo činjenicu da će se Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine naći u samom središtu vrlo važnih političkih zbivanja vrijedilo oplemeniti i programom usmjerenim na našu zajedničku europsku kulturnu baštinu. Kao znanstvena i kulturna ustanova željeli smo doprinijeti časnom zadatku Predsjedanja i odlučili ponuditi dvojaki program – jedan koji bi se odnosio na predstavljanje hrvatske baštine u drugim sredinama EU i drugi, u kojem bi upravo Hrvatska i Zagreb kao njezin glavni grad bili u samom središtu zbivanja. Uz potporu Ministarstva kulture i Grada Zagreba, AMZ će predstaviti neke od najznačajnijih predmeta iz svog fundusa na izložbama u Ateni i Rimu. U Ateni se tako početkom travnja otvara izložba posvećena počecima grčke kolonizacije istočne obale Jadrana, a glavni izložak bit će čuvena lumbardska psefizma kojoj smo prošle godine posvetili cijeli jedan ciklus događanja. Nakon toga, u okviru obilježavanja Dana državnosti u Rimu predstavljamo izložbu o možda još čuvenijem predmetu – Zagrebačkoj lanenoj knjizi, najdužem sačuvanom tekstu na etruščanskom jeziku uopće“.

„Organizacijom Festivala EU arheologije cilj nam je bio ponuditi jedan specifičan kontekst u kojem bi se sve zemlje članice Unije pojavile kao partneri u zajedničkom projektu. Od 7. veljače do 30. lipnja 2020.  svaka od 26 zemalja na Festivalu zastupljena je s jednim ili više odabranih programa koji će u prvoj polovici 2020. godine biti predstavljeni jedan za drugim u neprekinutom nizu. Festival je počeo slovačkim danom zatim su uslijedili malteški dani a već u ponedjeljak 24. veljače počinju dani Austrije s otvorenjem izložbe.“ rekao je Sanjin Mihelić.

„Festival organiziramo u suradnji s Europskom arheološkom udrugom i s nizom partnera, od kojih jednu razinu predstavljaju sva veleposlanstva država članica Europske unije koje imaju svoje predstavništvo u Hrvatskoj i kulturni instituti zemalja članica. Druga razina partnera su stručni partneri iz svake pojedine zemlje članice Europske unije i treću razinu predstavljaju hrvatski partneri kao što su to Hrvatsko arheološko društvo, ICOM Hrvatska i ICOMOS Hrvatska.“ istaknuo je Sanjin Mihelić naglasivši višerazinsku organizaciju Festivala. Zahvalio je na financijskoj potpori Ministarstvu kulture, Gradu Zagrebi i Turističkoj zajednici grada Zagreba a za vizualni identitet Festivala Nedjeljku Špoljaru iz studia Sensus Design Factory.

„Doprinos europske arheološke baštine društvenom, gospodarskom i umjetničkom razvoju Europe kakvu danas poznajemo često je zanemarivan, ali je zapravo izuzetno važan, osobito u našoj suvremenoj povijesti. Arheologija pokazuje da je upravo naša jedinstvena kulturna raznolikost tkivo zajedničkih vrijednosti koje leže u srcu ovog projekta kojeg nazivamo Europom, i koje su istovremeno i najbolji veleposlanici važne uloge koju Europska unija ima na svjetskoj pozornici. Tijekom 25 godina povijesti Europskog arheološkog društva (EAA), Europa je prošla kroz duboke i značajne promjene, baš kao i ostatak svijeta u kojem živimo. Mnogi aspekti života postali su znatno složeniji, pa se i samo poimanje Europe i dalje mijenja i preispituje iz mnoštva različitih perspektiva.“ rekao je Hrvoje Potrebica. 

„Iako 60% našeg članstva dolazi iz zemalja  Europske unije, uvijek moramo imati na umu da se EAA bavi Europom, a ne samo Europskom unijom. Ima određene simbolike u činjenici da je EAA osnovana nedaleko odavde, u Ljubljani, 1994. godine, kad je ova zemlja još bila napadnuta, rastrgana i u strašnom se ratu borila za vlastiti opstanak, daleko izvan okrilja Europske unije. Danas, četvrt stoljeća kasnije, ovdje ćemo slaviti arheologiju u trenutku kad Hrvatska kao najmlađa država članica predsjeda našom europskom obitelji.“ istaknuo je Hrvoje Potrebica.

„Ovogodišnji moto EAA-a je „networking“ – umrežavanje. To je središnji pojam modernog društva čiji značaj raste kao posljedica globalizacije i razvoja komunikacija. Međutim, povezivanje je oduvijek bila opća karakteristika ljudskih zajednica, a arheologija je bolje nego ijedna druga disciplina dokazala važnu ulogu komunikacije i mobilnosti u prošlim razdobljima. Tako smo naučili da se pojam umrežavanja i povezivanja ne odnosi samo na ljude nego i na kulturu, materijalna dobra, oblike društvenog ustroja i institucije. U srži tog pojma leži komunikacija – što u najjednostavnijem obliku znači govoriti drugima, razmišljati o onome što nam drugi govore i uzimati u obzir ono što smo čuli. Povezivanje i komunikacija moćna su sredstva koja osnažuju i daju glas i nadu slabima, a jake uče poniznosti. Zbog toga koristimo svaku priliku da naglasimo važnost povezivanja na individualnoj i institucionalnoj, intelektualnoj i kolegijalnoj razini, kako bismo na pravi način odgovorili na podjele koje obilježavaju velik dio suvremene europske i svjetske politike. To je upravo ono čemu je EAA uvijek bila posvećena.“ rekao je Hrvoje Potrebica.

„Arheologija nadilazi političke i nacionalne granice, a zadatak nas kao arheologa je da proučavajući prošlost razmišljamo i o budućoj prošlosti čijem stvaranju pridonosimo. Stoga, slaveći ovom prilikom našu bogatu i raznoliku prošlost, istovremeno slavimo i našu zajedničku, nadamo se svjetliju, europsku budućnost.“ na kraju izjave naglasio je Hrvoje Potrebica.
Koliko god Europa može biti jedna interesna zajednica, citirajući pročelnicu Gradskog ureda grada Beča „ono živo što nas povezuje, ono tkivo koje nas spaja u jedno biće je kultura je baština“, a arheologija je možda  ta koja u to ulazi najdublje, i doslovce i preneseno rekla je pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić.

Pozdravljajući organizaciju festivala arheologije, a ističući da festival općenito ima nešto u sebi slavljeničko, Vuković Runjić zaključila je da je riječ o “festivalu pra-priče zajedničkog europskog narativa, festivalu najvrjednijeg što dijelimo, a to je naša davna prošlost koja nas je formirala upravo takvima kakvi smo i danas”.

Gordan Markotić, koordinator predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 naglasio je kako je predstavljanje kulturne baštine države predsjedateljice važan dio uloge predsjedanja, pa je u tom smislu osmišljen niz kulturnih aktivnosti preko kojih će se u državama članicama Europske unije velikoj europskoj obitelji približiti hrvatsku kulturu i umjetnost. “Upravo ova manifestacija Festivala arheologije Europske unije nešto je što u najboljem svjetlu oslikava ulogu drpredsjedateljice Vijećem Europske unije, a to je okupiti države članice na zajedničkim temama i pitanjima koje moramo rješavati za boljitak Europe”, rekao je Markotić. “Budućnost se ne može raspravljati bez prošlosti, a Festival EU arheologije je dobra prigoda da se na to podsjetimo i da hrvatskoj javnosti predstavimo arheologiju država članica Europske unije”, zaključio je.