Jubilarnom 25. Zvončarskom smotrom Općine Matulji, fotografiranjem za Prvu miću kartulinu za 100 let za velu vremensku kapsulu i Pusnim retrovizorom – parkom pokretnih maski, uz tisuće posjetitelja, maškara i zvončara, u subotu je svečano otvoren festival susjedstva Matulji pod nazivom Zvona su spona, u sklopu programa 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture
Pusni retrovizor, u parku ispred zgrade Općine Matulji, plijenio je pažnju i izazvao veliko oduševljenje djece i odraslih. Maske velikih dimenzija koje su izrađene prema idejama i nacrtima „domaćeh pusneh inžinjeri“ Udruge Vavek parićani prikazale su retrospektivu pokretnih maski posljednjih 30-ak godina.
Na istom mjestu, intervenciju u prostoru – postavljeni barkod tradicijskih zvončarskih puteva s koordinatama polazišnih točki, simbolično su otvorili mali zvončari i zvončarske grupe s područja Općine Matulji, a sve se fotografski zabilježilo i za Prvu miću kartulinu za 100 let za velu vremensku kapsulu. Vremenska kapsula 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture sadrži poruku koju svako od susjedstava ostavlja za budućnost, na način da polaže svoju poruku u kapsulu i na otvaranju sljedećeg festivala susjedstva prenosi je dalje, nakon čega će se kapsula pohraniti na 100 godina. Vremensku kapsulu je tijekom svečanosti samog otvorenja festivala iz ruku članice tima susjedstva Čavle, načelnice Općine Čavle Ivane Cvitan Polić, preuzela članica tima susjedstva Matulji Sabina Frlan.
U protokolarnom dijelu, na gotovo proljetnom suncu, publici su se obratili i zamjenica načelnikaOpćine Matulji Eni Šebalj, predstavnik grupe Vlahov Breg – Korensko, koji ove godine imaju ključ Općine Mauro Viskočilo, zatim predsjednica tima susjedstva Matulji Đeni Šamanić, voditeljica programa 27 susjedstava EPK Branka Cvjetičanin, načelnik Općine Matulji Mario Ćiković, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, a okupljene su pozdravili i predstavnici europskog susjedstva Matulja, profesori i studenti Katedre alternativnog i lutkarskog teatra na DAMU – Akademiji izvedbenih umjetnosti u Pragu.
Potom je kroz centar Matulji prošla i jubilarna 25. Zvončarska smotra, u kojoj je sudjelovalo oko 2000 sudionika od čega više od 1000 zvončara. U svojim su maskama prošetali mališani Dječjeg vrtića Matulji, članovi Udruge umirovljenika Matulji, maškarane grupe Zijat, sost, tancat i pit te Vavek parićani, a sve su predvodili Meštar Toni, ovogodišnja kraljica Riječkog karnevala Dora Pilepić, kao i dosadašnje matuljske kraljice i pratilje Riječkog karnevala.
Nakon njih, čarobnu atmosferu među posjetiteljima vrlo su lako stvorili članovi zvončarskih grupa: Vlahov Breg – Korensko, Babe i starčevi iz KUD-a Tena Đakovo, Munski zvončari, Sovinjski pusti, Žejanski zvončari, Ćićski zgončari, Zametski, Kukuljanski i Brgujski zvončari, Vrbišće Šjeme iz Ilirske Bistrice, Frlanski zvončari, Grobnički dondolaši, Koranti – Hajdine te Halubajski i Brežanski zvončari.
U park ispred zgrade Općine Matulji u subotu je postavljen i QR kod pomoću kojeg se kreće u avanturu otkrivanja Tradicijskih zvončarskih pusnih ophoda s kojima se program nastavlja u nedjelju, ponedjeljak i utorak. Tradicija potpomognuta multimedijalnim sadržajem omogućiti će svim zainteresiranim pratiteljima zvončarskih pohoda autentičan kulturni događaj kroz koji će iskusiti gostoprimstvo domaćina i vidjeti zvončare u svojim autentičnim okruženjima.
U nedjelju između 9 i 18 sati posjetitelji će se moći pridružitipohodu Mučićeveh zvončari, u ponedjeljak u isto vrijeme pohodu Brežanskeh zvončari po Bregeh i pohodu Rukavačkeh zvončari po Kućeloven komune, a u utorak također od 9 do 18 sati Pohodu Rukavačkeh zvončari po Rukavce, Zvonejskeh zvončari po Zalukah i Zvonejsken komune, pohodu Munskeh zvončari po Žejanah, Maleh i Veleh Munah te u pohodu Žejanskeh zvončari na Male i Vele Mune i po Žejanah.
QR kod,pomoću kojeg se dolazi dosvih informacija o zvončarskim putovima, dostupan je i na internetskoj stranici Općine Matulji: matulji.hr.
Zvona su spona program je susjedstva Matulji Europske prijestolnice kulture u kojem sudjeluju dvadeset i dva mjesna odbora Općine Matulji, kulturne udruge Općine Matulji, 10 zvončarskih tradicijskih grupa s liste nematerijalne kulturne baštine svijeta i maškarane udruge s područja općine Matulji.
Lena Stojiljković
- Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godineU prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na isto… Read More »Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
- Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage GervaisaNije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026. godine svečano je otvorena samostalna izložba „Poezija Drage Gervaisa“ akademskog umjetnika Dubravka Kastrapelija. Bogata, raznolika i iznimno vedra izložba Dubravka Kastrapelija privukla je… Read More »Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
- Prilog o knjizi BRONČANI SNOVICamilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka je i nemilosrdna,u zgodnom broširanom izdanju ali i tvrdom uvezu, u prijevodu sa švedskog Luke Miličevića, na 263 stranice. Ovo je treći… Read More »Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
- Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnostFrane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u Zagrebu, slika li Radak ili ne Miroslav Pelikan Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primjenjenih umjetnosti završio… Read More »Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
- Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijetaKratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. kolovoza u 20:15 sati u Kazalištu 21 istaknuto je na predstavljanju programa 13. Star film festivala. Raznoliku selekciju uradaka ovog sve značajnijeg… Read More »Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta















