Zapis dr. Zdenke Čorkalo
„A oni – ta strašila – nemaju od čega umrijeti jer nemaju ni dostojanstva ni ljubavi, i ne mogu imati srama. Zapamtite dobro: sve što oni žele jest da nas izjednače sa sobom.” Ovo je samo dio rečenica i samo dio poznatog govora Vlade Gotovca na Krešimirovom trgu u Zagrebu ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti, 30. kolovoza 1991. god.
U pekari čekam red, vodim Filipa u školu i tu moramo kupiti neko malo pecivo. Iza mene i njega stoji visok čovjek i, gledajući me glasno upita: „Kako ste doktorice?“ Ja odgovaram da sam dobro ali ne mogu se u trenu sjetiti tko je. Na glavi ima pletenu, zimsku kapu navučenu preko čela do obrva. On vidi što pokušavam i pomaže mi pa izgovori: „Sturba“. Odlazimo s pecivima na suprotnu stranu, ja niz ulicu a on uz ulicu. Zašto Sturba? Što je to? Nije to šifra ni lozinka za otvaranje zabavnih razbibriga. To je vezano uz nastavak mog ratnog puta s hrvatskog juga na livanjsko bojište 1993. Rijeka Sturba je najduža i najveća rijeka u općini Livno. U blizini grada Livna je brdo u čijem podnožju izvire rijeka Sturba. Brdo je jugoslavenska država prokopala i u njemu napravila atomsko sklonište. Kad su „strašila“ nastavila rat, uvijek iznova određujući koji su „legitimni vojni ciljevi“ zaprijetivši bolnici i ranjenicima, netko poznat odveo nas je do Sturbe, brda i otvorio dobro čuvano i očuvano sklonište, dovoljno za sto godina života. Predvidjeli su sve. Prostor, izvor vode unutar brda, blindiranim vratima zaštićeno spremište goriva prije ulaza u samo brdo. Za koga su to radili? Zbog koga su to gradili? Na čijem komadu zemlje? Oni koji su za tajnu znali i bili graditelji tajne, čim bi im netko bio sumnjiv da nešto zna o tomu ili da netko upre prstom u bilo koje ime, nestajalo je tomu i roda i poroda.
Tu smo imali namjeru premjestiti ratnu livanjsku bolnicu prije nego nam zatvore sve izlaze, pa smo zato i pregledali što ima u prokopanom brdu. I bez toga, svi prostori oko nas su bili okupljalište smrtno ili teško ranjenih, mladih ljudi, izbezubljenih od svoga ili tuđeg bola. Helihopteri s najtežim ranjenicima za koje smo se borili do zadnjega daha, letjeli su bez prestanka u splitsku bolnicu hoteći zaustaviti neprekinutu nit smrti s kojom smo bili vezani kao pupčanom vrpcom.
U jednom od tih letova, pamtim mladića koji je ostao živ, pa kad god se sretnemo govori mi uvijek isto: „Dovoljno je da se ne želim osvećivati, dalje od toga ne idem i neka me ni u što ne uvjeravaju. Nada je u meni pretrpjela najveće oštećenje, izopćen sam , obolio od kuge, od gube, obolio od srama zbog nezasitnih lažljivaca, nasrtljivih otimača, krivokletnika, nevažnih i prevažnih umišljenika. Nisu tu samo oni koji ne mogu prežaliti mjesta gdje nebo nije danonoćno treperavo crveno. Objašnjiva su prevrtanja događaja, za korist ili za ništa, sadašnjih utopljenika u rijeci svojih nemira kakve su možda imali i prije, ali Domovinski obrambeni rat je nosio druge prioritete a ne samo karakterne analize. Vrijeme krvi nisu osjetili mnogi tako da im je lako prijeći preko mostova kojih nema. Dobro se osjećam jedino klečeći na grobovima prijatelja. Strašila su rodila nova strašila, ne boje se negativne demografske slike. Ni u zemlji ni izvan nje. Oni nas žele izjednačiti sa sobom. Predstaviti nas izopačeno nama samima i svijetu, uvjeriti nas da je kultura ono što je svugdje sramota, da je dostojanstvo nepotrebno samo zato jer su im srca umrla od količine mržnje od koje se ne može ništa drugo nego u srcu umrijeti. Oni zarobljeni a nas drže u sužanjstvu.”
- ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYSGosti i sudionici trećeg Slano Film Days odlaze inspirirani za nove projekte Ana Petričić Gojanović Završio je treći Slano Film Days, jedinstven format filmskog događanja koje u Slanom okuplja renomirane svjetske filmske autore i talentirane redatelje i glumce iz regije. Program je posvećen filmu i filmskom stvaralaštvu, a obuhvaća projekcije odabranih filmova, razgovore o filmu… Read More »ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS
- Niz aktova Damira MedvešekaPred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt ili skica obnaženog, uznemirenog tijela ,kao u ovom ciklusu ili kao složeni portret žene. Nekoliko snažnih skica posvećenih aktu Damir Medvešek dovodi… Read More »Niz aktova Damira Medvešeka
- LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 202610 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na prostoru Zagrebačkog velesajma.
- POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u ZaprešićuU Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću (Trg žrtava fašizma 11) organizira se humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA autora Don Dantea (Željko Lovrić), u srijedu 24. lipnja 2026. godine, u 19 sati U predstavljanju knjige sudjeluje kao moderatorica prof. Lidija Zečević, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof, a događaju će nazočiti i Brigita Vitez,… Read More »POZIV: Humanitarno predstavljanje knjige PLANINA SUZA BOGOVA, 24. lipnja u 19 sati, u Zaprešiću
- Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira MedvešekaKonji Damira Medvešeka žive u pričama i legendama, druže se sa herojima i junacima, boreći se protiv nepravde, noseći svog hrabrog jahača sve dalje Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, iznimno je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK-u, autor iznimnog opusa u gotovo svim tehnikama i sa svim mogućim materijalima.… Read More »Osvrt na mini ciklus portreta konja Damira Medvešeka
- IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMAU svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi svijet, ukoliko opasno izmakne kontroli. U ovoj „operaciji suzbijanja štetočine” autor upozorava kako „rehabilitacija” fašističkih ideala u 21. stoljeću nastaje iz straha, ogorčenosti i nesigurnosti, te onda kada… Read More »IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA
