Zapis dr. Zdenke Čorkalo
„A oni – ta strašila – nemaju od čega umrijeti jer nemaju ni dostojanstva ni ljubavi, i ne mogu imati srama. Zapamtite dobro: sve što oni žele jest da nas izjednače sa sobom.” Ovo je samo dio rečenica i samo dio poznatog govora Vlade Gotovca na Krešimirovom trgu u Zagrebu ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti, 30. kolovoza 1991. god.
U pekari čekam red, vodim Filipa u školu i tu moramo kupiti neko malo pecivo. Iza mene i njega stoji visok čovjek i, gledajući me glasno upita: „Kako ste doktorice?“ Ja odgovaram da sam dobro ali ne mogu se u trenu sjetiti tko je. Na glavi ima pletenu, zimsku kapu navučenu preko čela do obrva. On vidi što pokušavam i pomaže mi pa izgovori: „Sturba“. Odlazimo s pecivima na suprotnu stranu, ja niz ulicu a on uz ulicu. Zašto Sturba? Što je to? Nije to šifra ni lozinka za otvaranje zabavnih razbibriga. To je vezano uz nastavak mog ratnog puta s hrvatskog juga na livanjsko bojište 1993. Rijeka Sturba je najduža i najveća rijeka u općini Livno. U blizini grada Livna je brdo u čijem podnožju izvire rijeka Sturba. Brdo je jugoslavenska država prokopala i u njemu napravila atomsko sklonište. Kad su „strašila“ nastavila rat, uvijek iznova određujući koji su „legitimni vojni ciljevi“ zaprijetivši bolnici i ranjenicima, netko poznat odveo nas je do Sturbe, brda i otvorio dobro čuvano i očuvano sklonište, dovoljno za sto godina života. Predvidjeli su sve. Prostor, izvor vode unutar brda, blindiranim vratima zaštićeno spremište goriva prije ulaza u samo brdo. Za koga su to radili? Zbog koga su to gradili? Na čijem komadu zemlje? Oni koji su za tajnu znali i bili graditelji tajne, čim bi im netko bio sumnjiv da nešto zna o tomu ili da netko upre prstom u bilo koje ime, nestajalo je tomu i roda i poroda.
Tu smo imali namjeru premjestiti ratnu livanjsku bolnicu prije nego nam zatvore sve izlaze, pa smo zato i pregledali što ima u prokopanom brdu. I bez toga, svi prostori oko nas su bili okupljalište smrtno ili teško ranjenih, mladih ljudi, izbezubljenih od svoga ili tuđeg bola. Helihopteri s najtežim ranjenicima za koje smo se borili do zadnjega daha, letjeli su bez prestanka u splitsku bolnicu hoteći zaustaviti neprekinutu nit smrti s kojom smo bili vezani kao pupčanom vrpcom.
U jednom od tih letova, pamtim mladića koji je ostao živ, pa kad god se sretnemo govori mi uvijek isto: „Dovoljno je da se ne želim osvećivati, dalje od toga ne idem i neka me ni u što ne uvjeravaju. Nada je u meni pretrpjela najveće oštećenje, izopćen sam , obolio od kuge, od gube, obolio od srama zbog nezasitnih lažljivaca, nasrtljivih otimača, krivokletnika, nevažnih i prevažnih umišljenika. Nisu tu samo oni koji ne mogu prežaliti mjesta gdje nebo nije danonoćno treperavo crveno. Objašnjiva su prevrtanja događaja, za korist ili za ništa, sadašnjih utopljenika u rijeci svojih nemira kakve su možda imali i prije, ali Domovinski obrambeni rat je nosio druge prioritete a ne samo karakterne analize. Vrijeme krvi nisu osjetili mnogi tako da im je lako prijeći preko mostova kojih nema. Dobro se osjećam jedino klečeći na grobovima prijatelja. Strašila su rodila nova strašila, ne boje se negativne demografske slike. Ni u zemlji ni izvan nje. Oni nas žele izjednačiti sa sobom. Predstaviti nas izopačeno nama samima i svijetu, uvjeriti nas da je kultura ono što je svugdje sramota, da je dostojanstvo nepotrebno samo zato jer su im srca umrla od količine mržnje od koje se ne može ništa drugo nego u srcu umrijeti. Oni zarobljeni a nas drže u sužanjstvu.”
- Povrće i voće više uključiti u prehranuU Zagrebu su plakati Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i udruge Prijatelji životinja. Kampanjom se građane poziva da u prehranu uključite više biljne hrane Pripremio: Tomislav Radić Povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, gljive, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, biljni napitci, namazi i brojni drugi biljni proizvodi mogu biti dio… Read more: Povrće i voće više uključiti u prehranu
- Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u ŽdaliU idiličnom ambijentu Ateliera i Galerije Kolarić tridesetak umjetnika iz pet županija utemeljilo novu kulturnu tradiciju U subotu, 11. srpnja 2026. godine, prekodravsko mjesto Ždala postalo je središte likovnog stvaralaštva. Atelier i Galerija Kolarić uspješno su ugostili prvu likovnu koloniju pod nazivom „Ždala – Prekodravlje 2026.“. Inspirativan ambijent Repaške šume Na poziv organizatora i domaćina,… Read more: Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali
- Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića…I u ovom ciklusu vrlo nazočan je element oka, pogleda, širom otvorenih očiju kako izvire iz mase zbivanja… Miroslav Pelikan Novi ciklus od četiri ulja i akrila na platnu, 100 x 90 cm, slikara Mladena Žunjića, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, najavljuje tretiranje ponešto drugačijih motiva. U novom ciklusu nailazimo na četiri gusto ispisane priče,… Read more: Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića
- Počinju događanja na Martinskoj u ŠibenikuSea Sound festival otvara bogato glazbeno ljeto U četvrtak 16. srpnja počinje Sea Sound festival i osma sezona ljeta na Martinskoj u Šibeniku! U idućim tjednima očekuje nas čak osam događanja – četiri festivalska i četiri jednodnevna. Spomenuti Sea Sound traje četiri dana i na Martinsku dovodi sound system kulturu i brojne izvođače iz Europe, regije i zemlje. Svi programi… Read more: Počinju događanja na Martinskoj u Šibeniku
- Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljihNatječaj “Cinehill Mini-score 2026”, koji zajednički organiziraju Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP, filmski festival Cinehill te ovogodišnji partner Zagreb film, uspješno je zaključen uz dosad najveći odaziv autora. Drugo izdanje projekta potvrdilo je velik interes domaćih skladatelja za filmsku i primijenjenu glazbu te potencijal ovog jedinstvenog natječaja koji povezuje dvije autorske scene.… Read more: Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljih
- MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regijiMBF 2026 u Rovinju okuplja lidere hrvatskog i regionalnog gospodarstva Od 8. do 11. listopada 2026. Rovinj će treću godinu zaredom biti domaćin Master Business Foruma (MBF), najprestižnijeg poslovnog događaja u Adria regiji. MBF okuplja predsjednike i članove uprava, vlasnike kompanija, investitore i predstavnike institucija iz Hrvatske, Adria regije te odabranih europskih tržišta.Potvrđena su prva… Read more: MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regiji
