Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika

Dragi svi u, koliko toliko našoj, Domovini i dijaspori, Vi, što Dubrovnik osjećate, kao ”Grad u Srcu”

Autor: Marko Mujan

Grad za kojega su oduvijek, ali i nedavno, najbolji nam sinovi, svoje živote polagali, a preživjeli, za one golgote, krv i znoj prolijevali… Izražavam bojazan, što bi se dogodilo s našom ”lokalnom” kulturom pa i proslavom Feste svetog Vlaha, da smo proglašeni EU-ropskom prijestolnicom kulture, mjesto grada Fiume, ili ti nam Rijeke, i kako bi se, tad, pjevala ”Oda Slobodi”, ili ”Himna Svetom Vlahu”, kad se od ponosa i baštinjene kulture, najuzvišenija glazba njihovim ”mirotvornim” perom, oštrim kao žilet, reže i secira, pod krinkom “bratske ljubavi”. Može bit, bi postale ”Oda uzapćene radosti”, ili ”Himna – Đavlu u selu”.

Evo sramote!

Snage ništavnosti i igre s tradicijom u svrhu ”stvaranja” patvorine, tobožnje rapsodije mira, u Plavom, prepjevavanjem arije iz opere ”Nikola Šubić Zrinski”, koju su stranci Japanci izgovarali (njima najbolje moguće), sred Straduna, s većim ponosom od sasranaca, što su zaboravili braniti Grad, a i Hrvatsku 1991. godine. Oni bljedunjavi, Minkenski, sitnošvercerski, NATO-vski (a nismo bili), Europski (a nismo bili), ali zato bjelosvjetski (kao što i jesu), numizmatičari i škudoljupci, kad su se vratili, propovijedahu da im je žrtva bila veća od onih, koji su, vele sretni, što su život dali za OVAKVU Hrvatsku… Sikter!

Po meni, nakon odgledanog ”kazališnog” otvorenja Rijeke, osjetio sam, kao da se je raširila, da Olivera slušam ono „ženo razmakni se”, a bogme se razmakla i sprijeda i straga, pravo rodno, prezentirano voditeljem obučenim u žensko (ako je muško, kako bi se po izbrijanoj bradi reklo), dok mi istaknuti branitelj, obučen u odijelo i kaput, kaže, kako neće uljesti (nekulturno) na svečanu sjednicu Grada, u Kazalište Marina Držića, povodom Feste, jer nije ponio kravatu. Jadna Majko!!!

On samokritički ”nekulturan” postupio, a da nije, može bit bi ga protokol, odozgornji, sačekao i zaustavio, kao pukovnika dr. Vladimira Onofrija, onomadne, bez milosti, dignuvši nam obojici tlak na točku ključanja čelika, ali ”Kultura” (ej), kao ona golopimpekaška Androva… sva, za puk Vražje dobro zatvorena vrata… Otvara.

Nut, da budem u trendu, razumljiviji im, u tom stratosu razine ”patosa”, i u stilu planiranog podizanja u vis, ponovo, crvene totalitarističke zv(ij)ezde , ”našega” Nemanje Cvijanovića, s onim stogom sijena (slame), za skoro 100.000 kuna, ne na skromnu kuću gospodina Obersnela, nego na znameniti Riječki neboder, djelo kršćanskog arhitekta Umberta Nordija.

Ne radi se, očito je to, kaj ne, o ” orkestriranom silovanju”, pod palicom ministrice (ne)kulture Nine Obuljen Koržinek, kojoj nakon previše tečnog engleskog, najeuropejskija Ervatica Dubravka Šuica ne zna izgovorit drugo prezime, nego je, valjda, prekrštava ili pokrštava, u gospođu Korižek.

Sve se ovo događalo na znakovito ukulturiranoj, ali, jal gey, jal drag queen (muški u ženskomu rublju), vođenoj “svečanosti” otvaranja, i proglašavanja Rijeke, čuj, kulturnom prijestolnicom, hvala Bogu, ne Europe, nego tek trenutno, i ne vječno, EU-Ropske.

Što bi na ovu lakrdiju prekrajanja riječi naj domoljubnije pjesme na Svijetu, rekao autor, Križevčanin Franjo pl. Marković, hrvatski filozof i književnik rođen 26. srpnja 1845. godine?

Na žalost ništa, sigurno mu se, nemoćnom da progovori, ”okreću kosti u grobu”, radi onih kojima, očito gotovo sve može biti zajebancija. Ipak, ne šutimo svi.

Ako Rijeka nema pjesmu o Slobodi, neka ovu Markovićevu ne šporkava, nego je napiše, na neku, originalno svoju, a morti i boljševičku melodiju. Jer osim deklarativno, većina ih našu današnju slobodu, ostvarenu s pomoću tek šačicama branitelja iz 1991. godine, ne cijeni, ali zato bahato uživa.

Očito bi, kultura sljedbenika Moše Pijade, krojila i prekrajala, ono što je tim braniteljima bila najveća moguća inspiracija i svetost, obezvređujući, pored raznih, one istinske borce, pa tako i mir, za koji su se Ti, najbolji nam, Sinovi žrtvovali. Oni pod zemljom, oni ”nestali”, i oni koji s tugom u očima gledaju korupciju, nepotizam, propast ekonomije, svedenu ozbiljno, još samo na ”domaći” turizam, koji bi nas, u slučaju krvavih buđenja u susjedstvu, kojima ”nema” naznaka, i bez emigranata, zavio u crno!

P.S. Oni, koji se igraju sa svetinjama, u pokušaju visokog leta, neki i grabeža, jer nisu mala sredstva u pitanju, za očiti cirkus, neka se samo nadaju da savjest nema kolektivnost svijesti, a Dubravki Šuici, što mi je kulturno došla pružiti ruku, koju sam s indignacijom odbio, poručujem, da se može tješiti, kako joj se, usprkos smiješku, dogodilo isto što i Ivu Josipoviću, kad mu se ukiselila faca, dok je bio s Pilselom ”crvenin ustašom”, kad su u Slanomu došli dizati sebe na spomeniku junaku bratu mu Andrésu Branku Pilselu, koji je dao srcem život za našu slobodu.

Sjećaš se Dubravka, kad sam Ti stao u obranu od razjarenog čovjeka, branitelja (pokojni), stranca, koji je došao braniti Dubrovnik, čime sam riskirao vojni sud, da je došlo do tjelesnog sukoba. Ništa Ti nisi meni dužna, stao sam, među ”pekinezerima”, u obranu Gradonačelnice Dubrovnika, ali ruku zaboravi. Ipak, možda Ti i je pružim, ali tek kad se obuhvat Golfograda vrati u legalno stanje od stotinjak hektara, a ne u onih preko tristotine hektara Malverzacije Sanader, Šuica, Bosnić i Dubrovački dogovor… možda Ti i konzervativni župan Nikola Dragoslavić pametno pomogne s donošenjem na pravu osovljene odluke, koju je zanemario. Do tad budi pozdravljena tamo visoko U tobože Europama, a u Grad, kad dođeš, znaš kako Ti je. Čekam, strpljivo, dok dišem.

Odabrao: Slavko Katić

NOVO

  • Odabrana deveta serija krčkih suvenira motivirani svetačkim legendama
    Turistička zajednica Grada Krka sredinom siječnja raspisala je deveti po redu natječaj za prijavu rješenja suvenira koji su nakon izvršene selekcije dobili potvrdu originalnosti, a krajem godine bit će predstavljeni u krčkoj Galeriji Decumanus, kao dio postava izložbe MI.20 – nagrade & događanja Na deveti natječaj, u čijem su fokusu bile kulturne i turističke vrijednosti… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
  • Predradionice Dječjeg festivala Tobogan
    Ovogodišnji Dječji festival Tobogan započinje 16. srpnja 2020, no za nestrpljive mališane, ali i za one nešto starije, dio kreativnih radionica počinje već u ponedjeljak, 13. srpnja. Prijave za ove radionice otvorene su od danas pa sve do popunjavanja kapaciteta Prvih pet radionica koje predstavljaju zagrijavanje za ovogodišnji Tobogan okupit će male kreativce, znatiželjne arheologe,… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
  • Razgovor povodom izlaska najnovijeg romana “Nevrijeme” književnika Nikole Đuretića
    Poezija je svjedočenje o jednom vremenu bez kojega bi svi budući naraštaji bili izgubljeni Sa nagrađivanim i renomiranim književnikom i umirovljenim novinarom rođenim Osječaninom sa zagrebačkom adresom, bogatog životnog iskustva i književnog djela, Nikolom Đuretićem razgovarali smo za portal Akademija Art o njegovom novinarskom i književnom stvaralaštvu Razgovarala: Gordana Igrec „Nevrijeme“ stiže u pravo vrijeme,… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
  • Najstarija linija bečkog metroa postaje potpuno klimatizirana
    Točno za početak ljetnih godišnjih odmora stižu „cool“ vijesti iz Beča − najstarija linija bečke podzemne željeznice U6 postaje 100 % klimatizirana Na inicijativu članice bečkog gradskog poglavarstva, Ulli Sima, bečko gradsko poduzeće za javni prijevoz Wiener Linien protekle je godine za liniju metroa U6 pripremilo paket mjera koji podrazumijeva i potpunu klimatizaciju. „Tvrtka Wiener… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
  • ‘Vina uz žlicu’
    Sve je bilo spremno, ali su inicijatori  eno gastro projekta  ‘Vina uz žlicu‘, novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa  Veganšpek morali pričekati  dane između dva “napada Korone” Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekipa vinara i uljara te novinara koji prate vinsku i gastronomsku scenu. Kroz… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
  • Anna Moor – Blizu vode
    Najnoviji singl Anne Moor – Blizu vode objavljen je 1. srpnja na digitalnim glazbenim servisima (Apple Music, Deezer, Spotify i dr.) Autorica teksta, glazbe i aranžmana je Anna Moor, za produkciju i mastering zaslužan je Marin Hraščanec (Intek Music), gitaru je odsvirao Ivan Vidović, back vokale otpjevali su Helena i Rajnard Hraščanec, a Arunawa Shonai Chaterjee,… Read More »Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika