Dragi svi u, koliko toliko našoj, Domovini i dijaspori, Vi, što Dubrovnik osjećate, kao ”Grad u Srcu”
Autor: Marko Mujan
Grad za kojega su oduvijek, ali i nedavno, najbolji nam sinovi, svoje živote polagali, a preživjeli, za one golgote, krv i znoj prolijevali… Izražavam bojazan, što bi se dogodilo s našom ”lokalnom” kulturom pa i proslavom Feste svetog Vlaha, da smo proglašeni EU-ropskom prijestolnicom kulture, mjesto grada Fiume, ili ti nam Rijeke, i kako bi se, tad, pjevala ”Oda Slobodi”, ili ”Himna Svetom Vlahu”, kad se od ponosa i baštinjene kulture, najuzvišenija glazba njihovim ”mirotvornim” perom, oštrim kao žilet, reže i secira, pod krinkom “bratske ljubavi”. Može bit, bi postale ”Oda uzapćene radosti”, ili ”Himna – Đavlu u selu”.
Evo sramote!
Snage ništavnosti i igre s tradicijom u svrhu ”stvaranja” patvorine, tobožnje rapsodije mira, u Plavom, prepjevavanjem arije iz opere ”Nikola Šubić Zrinski”, koju su stranci Japanci izgovarali (njima najbolje moguće), sred Straduna, s većim ponosom od sasranaca, što su zaboravili braniti Grad, a i Hrvatsku 1991. godine. Oni bljedunjavi, Minkenski, sitnošvercerski, NATO-vski (a nismo bili), Europski (a nismo bili), ali zato bjelosvjetski (kao što i jesu), numizmatičari i škudoljupci, kad su se vratili, propovijedahu da im je žrtva bila veća od onih, koji su, vele sretni, što su život dali za OVAKVU Hrvatsku… Sikter!
Po meni, nakon odgledanog ”kazališnog” otvorenja Rijeke, osjetio sam, kao da se je raširila, da Olivera slušam ono „ženo razmakni se”, a bogme se razmakla i sprijeda i straga, pravo rodno, prezentirano voditeljem obučenim u žensko (ako je muško, kako bi se po izbrijanoj bradi reklo), dok mi istaknuti branitelj, obučen u odijelo i kaput, kaže, kako neće uljesti (nekulturno) na svečanu sjednicu Grada, u Kazalište Marina Držića, povodom Feste, jer nije ponio kravatu. Jadna Majko!!!
On samokritički ”nekulturan” postupio, a da nije, može bit bi ga protokol, odozgornji, sačekao i zaustavio, kao pukovnika dr. Vladimira Onofrija, onomadne, bez milosti, dignuvši nam obojici tlak na točku ključanja čelika, ali ”Kultura” (ej), kao ona golopimpekaška Androva… sva, za puk Vražje dobro zatvorena vrata… Otvara.
Nut, da budem u trendu, razumljiviji im, u tom stratosu razine ”patosa”, i u stilu planiranog podizanja u vis, ponovo, crvene totalitarističke zv(ij)ezde , ”našega” Nemanje Cvijanovića, s onim stogom sijena (slame), za skoro 100.000 kuna, ne na skromnu kuću gospodina Obersnela, nego na znameniti Riječki neboder, djelo kršćanskog arhitekta Umberta Nordija.
Ne radi se, očito je to, kaj ne, o ” orkestriranom silovanju”, pod palicom ministrice (ne)kulture Nine Obuljen Koržinek, kojoj nakon previše tečnog engleskog, najeuropejskija Ervatica Dubravka Šuica ne zna izgovorit drugo prezime, nego je, valjda, prekrštava ili pokrštava, u gospođu Korižek.
Sve se ovo događalo na znakovito ukulturiranoj, ali, jal gey, jal drag queen (muški u ženskomu rublju), vođenoj “svečanosti” otvaranja, i proglašavanja Rijeke, čuj, kulturnom prijestolnicom, hvala Bogu, ne Europe, nego tek trenutno, i ne vječno, EU-Ropske.
Što bi na ovu lakrdiju prekrajanja riječi naj domoljubnije pjesme na Svijetu, rekao autor, Križevčanin Franjo pl. Marković, hrvatski filozof i književnik rođen 26. srpnja 1845. godine?
Na žalost ništa, sigurno mu se, nemoćnom da progovori, ”okreću kosti u grobu”, radi onih kojima, očito gotovo sve može biti zajebancija. Ipak, ne šutimo svi.
Ako Rijeka nema pjesmu o Slobodi, neka ovu Markovićevu ne šporkava, nego je napiše, na neku, originalno svoju, a morti i boljševičku melodiju. Jer osim deklarativno, većina ih našu današnju slobodu, ostvarenu s pomoću tek šačicama branitelja iz 1991. godine, ne cijeni, ali zato bahato uživa.
Očito bi, kultura sljedbenika Moše Pijade, krojila i prekrajala, ono što je tim braniteljima bila najveća moguća inspiracija i svetost, obezvređujući, pored raznih, one istinske borce, pa tako i mir, za koji su se Ti, najbolji nam, Sinovi žrtvovali. Oni pod zemljom, oni ”nestali”, i oni koji s tugom u očima gledaju korupciju, nepotizam, propast ekonomije, svedenu ozbiljno, još samo na ”domaći” turizam, koji bi nas, u slučaju krvavih buđenja u susjedstvu, kojima ”nema” naznaka, i bez emigranata, zavio u crno!
P.S. Oni, koji se igraju sa svetinjama, u pokušaju visokog leta, neki i grabeža, jer nisu mala sredstva u pitanju, za očiti cirkus, neka se samo nadaju da savjest nema kolektivnost svijesti, a Dubravki Šuici, što mi je kulturno došla pružiti ruku, koju sam s indignacijom odbio, poručujem, da se može tješiti, kako joj se, usprkos smiješku, dogodilo isto što i Ivu Josipoviću, kad mu se ukiselila faca, dok je bio s Pilselom ”crvenin ustašom”, kad su u Slanomu došli dizati sebe na spomeniku junaku bratu mu Andrésu Branku Pilselu, koji je dao srcem život za našu slobodu.
Sjećaš se Dubravka, kad sam Ti stao u obranu od razjarenog čovjeka, branitelja (pokojni), stranca, koji je došao braniti Dubrovnik, čime sam riskirao vojni sud, da je došlo do tjelesnog sukoba. Ništa Ti nisi meni dužna, stao sam, među ”pekinezerima”, u obranu Gradonačelnice Dubrovnika, ali ruku zaboravi. Ipak, možda Ti i je pružim, ali tek kad se obuhvat Golfograda vrati u legalno stanje od stotinjak hektara, a ne u onih preko tristotine hektara Malverzacije Sanader, Šuica, Bosnić i Dubrovački dogovor… možda Ti i konzervativni župan Nikola Dragoslavić pametno pomogne s donošenjem na pravu osovljene odluke, koju je zanemario. Do tad budi pozdravljena tamo visoko U tobože Europama, a u Grad, kad dođeš, znaš kako Ti je. Čekam, strpljivo, dok dišem.
Odabrao: Slavko Katić
NOVO
- Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacijaBečanima potpuno besplatno na raspolaganju stoji više od 63 kilometra dunavske obale, moderna kupališta te mnogo prostora za predah i rekreaciju Lara Kuš Austrijska prijestolnica i ovog ljeta nudi atraktivan i besplatan pristup vodenim površinama te nastavlja širiti ponudu različitih sadržaja za dva milijuna stanovnika. Nove platforme za pristup plivanju u Dunavu, dodatne površine za… Read More »Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacija
- Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u ZadruOtavijević jednostavno slika trenutke života, u kome nema euforije, nema ni tuge ili žalosti, to je život koji protječe iz dana u dana… Miroslav Pelikan Slikar iz Zadra Neven Otavijević u posljednjih nekoliko godina osobito se istakao svojom zanimljivom likovnom produkcijom u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, rado tretirajući motive mora, priobalne teme, ali i prostore grada… Read More »Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u Zadru
- Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!Šest desetljeća ponosa: Đakovo u zlatnom sjaju 60. Đakovačkih vezova Priredila: Venina Markuš Đakovo je ponovno raširilo ruke i otvorilo vrata jedne od najvećih i najprepoznatljivijih tradicijskih manifestacija u Hrvatskoj. Jubilarni, 60. Đakovački vezovi, koji se održavaju od 19. lipnja do 5. srpnja 2026. godine, ove godine slave impresivan rođendan. Kroz više od dva tjedna… Read More »Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!
- ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYSGosti i sudionici trećeg Slano Film Days odlaze inspirirani za nove projekte Ana Petričić Gojanović Završio je treći Slano Film Days, jedinstven format filmskog događanja koje u Slanom okuplja renomirane svjetske filmske autore i talentirane redatelje i glumce iz regije. Program je posvećen filmu i filmskom stvaralaštvu, a obuhvaća projekcije odabranih filmova, razgovore o filmu… Read More »ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS
- Niz aktova Damira MedvešekaPred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt ili skica obnaženog, uznemirenog tijela ,kao u ovom ciklusu ili kao složeni portret žene. Nekoliko snažnih skica posvećenih aktu Damir Medvešek dovodi… Read More »Niz aktova Damira Medvešeka
- LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 202610 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na prostoru Zagrebačkog velesajma.
