Nema dovoljno novca za krpanje svih troškova jer zdravstvo poskupljuje između osam i deset posto na godinu, kako zbog novih tehnologija tako i zbog višeg standarda liječenja
Donosimo intervju prof. dr. sc. Ante Ćorušića, ravnatelja najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, KBC-a Zagreb, što ga je dao za Lider-media 16. veljače
Kakva je bila 2019.? Što ste prenijeli u 2020.?
Prošlu godinu obilježile su brojne investicije u obnavljanje tehnologije, ponajprije iz fondova EU. Velik dio te opreme je u funkciji. Porastao je broj pacijenata u dnevnim bolnicama i na jednodnevnim kirurgijama. Također je zaposleno više zdravstvenog osoblja kako bismo osigurali bolju zdravstvenu uslugu. Kad gledamo sve zajedno, imamo više investicija, više zaposlenih, ali i veći trošak. No sve je to radi boljeg zdravstvenogishoda.
Novac iz fondova EU daje se za određene namjene, a za određene ne. Postoji li neki dio za koji biste vi voljeli povući sredstva, ali Bruxelles ne dopušta?
Tu nemamo primjedbi. Dobrodošao je novac za jednodnevne kirurgije i dnevne bolnice jer je politika zdravstva EU, pa tako i RH, smanjiti broj bolesničkih postelja, a povećati broj pacijenata koji borave u bolnici jedan dan. Time se racionalizira potrošnja u drugim segmentima zdravstvene usluge. Ono što smo mi dobili putem fondova EU – od vrhunske endoskopske opreme pa do robotske kirurgije – nešto je što se upotrebljava, ubrzava se prohod pacijenata i smanjuje broj bolesnika u stacionaru. Gama-nož i robotska kirurgija idu u tom smislu i to su zaista kapitalne investicije koje mi sami iz proračuna ne bismo mogli financirati.
Koji su prioriteti za ovu godinu?
Nastavljamo s kapitalnim investicijama, a jedna od njih je završetak gradnje i opremanje Zavoda za dječju hematologiju i onkologiju. Također putem fondova EU planiramo nabaviti moderni linearni akcelerator za ozračivanje pacijenata koji se liječe od malignih bolesti. To je nova suvremena generacija linearnih akceleratora kojima se u dvije smjene može ozračiti do osamdeset pacijenata na dan. Dakle, riječ je o posve novoj tehnologiji, za koju već imamo pripremljen prostor pa dodatna investicija nije potrebna. Jednako tako planiramo završiti obnovu Zavoda za ginekološku onkologiju klinike u Petrovoj, što je također važno za bolji standard liječenja onkoloških bolesnica. U planu nam je obnoviti i Odjel za novorođenčad u Klinici za ženske bolesti i porode. Uz to, prije dva tjedna pušten je u rad novi ‘low-dose’ CT za rano otkrivanje raka pluća. To je investicija vrijedna oko osamnaest milijuna kuna, u kojoj je Grad Zagreb znatno sudjelovao donacijom za nabavu tog uređaja. Završen je i spojni hodnik Rebro – Jordanovac te tako centraliziramo Objedinjeni hitni bolnički prijam na te dvije lokacije. Nedavno je otvoren i korporativni dječji vrtić na lokaciji Rebro u suradnji s Gradom Zagrebom.
Imaju li naši pacijenti kod vas razinu usluge kao u EU?
Zahvaljujući tim investicijama dostigli smo razinu prosjeka zdravstvene usluge u EU, sada je poput one u ostalim tranzicijskim zemljama Unije. Prije pet-šest godina imali smo sasvim drukčiju situaciju, odnosno manjak investicija u kapitalnu opremu, zabranu zapošljavanja i slično. Kad sam imenovan ravnateljem KBC-a Zagreb 2016., predstojnik Kliničkog zavoda za interventnu i dijagnostičku radiologiju nabrojio mi je dvanaest dijagnostičkih uređaja starih od dvanaest do četrnaest godina na kojima se zbog čestih kvarova i servisiranja gotovo nije moglo adekvatno raditi.
Koje opasnosti vidite za daljnji razvoj?
Opasnost nam prijeti isključivo zbog visine limita koju nam određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Trenutačni je limit KBC-a Zagreb 103,5 milijuna kuna na mjesec. Probijamo ga iz mjeseca u mjesec za nekih 14 do 15 posto jer imamo sve više pacijenata, a onda i više trošimo, i lijekova i potrošnog materijala. S druge strane, u posljednje tri i pol godine i plaće zaposlenika u zdravstvu kumulativno su porasle za otprilike 18 do 19 posto, pa je i to dijelom razlog zbog čega probijamo potrošnju u odnosu na dodijeljeni limit. I dalje očekujemo povećan broj pacijenata jer je KBC Zagreb bolnica nulte kategorije te zaključno nama gravitira cijela Hrvatska.
Da ste predsjednik uprave neke tvrtke na tržištu i da probijate proračun za 15 posto, vlasnik sigurno ne bi bilo zadovoljan.
Znam na što ciljate. Da, vjerojatno bih dobio nogu. Privatni sektor vodi računa o tome u koju će djelatnost u zdravstvu ući i neće investirati, primjerice, u onkologiju, hematologiju ili pedijatriju jer je liječenje takvih pacijenata izrazito skupo. Investirat će u dijalizu, plastičnu kirurgiju, oftalmologiju – struke koje su isplative, čak i u državnom sektoru. Ali mi kao javna ustanova moramo voditi računa o zdravlju cjelokupne populacije, a ne samo o pojedinim segmentima zdravlja i profitabilnosti.
Autor: Miodrag Šajatović, lider.media
- Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u ŽdaliU idiličnom ambijentu Ateliera i Galerije Kolarić tridesetak umjetnika iz pet županija utemeljilo novu kulturnu tradiciju U subotu, 11. srpnja 2026. godine, prekodravsko mjesto Ždala postalo je središte likovnog stvaralaštva. Atelier i Galerija Kolarić uspješno su ugostili prvu likovnu koloniju pod nazivom „Ždala – Prekodravlje 2026.“. Inspirativan ambijent Repaške šume Na poziv organizatora i domaćina,… Read more: Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali
- Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića…I u ovom ciklusu vrlo nazočan je element oka, pogleda, širom otvorenih očiju kako izvire iz mase zbivanja… Miroslav Pelikan Novi ciklus od četiri ulja i akrila na platnu, 100 x 90 cm, slikara Mladena Žunjića, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, najavljuje tretiranje ponešto drugačijih motiva. U novom ciklusu nailazimo na četiri gusto ispisane priče,… Read more: Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića
- Počinju događanja na Martinskoj u ŠibenikuSea Sound festival otvara bogato glazbeno ljeto U četvrtak 16. srpnja počinje Sea Sound festival i osma sezona ljeta na Martinskoj u Šibeniku! U idućim tjednima očekuje nas čak osam događanja – četiri festivalska i četiri jednodnevna. Spomenuti Sea Sound traje četiri dana i na Martinsku dovodi sound system kulturu i brojne izvođače iz Europe, regije i zemlje. Svi programi… Read more: Počinju događanja na Martinskoj u Šibeniku
- Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljihNatječaj “Cinehill Mini-score 2026”, koji zajednički organiziraju Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP, filmski festival Cinehill te ovogodišnji partner Zagreb film, uspješno je zaključen uz dosad najveći odaziv autora. Drugo izdanje projekta potvrdilo je velik interes domaćih skladatelja za filmsku i primijenjenu glazbu te potencijal ovog jedinstvenog natječaja koji povezuje dvije autorske scene.… Read more: Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljih
- MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regijiMBF 2026 u Rovinju okuplja lidere hrvatskog i regionalnog gospodarstva Od 8. do 11. listopada 2026. Rovinj će treću godinu zaredom biti domaćin Master Business Foruma (MBF), najprestižnijeg poslovnog događaja u Adria regiji. MBF okuplja predsjednike i članove uprava, vlasnike kompanija, investitore i predstavnike institucija iz Hrvatske, Adria regije te odabranih europskih tržišta.Potvrđena su prva… Read more: MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regiji
- Pučišća ponovno postaju međunarodno središte mladih glazbenih talenataPočela je Međunarodna ljetna glazbena škola Vesna Vrandečić Više od tri desetljeća Međunarodna ljetna glazbena škola Pučišća i Jazz radionice u Bolu okupljaju učenike, studente i mlade umjetnike iz Hrvatske i inozemstva, koji uz vrhunske profesore usavršavaju svoje glazbeno umijeće u jedinstvenom ambijentu otoka Brača. Pučišća, srpanj 2026. – U Pučišćima je započela nova sezona… Read more: Pučišća ponovno postaju međunarodno središte mladih glazbenih talenata
