Nema dovoljno novca za krpanje svih troškova jer zdravstvo poskupljuje između osam i deset posto na godinu, kako zbog novih tehnologija tako i zbog višeg standarda liječenja

Donosimo intervju prof. dr. sc. Ante Ćorušića, ravnatelja najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, KBC-a Zagreb, što ga je dao za Lider-media 16. veljače
Kakva je bila 2019.? Što ste prenijeli u 2020.?

Prošlu godinu obilježile su brojne investicije u obnavljanje tehnologije, ponajprije iz fondova EU. Velik dio te opreme je u funkciji. Porastao je broj pacijenata u dnevnim bolnicama i na jednodnevnim kirurgijama. Također je zaposleno više zdravstvenog osoblja kako bismo osigurali bolju zdravstvenu uslugu. Kad gledamo sve zajedno, imamo više investicija, više zaposlenih, ali i veći trošak. No sve je to radi boljeg zdravstvenogishoda.

Novac iz fondova EU daje se za određene namjene, a za određene ne. Postoji li neki dio za koji biste vi voljeli povući sredstva, ali Bruxelles ne dopušta?

Tu nemamo primjedbi. Dobrodošao je novac za jednodnevne kirurgije i dnevne bolnice jer je politika zdravstva EU, pa tako i RH, smanjiti broj bolesničkih postelja, a povećati broj pacijenata koji borave u bolnici jedan dan. Time se racionalizira potrošnja u drugim segmentima zdravstvene usluge. Ono što smo mi dobili putem fondova EU – od vrhunske endoskopske opreme pa do robotske kirurgije – nešto je što se upotrebljava, ubrzava se prohod pacijenata i smanjuje broj bolesnika u stacionaru. Gama-nož i robotska kirurgija idu u tom smislu i to su zaista kapitalne investicije koje mi sami iz proračuna ne bismo mogli financirati.

Koji su prioriteti za ovu godinu?

Nastavljamo s kapitalnim investicijama, a jedna od njih je završetak gradnje i opremanje Zavoda za dječju hematologiju i onkologiju. Također putem fondova EU planiramo nabaviti moderni linearni akcelerator za ozračivanje pacijenata koji se liječe od malignih bolesti. To je nova suvremena generacija linearnih akceleratora kojima se u dvije smjene može ozračiti do osamdeset pacijenata na dan. Dakle, riječ je o posve novoj tehnologiji, za koju već imamo pripremljen prostor pa dodatna investicija nije potrebna. Jednako tako planiramo završiti obnovu Zavoda za ginekološku onkologiju klinike u Petrovoj, što je također važno za bolji standard liječenja onkoloških bolesnica. U planu nam je obnoviti i Odjel za novorođenčad u Klinici za ženske bolesti i porode. Uz to, prije dva tjedna pušten je u rad novi ‘low-dose’ CT za rano otkrivanje raka pluća. To je investicija vrijedna oko osamnaest milijuna kuna, u kojoj je Grad Zagreb znatno sudjelovao donacijom za nabavu tog uređaja. Završen je i spojni hodnik Rebro – Jordanovac te tako centraliziramo Objedinjeni hitni bolnički prijam na te dvije lokacije. Nedavno je otvoren i korporativni dječji vrtić na lokaciji Rebro u suradnji s Gradom Zagrebom.

Imaju li naši pacijenti kod vas razinu usluge kao u EU?

Zahvaljujući tim investicijama dostigli smo razinu prosjeka zdravstvene usluge u EU, sada je poput one u ostalim tranzicijskim zemljama Unije. Prije pet-šest godina imali smo sasvim drukčiju situaciju, odnosno manjak investicija u kapitalnu opremu, zabranu zapošljavanja i slično. Kad sam imenovan ravnateljem KBC-a Zagreb 2016., predstojnik Kliničkog zavoda za interventnu i dijagnostičku radiologiju nabrojio mi je dvanaest dijagnostičkih uređaja starih od dvanaest do četrnaest godina na kojima se zbog čestih kvarova i servisiranja gotovo nije moglo adekvatno raditi.

Koje opasnosti vidite za daljnji razvoj?

Opasnost nam prijeti isključivo zbog visine limita koju nam određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Trenutačni je limit KBC-a Zagreb 103,5 milijuna kuna na mjesec. Probijamo ga iz mjeseca u mjesec za nekih 14 do 15 posto jer imamo sve više pacijenata, a onda i više trošimo, i lijekova i potrošnog materijala. S druge strane, u posljednje tri i pol godine i plaće zaposlenika u zdravstvu kumulativno su porasle za otprilike 18 do 19 posto, pa je i to dijelom razlog zbog čega probijamo potrošnju u odnosu na dodijeljeni limit. I dalje očekujemo povećan broj pacijenata jer je KBC Zagreb bolnica nulte kategorije te zaključno nama gravitira cijela Hrvatska.

Da ste predsjednik uprave neke tvrtke na tržištu i da probijate proračun za 15 posto, vlasnik sigurno ne bi bilo zadovoljan.

Znam na što ciljate. Da, vjerojatno bih dobio nogu. Privatni sektor vodi računa o tome u koju će djelatnost u zdravstvu ući i neće investirati, primjerice, u onkologiju, hematologiju ili pedijatriju jer je liječenje takvih pacijenata izrazito skupo. Investirat će u dijalizu, plastičnu kirurgiju, oftalmologiju – struke koje su isplative, čak i u državnom sektoru. Ali mi kao javna ustanova moramo voditi računa o zdravlju cjelokupne populacije, a ne samo o pojedinim segmentima zdravlja i profitabilnosti.

Autor: Miodrag Šajatović, lider.media