Sa cijenjenom psihologinjom prof. dr. sc. Mirjanom Krizmanić koja je do sada objavila 10 knjiga koje su “potukle sve rekorde” čitanosti u nas i koja nešto novo sprema, ali samozatajno čuva za sebe svoje djelo razgovarali smo za Akademiju Art o njezinom stvaralaštvu i njezinim knjigama

Zagrepčane je vrlo teško na nešto i za nešto pokrenuti

Što Vas potiče na pisanje knjiga?

Ne znam bih li to što me potiče na pisanje tih knjiga nazvala baš inspiracijom. Nekako sam slučajno to počela jer me jedna naša kolegica pozvala na red što kritiziram knjige samopomoći, umjesto da nešto sama napišem.

Onda mi se na temelju povratnih informacija činilo da ljudi ipak nešto iz tih tekstova i nauče što im može koristiti u svakidašnjem životu i tako sad svaku godinu napišem jednu knjigu.

Vaša literatura ne pripada u helphimself žanr…

Drago mi je što smatrate da moje knjige nisu knjige samopomoći američkog tipa, jer su me te knjige uvijek smetale. Smatram, naime, pogrešnim davanje savjeta koji vrijede za sve ljude, pa onda imate 5 koraka do sreće, 7 koraka do sretnog braka itd.

Rekla bih da su sadržaji knjiga koje pišem zapravo uvijek neki dio opće psihologije, samo napisan tako da ga svatko tko je završio srednju školu može razumjeti.

Prof.dr.sc. Mirjana Krizmanić Mirjana Krizmanić – Izvor photo: tportal.hr / Autor: Matej Grgi

Kome su Vaše knjige namijenjene?

Rekla bih da su to knjige namijenjene svima koje zanimaju jednostavno ili popularno napisani tekstovi iz psihologije, koji bi im mogli pomoći da se bolje ili lakše suoče s uobičajenim životnim situacijama i problemima. Naslov knjige govori o dominantnom sadržaju svake od knjiga, a naslov posljednje knjige je Knjiga rastanaka. O knjizi koju pišem za ovu godinu ne bih govorila, jer se uvijek mogu predomisliti, ako mi nešto zanimljivije padne napamet.

Postoji li među svim knjigama koje ste izdali neka zajednička nit?

Vjerojatno da između svih tih knjiga postoji neka poveznica, kao što između svih knjiga jednog te istog autora najčešće postoji neka veza. Sve su to knjige o nekim područjima opće psihologije, pa je valjda i to neka veza. Područja psihologije o kojima pišemo odabrana su s namjerom da širokoj populaciji budu pri ruci u nekim uobičajenim životnim situacijama.

Što nam novoga pripremate za ubuduće?

Nerado govorim o tome što pripremam, jer me najviše veseli što u tome imam potpunu slobodu.

Pišem o onome što me zanima i što smatram potencijalno korisnim za druge ljude. Kad neću znati o čemu bih pisala, neću više ni pisati.

Kako pišete?

Pisanje svake knjige je za mene novi izazov, jer se mjesecima bavim temom o kojoj namjeravam pisati. Čitam što su drugi napisali, radim bilješke, razmišljam o tome i sve mi je to zanimljivo i izazovno. Ne bih to smatrala ni psihoterapijom ni biblioterapijom, kao što ni samo čitanje koje me fascinira od malih nogu ne smatram terapijom već obogaćivanjem života  općenito.

Prije nekoliko godina bili ste izabrani za Zagrepčanku godine. Jeste li još uvijek društveno angažirani?

Nisam više aktivno angažirana u nekim društvenim akcijama, kao što sam to godinama, ma – desetljećima bila, jer sam shvatila da je Zagrepčane vrlo teško na nešto i za nešto pokrenuti.

A samih aktivista, svih koji postoje u različitim područjima, ima premalo da bi zaista mogli nešto korisno učiniti.

Mislim da je to loše, jer smatram i cijeli život sam u to vjerovala, da bi ljudi trebali biti zainteresirani za grad u kojem žive, kao i za odnose među ljudima u tom gradu, kvalitetu službi i usluga, od škola na dalje, koje dobivaju oni sami i njihova djeca i tako redom u u nedogled.

Većina ljudi, međutim, smatra da bi se za sve to trebao brinuti netko drugi, a da je njima dovoljno da se bave svojim poslom. Ali svi se žale kad negdje nisu zadovoljni bilo kojim javnim servisom ili službom.

Autorica: Gordana Igrec

NOVO

  • Mauro Stipanov – Jungla života
    Mauro Stipanov izlagao je u galeriji Kortil 2016. godine izložbu pod nazivom Introspekcija. Izložba je problematizirala smrtnost i prolaznost kroz posvetu talijanskom pjesniku, esejisti i filozofu Giacomu Leopardiju (1798. – 1837.) te preko 400 izloženih slika lubanja postavljenih na zidove galerije od poda do stropa.  U utorak, 18. veljače 2020. otvaramo novu izložbu pod nazivom … Read more
  • Lj. Krmek – MAJKA
    MAJKA I. Čovjekovo gibanje od rođenja do smrti, zajedno sa svim što ga okružuje, zove se prostor i vrijeme. U stanovitom prostoru i baš u ovo vrijeme gibamo se i mi. Sva naša nastojanja čine život ovakvim kakav uistinu jest. Njegov smisao i njegovo okruženje uvelike ovisi o nama samima, bili mi puki materijalisti ili … Read more
  • Sveti Vlaho branitelj Dubrovnika
    Dragi svi u, koliko toliko našoj, Domovini i dijaspori, Vi, što Dubrovnik osjećate, kao ”Grad u Srcu” Autor: Marko Mujan Grad za kojega su oduvijek, ali i nedavno, najbolji nam sinovi, svoje živote polagali, a preživjeli, za one golgote, krv i znoj prolijevali… Izražavam bojazan, što bi se dogodilo s našom ”lokalnom” kulturom pa i … Read more
  • Splitska studentska sekcija na vikendu u Dubrovniku
    Studentska sekcija splitskog ogranka Hrvatskog katoličkog liječničkog pod duhovnim vodstvom don Stipana Šurlina uputila se u petak, 14. veljače na izlet u Dubrovnik. Kiša na početku puta nije sprječavala da radosni duh zajedništva ispuni naš put. Dodatan motiv koji smo uzeli u obzir prilikom odabira mjesta za izlet je činjenica da se naš donedavno studentski … Read more
  • Mali i veliki superjunaci pohodili Slobodnu fašničku republiku
    Nedjeljno prijepodne 194. Samoborskog fašnika bilo je u znaku najmlađih maski. Šarenu kolonu i razigrane nastupe na središnjoj pozornici došlo je pogledati i podržati mnoštvo svijeta koje se natiskalo na Trgu fašničkih velikana. Uvod u ove dječje spelancije bila je pjesma Dječjeg zbora Smješak koji su nastupili kao Super junaci, a za njima su slijedila … Read more
  • ACROBAT PORTFOLIO TASTING
    Acrobat Portfolio Tasting međunarodna poslovna vinska smotra održana je u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn koja je u Zagreb dovela neka od najznačajnijih imena svjetske vinske scene Tako su u centru Zagreba svoja vina osobno predstavili i sami vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Roberto Voerzio, jedan od najznačajnijih svjetskih proizvođača barola; kćer … Read more