Sa cijenjenom psihologinjom prof. dr. sc. Mirjanom Krizmanić koja je do sada objavila 10 knjiga koje su “potukle sve rekorde” čitanosti u nas i koja nešto novo sprema, ali samozatajno čuva za sebe svoje djelo razgovarali smo za Akademiju Art o njezinom stvaralaštvu i njezinim knjigama
Zagrepčane je vrlo teško na nešto i za nešto pokrenuti
Što Vas potiče na pisanje knjiga?
Ne znam bih li to što me potiče na pisanje tih knjiga nazvala baš inspiracijom. Nekako sam slučajno to počela jer me jedna naša kolegica pozvala na red što kritiziram knjige samopomoći, umjesto da nešto sama napišem.
Onda mi se na temelju povratnih informacija činilo da ljudi ipak nešto iz tih tekstova i nauče što im može koristiti u svakidašnjem životu i tako sad svaku godinu napišem jednu knjigu.
Vaša literatura ne pripada u helphimself žanr…
Drago mi je što smatrate da moje knjige nisu knjige samopomoći američkog tipa, jer su me te knjige uvijek smetale. Smatram, naime, pogrešnim davanje savjeta koji vrijede za sve ljude, pa onda imate 5 koraka do sreće, 7 koraka do sretnog braka itd.
Rekla bih da su sadržaji knjiga koje pišem zapravo uvijek neki dio opće psihologije, samo napisan tako da ga svatko tko je završio srednju školu može razumjeti.

Kome su Vaše knjige namijenjene?
Rekla bih da su to knjige namijenjene svima koje zanimaju jednostavno ili popularno napisani tekstovi iz psihologije, koji bi im mogli pomoći da se bolje ili lakše suoče s uobičajenim životnim situacijama i problemima. Naslov knjige govori o dominantnom sadržaju svake od knjiga, a naslov posljednje knjige je Knjiga rastanaka. O knjizi koju pišem za ovu godinu ne bih govorila, jer se uvijek mogu predomisliti, ako mi nešto zanimljivije padne napamet.
Postoji li među svim knjigama koje ste izdali neka zajednička nit?
Vjerojatno da između svih tih knjiga postoji neka poveznica, kao što između svih knjiga jednog te istog autora najčešće postoji neka veza. Sve su to knjige o nekim područjima opće psihologije, pa je valjda i to neka veza. Područja psihologije o kojima pišemo odabrana su s namjerom da širokoj populaciji budu pri ruci u nekim uobičajenim životnim situacijama.
Što nam novoga pripremate za ubuduće?
Nerado govorim o tome što pripremam, jer me najviše veseli što u tome imam potpunu slobodu.
Pišem o onome što me zanima i što smatram potencijalno korisnim za druge ljude. Kad neću znati o čemu bih pisala, neću više ni pisati.
Kako pišete?
Pisanje svake knjige je za mene novi izazov, jer se mjesecima bavim temom o kojoj namjeravam pisati. Čitam što su drugi napisali, radim bilješke, razmišljam o tome i sve mi je to zanimljivo i izazovno. Ne bih to smatrala ni psihoterapijom ni biblioterapijom, kao što ni samo čitanje koje me fascinira od malih nogu ne smatram terapijom već obogaćivanjem života općenito.
Prije nekoliko godina bili ste izabrani za Zagrepčanku godine. Jeste li još uvijek društveno angažirani?
Nisam više aktivno angažirana u nekim društvenim akcijama, kao što sam to godinama, ma – desetljećima bila, jer sam shvatila da je Zagrepčane vrlo teško na nešto i za nešto pokrenuti.
A samih aktivista, svih koji postoje u različitim područjima, ima premalo da bi zaista mogli nešto korisno učiniti.
Mislim da je to loše, jer smatram i cijeli život sam u to vjerovala, da bi ljudi trebali biti zainteresirani za grad u kojem žive, kao i za odnose među ljudima u tom gradu, kvalitetu službi i usluga, od škola na dalje, koje dobivaju oni sami i njihova djeca i tako redom u u nedogled.
Većina ljudi, međutim, smatra da bi se za sve to trebao brinuti netko drugi, a da je njima dovoljno da se bave svojim poslom. Ali svi se žale kad negdje nisu zadovoljni bilo kojim javnim servisom ili službom.
Autorica: Gordana Igrec
NOVO
- Mons. Dariu Paviši uručena Povelja počasnog člana udruge “Peski-Art Đurđevac”Svečanosti održane na Podravskom Jeruzalemu prigodom krunjenja Majke božje od Kalvarije i boravak mons. Daria Paviše, savjetnika Apostolske nuncijature u Zambiji i Malaviju kao i drugih visokih crkvenih dostojanstvenika iskorišteno je i u predviđenim aktivnostima udruge „Peski-Art Đurđevac“ Franjo Mihočka Nakon što su predsjednik udruge Franjo Mihočka i tajnik udruge, akademski slikar Mihael Kolarić, mag.art.… Read More »Mons. Dariu Paviši uručena Povelja počasnog člana udruge “Peski-Art Đurđevac”
- Prvi veliki međunarodni serijal Akademije Art, za mjesec danaSinergija napredne znanosti, filozofije i vrhunske Meta AI umjetnosti, od 19. listopada 2026. godine HR: Sutrašnjica ne pripada hladnom betonu i čeliku, već strukturama koje dišu. Ulazimo u eru u kojoj se napredna tehnologija i biološka inteligencija stapaju u jedno. Živi gradovi budućnosti funkcionirat će kao samoodrživi organizmi – fasade prekrivene genetski modificiranim klorofilom pročišćavat… Read More »Prvi veliki međunarodni serijal Akademije Art, za mjesec dana
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (10): Sv. Mala Terezija – Ruža duhovnosti, zaštitnica misija i mala staza ljubaviSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U desetom nastavku, kojim svečano zaokružujemo drugi ciklus našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti”, okrećemo se liku svete Male Terezije od Djeteta Isusa, svetice koja je osvojila svijet svojom „malom stazom” duhovnog djetinjstva. Ova mlada karmelićanka i crkvena… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (10): Sv. Mala Terezija – Ruža duhovnosti, zaštitnica misija i mala staza ljubavi
- 👉 VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptihHR: Prvi veliki međunarodni serijal Akademije Art – sinergija napredne znanosti, filozofije i vrhunske Meta AI umjetnosti. EN: The first major international series of Akademija Art – a synergy of advanced science, philosophy, and cutting-edge Meta AI art. Od 19. listopada 2026. godine HR: Sutrašnjica ne pripada hladnom betonu i čeliku, već strukturama koje dišu.… Read More »👉 VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptih
- Fenomen „Dolazim za 5 minuta“: Kako hrvatsko poimanje vremena prkosi švicarskim satovima i GPS algoritmimaŽivimo u eri apsolutne preciznosti. U 2026. godini sateliti nas lociraju u milimetar, pametni telefoni izračunavaju točno vrijeme dolaska na odredište uzimajući u obzir gustoću prometa, a pametni satovi nas opominju ako kasnimo na sastanak tri sekunde. Tehnologija je uspjela ukrotiti gotovo sve aspekte modernog života, osim jednog nepobjedivog, duboko ukorijenjenog kulturološkog fenomena – hrvatskih… Read More »Fenomen „Dolazim za 5 minuta“: Kako hrvatsko poimanje vremena prkosi švicarskim satovima i GPS algoritmima
- Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvuSinoć je, 15. rujna, u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu održan treći koncert 8. Zadar Organ Festivala. Mladi hrvatski orguljaš Mladen Bonomi, koji se posljednjih godina školovao i umjetnički razvijao u Zagrebu, Göteborgu i Stockholmu, predstavio se paškoj publici tehnički zahtjevnim i pomno oblikovanim recitalom koji je kroz stilski raznolik repertoar pokazao… Read More »Orgulje i svjetlo preobrazili pašku Zbornu crkvu



