Razgovor uz Izložbu Vladimira Dodiga Trokuta

Ivor Zidarić, najpoznatiji  hrvatski promotor kulture, sedmog veljače ove godina predstavlja dio likovnog opusa Vladimira Dodiga Trokuta u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu

Autor: Miroslav Pelikan

Gospodine Zidarić, Vi ste inicijator i organizator ove izložbe.

Da, ja sam organizator i vlasnik većeg dijela umjetnina. Pored ove kolekcije izabrali smo još 6 slika iz zbirke obitelji Zlonoga te 5 slika iz obitelji Albaneže. Predgovor je napisao Nikola Albaneže, on potpisuje postav i otvara izložbu.

Nekoliko riječi o izložbi.

Sa velikom radošću i veseljem mogu najaviti otvorenje izložbe na temu umjetničkih radova mog dragog prijatelja i velikog hrvatskog umjetnika Vladimira Dodiga Trokuta, na žalost preminulog.

Prije 2 do 3 godine smo započeli pričati o ovakvoj izložbi, no, nikako da se dogodi. Mnogi su prostori, galerije, muzeji bili protiv prikazivanja Trokutovog rada. Kao što svi znamo njegov je stil života bio pomalo čudan, a njegova filozofija anarhistička, što mu je dosta otežavalo život i djelovanje unutar ikakvih ili u suradnji sa institucijama.

Trokut je doista nesvakidašnja pojava.

Sjećam se naših kava, druženja, izleta u Samobor, na Hreljić… Bio je zaista poseban čovjek, mistik, šaman, umjetnik, kolekcionar. Za malo koga se može reći da je upravo to što je stvarao i živio. On je zaista živio boemski i u nemogućim uvjetima, a ostavio je pozamašan rad iza sebe. Njegova skladišta razasuta diljem zemlje izazivala su strahopoštovanje i čovjek nikada nije bio siguran je li to istina ili mašta.

Meni je posebno drago najaviti otvorenje ove izložbe koju sam stvarao i sakupljao kroz vrijeme te se nadam da ćemo nastaviti sa istom po cijeloj Hrvatskoj.

Nadam se da će se u našoj zemlji pronaći dovoljno sluha i interesa za radovima ovog posebnijeg od posebnih ljudi, što do sada na žalost nije bio slučaj.

Kako sam organizirao predstavljanje mojih kolekcija Ive Šebalja, Ive Friščića po gradovima Hrvatske, nadam se da ću uspjeti i sa Trokutom kao trećim među ovim samotnjacima i individualistima koje nisu omeđivale društvene norme, tržište, vjera, itd…

NOVO