Hrvati ne žele brinuti o svojem zdravlju, a ovaj sastojak može im iz temelja popraviti imunitet
Već godinama slušamo kako su Hrvati nemarni kada je zdravlje u pitanju, kako su često na bolovanju te kako ne konzumiraju dovoljno dodataka prehrani. Kada govorimo o imunitetu koji je itekako važan, svakodnevno slušamo savjete što uzimati, pa tako od C vitamina pa nadalje dobivamo prijedloge što bismo trebali uzimati svaki dan. Naravno, ništu tu nije krivo no ipak postoji jedan sastojak koji uvelike može poboljšati naš imunitet no Hrvati slabo znaju za njega, dok ga Švicarci konzumiraju svaki dan tijekom cijele godine. Riječ je o plazmoliziranom biljnom kvascu za kojeg možemo reći da je prava mala revolucija kada su u pitanju dodaci prehrani.
Plazmolizirani biljni kvasac prirodni je dodatak prehrani temeljen na biljnom kvascu i više od 50 odabranih ekstrakata ljekovitih biljnih vrsta. Cijela priča o proizvodnji plazmoliziranog biljnog kvasca započinje osnovnim sastojkom – primarnim stanicama prirodnog kvasca, poznatijeg kao Saccharomyce scerevisiae Meyen. Stanice kvasca prvo se prihranjuju pomno biranim ekstraktima različitih vrsta ljekovitog bilja, poput kadulje, sikavice, timijana, gloga, bosiljka, kamilice, lavande i nevena, zbog čega i nosi naziv biljni kvasac. Zatim se biljni kvasac podvrgava procesu plazmolize.
„Ovaj izuzetno važan korak, po kojem je plazmolizirani biljni kvasac dobio i ime, zapravo predstavlja izuzetno složen proces fermentacije u kojemu dolazi do razgradnje stanične stijenke kvasca i oslobađanja svih hranjivih tvari koji ovome prirodnom pripravku daju jedinstveni sastav. Ako bi se zaobišao proces plazmolize, stanična stijenka kvasca ostala bi netaknuta, a vrijedni nutrijenti koje kvasac sadrži tada ne bi bili dostupni za probavu i apsorpciju u našem probavnom sustavu. Važno je naglasiti kako je postupak plazmolize potpuno prirodan, dakle tijekom procesa proizvodnje ne dodaju se sintetski spojevi. Također, ovaj proces se odvija bez prisustva kisika, bez dodatka vode, alkohola i bez vanjskog zagrijavanja“, objašnjava nutricionistica Petra Vlak.

Zahvaljujući procesu prihrane ekstraktima više od 50 vrsta ljekovitog bilja, mogli bismo reći da je konačni proizvod, prava riznica hranjivih tvari, aminokiselina, vitamina i minerala. Tako u plazmoliziranom biljnom kvascu nalazimo sve aminokiseline, uključujući i one esencijalne, vitamine B – skupine, vitamin C, provitamin D, te minerale, kao što su kalcij, magnezij, fosfor, kalij, selen te druge gradivne tvari.
No kako se uopće došlo do saznanja da je ovaj sastojak tako hranjiv? Naime, pedesetih godina prošlog stoljeća, Fred Pestalozzi, obolio je od Menierove bolesti koju karakterizira vrtoglavica i zujanje u ušima. Tada je, sasvim slučajno na jednom do svojih putovanja, upoznao njemačkog kemičara Waltera Strathmeyera, koji mu je preporučio pripravak kojeg je sam razvio, koncentrat biljnog kvasca. Nakon nekoliko mjeseci korištenja pripravka, Pestalozzi se osjećao značajno bolje bez ikakvih uobičajenih simptoma bolesti, te ponovo počinje obavljati svakodnevne aktivnosti. Odlučio je posjetiti Dr. Strathmeyera kako bi mu zahvalio na učinkovitom proizvodu, a Dr. Strathmeyer mu daruje recept i licencu za svoj proizvod te tada kreće priča o plazmoliziranom biljnom kvascu kao dodatku prehrani, a kod kojeg sve do danas nije zabilježena niti jedna nuspojava. Ovaj prirodni dodatak prehrani mogu uzimati svi, djeca i odrasli, trudnice pa čak i osobe oboljele od demencije i Alzheimerove bolesti, te onkološki bolesnici kojima plazmolizirani biljni kvasac može biti izvanredna suportivna nutritivna terapija uz liječenje.
Ipak, mnogi se pitaju hoće li se od ovog sastojka udebljati? Tijekom plazmolize, stanična stijenka stanica kvasca puca, što znači da nakon plazmolize kvasac više nije živ, već se apsorbiraju samo brojne hranjive tvari koje su nastale unutar stanica kvasca. Dakle, nema bojazni od nepoželjnog razmnožavanja stanica kvasca u našem organizmu, već možemo očekivati samo blagotvorne učinke koje osiguravaju brojni prirodno prisutni vitamini, minerali i aminokiseline. Sam pripravak ima nisku kalorijsku vrijednost (tri čajne žličice sadrže ukupno 53 kcal) te ne doprinosi značajno ukupnom dnevnom energetskom unosu.

Kvasac 
Otac i sin David i Fred Pestalozzi 
Bakterije – Ilustracija iStock
Glavni argument za uzimanje dodataka prehrani temeljenih na plazmoliziranom biljnom kvascu je što je taj pripravak potpuno prirodan. Koriste se samo sirovine provjerenog podrijetla i visoke kvalitete, a tijekom procesa proizvodnje ne dodaju se kemijski sintetizirane supstance nepoznatog podrijetla. Isto tako, plazmolizirani biljni kvasac sadrži više od 60 metabolički aktivnih, za životne funkcije neizostavnih tvari, koje su prisutne u biološkoj ravnoteži te opskrbljuju organizam na prirodan način se osigurala optimalna apsorpcija. Vitamini, minerali i sve aminokiseline, uključujući i one esencijalne osiguravaju opskrbu organizma svim potrebnim nutrijentima.
Na tržištu dodataka prehrani u Hrvatskoj postoji i nekoliko proizvoda temeljenih na pivskom kvascu, međutim dodatak prehrani temeljen na plazmoliziranom biljnom kvascu jedinstven je po načinu proizvodnje te po sastavu. Za sada ga se može pronaći tek u proizvodu Bio Strath no čini se kako će se i Hrvati, baš kao i Švicarci, sve više okretati prirodnim sastojcima jer i brojna istraživanja pokazuju kako se hrvatski građani bude kada je u pitanju svijest o vlastitom zdravlju.
FOTO nutricionistice Petre Vlak: Tomislav Smoljanović
FOTO Fred Pestalozzi: Privatna arhiva
Ostale fotografije: Ilustracija iStock
Dorijan Elezović
- Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u SamoboruCu’fus je međunarodni festival cirkuske umjetnosti koji se od 2011. godine održava u Samoboru pod sloganom „Svi pod mus’ na Cu’fus!“ Matija Vuletić Ovogodišnje izdanje održava se od 21.- 24.5.2026. na tri lokacije – u Kinu Samobor,… Read More »Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru
- Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na VinistriVinistra, jedno od najuglednijih vinskih događanja u Hrvatskoj, održano je od 8. do 10. svibnja 2026. u dvorani Žatika u Poreču, okupivši više od stotinu izlagača, brojne vinske stručnjake, ugostitelje, distributere i ljubitelje vina iz Hrvatske i… Read More »Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri
- Pjenušavi doručak u PavlomiruU subotu, 6. lipnja, vinarija Pavlomir i Novi Vinodolski bit će domaćin Pjenušavog doručka u vinogradu – Kvarner Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh Posjetitelji će od 10:00 do 12:00 sati uživati u doručku uz… Read More »Pjenušavi doručak u Pavlomiru
- u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnostČudesno putovanje na Istok Izložba je otvorena za posjetitelje do 5. srpnja 2026. Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Dubravko Hrupa Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok / A Magical Journey to… Read More »u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost
- Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrtManje prometa, više zelenila i prostora za susrete: u bečkom okrugu Favoriten dovršen je prvi superblok, moderan i klimatski prilagođen gradski kvart po uzoru na barcelonske superblokove Sandra Knežević Grad Beč je otvorio svoju prvu veliku prometno… Read More »Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt
- Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRUĐurđica Čilić VIDIMO SE NA PAPIRU Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu kratkih proznih zapisa, u biblioteci Ambrozija (knjiga 712.), VIDIMO SE NA PAPIRU, Đurđice Čilić, na 152 stranice. Postoji određena sličnost između knjiga Maktuba… Read More »Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU