Razgovarali smo s poznatom književnicom Darijom Žilić, dobitnicom brojnih nagrada i priznanja za svoj književni rad
Autorica: Gordana Igrec
Gdje si rođena i kada?
Zagreb, 1972.
Što si po zanimanju?
Diplomirala sam povijest i komparativnu književnost na FF u Zagrebu, a trenutno imam priznati status slobodne umjetnice.
Čime se baviš trenutno i gdje si sve radila?
Trenutno pripremam radionice za kreativno pisanje koje ću voditi u Velikoj Gorici, a radila sam dugo i kao novinarka na Hrvatskom radiju, Treći program. Pisala sam za radio književne kritike te objavila brojne intervjue sa piscima i znanstvenicima. Radim i kao moderatorica i prevoditeljica s engleskog jezika. Prevela sam nekoliko romana i zbirku pjesama. Jedna sam od urednica pri HDP-u za poeziju.
Koliko si zbirki pjesama do sada objavila i navedi im naslove?
Pisala sam puno književnu kritiku, imam čak devet knjiga ogleda i kritika. Što se tiče poezije, tu su tri knjige: Grudi i jagode iz 2005., Pleši, Modesty, pleši iz 2010., te Svanuće iz 2018..
Od kada se baviš pisanjem poezije?
Razmjerno kasno, od sredine dvadesetih, a prvu knjigu sam objavila 2005. To je bila knjiga „Grudi i jagode“.

Što tebi znači poezija?
Poezija je za mene kreacija, osmišljavanje života, sublimacija životnog iskustva, metafizičko iskustvo.
Kakvu ocjenu bi dala za “pjesničku scenu” posebice onu žensku u Hrvatskoj, a potom i u svijetu?
Vrlo sam zadovoljna hrvatskom pjesničkom scenom, čak 4 ili 5 ocjena, a nemam potpune uvide u svjetsku da bih mogla dati generalnu ocjenu pojedinih književnih sredina. No, američko pjesništvo je svakako vrhunsko. Žensko pjesništvo u Hr je vrh zaista.
Koji su ti uzori u pjesništvu?
Wislava Szymborska, Adam Zagajewski, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Delimir Rešicki, Boris Maruna itd, itd…
Koje si nagrade ili priznanja do sada dobila za svoj književni rad?
Dobila sam nagradu Kiklop za najbolju knjigu poezije 2010. Za knjigu Pleši, Modesty, pleši (2010.) Iste godine dobila sam nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu eseja „Muza izvan geta“. I naravno, dobila sam niz književnih potpora, stipendija i književnih rezidencija,a to su svakako nagrade za rad.
Na kojem književnom projektu trenutno radiš?
Trenuto uređujem ovu zbirku pjesama za koju sam dobila poticaj Mniistarstva kulture. Trebala bi se zvati „Prsti i prerije“
Kakva je budućnost pjesništva kod nas i u svijetu prema tvojem mišljenju?
Premda se često u nas govori katastrofički o poziciji pjesnika i poezije, ali ja sam upravo zahavljaljući poeziji prošla pola svijeta. Brojni su pjesnički festivali, a u Latinskoj Americi su i puni stadioni kad se čita poezija. Poezija čuva jezik, ona opstaje stoljećima. Nisam pesimistična. Jedino mi je žao što u Hrvatskoj ipak nije dovoljno cijenjena. Velika šteta jer upravo je poezija očuvala našu baštinu.

Iz kojih država imaš najljepša iskustva kada je posrijedi tvoja pjesnička prezentacija?
Fascinirali su me Turska i Iran, jer tamo se posebno cijeni pjesništvo. U Iranu izrazito štuju vlastitu pjesničku tradiciju.
Je si li članica DHK ili HDP-a?
HDP-a, Hrvatskog društva pisaca.
Gdje i kako pronalaziš inspiraciju?
Što te sve nadahnjuje i kada i kako pišeš? Na kompjutor ili u bilježncu? Ne pišem više ništa rukom, sve u ekran, mobitela ili kompjutora, često direktno na facebook napišem pjesmu. Poticaj mi je u nekom doživljaju, zatim razgovori, dojmovi, slike, čitanja drugih knjiga.
Što novoga spremaš za izdati i koje nove projekte književne ali i ostale poslovne imaš za ponuditi?
Spremam knjigu „Sarajevski fragmenti“ koja bi trebala biti objavljena ove godine te roman, zbirku pjesama u prozi itd.
Do kada namjeravaš pisati poeziju? I zašto baš poezija, a ne proza?
Nije posve točno. Imam i dvije prozne knjige: Omara i Klavžar. Čak sam dobila i priznanja za kratku priču. Namjeravam pisati i prozu i poeziju dok god sam živa.
Najnovije
- 🔵 KOMENTAR POBJEDNIČKE EKIPE: Trijumf čistog srca – Kako je integrirani životopis pomeo zacementirani matrixDok se uštogljene društvene ladice i kruti administrativni mehanizmi svakodnevno gube u formi ispranih, prolaznih medijskih tickera i filozofiji „vodu vari, vodu hladi”, portal Akademija Art… Read More »🔵 KOMENTAR POBJEDNIČKE EKIPE: Trijumf čistog srca – Kako je integrirani životopis pomeo zacementirani matrix
- 🧠 ART POSTCARD (10) – KOMPAS DUŠE: Zvijezda sjevernjača našeg unutarnjeg koda„Razum je poput švicarskog sata – precizan, jasan i točan, ali on vidi samo ono što je unutar njegova kućišta. Intuicija je poput zvijezde sjevernjače –… Read More »🧠 ART POSTCARD (10) – KOMPAS DUŠE: Zvijezda sjevernjača našeg unutarnjeg koda
- 🧠 UNUTARNJI KOD (11): Kompas duše – Zašto je intuicija jedina nevidljiva nit koja premošćuje jaz između srca i razumaU okviru našeg ekskluzivnog transdisciplinarnog think-tank prostora, otvaramo jedanaesto poglavlje posvećeno kognitivnoj higijeni i arhitekturi prisutnosti. Detaljno dekodiramo fenomen intuicije i intuitivnosti u ljubavi – te… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (11): Kompas duše – Zašto je intuicija jedina nevidljiva nit koja premošćuje jaz između srca i razuma
- 🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (31): Sveti Karlo Boromejski – Štit milosrđa, pastir u doba kušnje i vizionar duhovne obnoveSerijal o svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U trideset prvom nastavku, kojim svečano i bez ijednog miligrama… Read More »🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (31): Sveti Karlo Boromejski – Štit milosrđa, pastir u doba kušnje i vizionar duhovne obnove
- ART POSTCARD (9): Formula čistog srca – Zašto je radost stvaranja naš najveći civilizacijski trijumfLJEPOTICA S DUŠOM 🌟 „Kada se slobodna ljudska pamet, autentični integrirani životopis i napredna vizija spoje iz čistog srca i bez kompromisa, uštogljene društvene ladice i… Read More »ART POSTCARD (9): Formula čistog srca – Zašto je radost stvaranja naš najveći civilizacijski trijumf
- Prilog o knjizi ANTIGON, BOŽJI SINJukka M. Heikkila ANTIGON, BOŽJI SIN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, božji sin,… Read More »Prilog o knjizi ANTIGON, BOŽJI SIN
