Sve o 47. ZILIK-u / Program

Nakon uspješne realizacije prošlogodišnjeg ZILIK-a na kojem su akademski umjetnici realizacijom maštovitih likovnih radionica oplemenili živote djece bez adekvatne roditeljske skrbi, s istom namjerom i još kreativnijim i bogatijim programom nastavljamo i ove godine u kojoj smo po prvi put izabrali nove sudionike Velikog ZILIK-a putem natječaja za sudjelovanje

Tako da će uz naše dugogodišnje sudionike Velikog ZILIK-a (Zoran Durbić, Katarina Parađ-Vojković, Nedeljko Tintor, Milivoj Svoboda, Željko Zima, Ivana Maradin, Biserka Lovnički, Ljubica Leš, Miroslav Krnić, Željko Lolić) na 47. ZILIK-u po prvi put sudjelovati umjetnici: Zdravko Milić, Vesna Opavsky, Slađana Matić Trstenjak, Ana Šimić, Iva Habus, Andrea Cihlar, Mišo Joskić, Brut Carniollus, Iva Sabolić, Hana Hanak, Jasmina Jakopanec, Lea Čeč, Darija Stipanić, Darko Polančec, Snježana Pokos-Vujec i Danijela Pičuljan. Nakon dugo vremena Veliki ZILIK ponovno poprima međunarodni karakter sudjelovanjem umjetnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije. Svi odabrani umjetnici zadovoljili su osnovne kriterije kvalitetnog umjetničkog djelovanja i izraženog afiniteta za rad i boravak u zajedničkom prostoru s djecom, mnogi imaju bogato pedagoško iskustvo, a pojedini prijavljeni autori otišli su i korak dalje te ponudili svoj dodatni angažman za vrijeme trajanja ZILIK-a (o čemu možete pročitati u zasebnom dokumentu “47. ZILIK – Veliki ZILIK u novom ruhu” u privitku).

Ove godine ZILIK simbolično otvaramo na rođendan jednog od ZILIK-ovih osnivača Petra Grgeca (https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/8751 ). Upravo su Petar Grgec i njegova supruga Dana predložili ravnatelju Doma za djecu Vladimir Nazor Petru Caru ideju o osnivanju Zimske likovne kolonije koja bi se održavala tijekom zimskih školskih praznika kako se djeca u Domu ne bi osjećala osamljenom i kako bi prostor u kojem su boravili bio još topliji, srdačniji i veseliji.

47. ZILIK počinje u ponedjeljak 27. siječnja 2020. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati likovnom radionicom magistre grafike Ivane Bajcer pod nazivom “Špiljska monotipija”. Na radionici djeca će se upoznati s grafičkom tehnikom plošnog tiska – monotipijom, kao i s poviješću paleolitika. Potom će inspirirani špiljskim slikarstvom sami realizirati vlastitu misao kroz crtež, urezivanje i otiskivanje.  Svečano otvorenje 47. ZILIK-a ove godine obilježavamo izložbom akademskog slikara Damira Facana-Grdiše pod nazivom “Konfrontacija prostora” 19:30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom. U utorak 28. siječnja će magistra likovne pedagogije Dora Bakek održati radionicu pod nazivom “Spoji-odvoji:čudnovate životinje”. Nakon razgovora o teksturi životinja i kako ju prikazati u crtežu djeca će se podijeliti u parove i svaki će izvući jedan papirić s napisanom životinjom. Potom će morati zamisliti životinju koja je kombinacija dvije izvučene životinje i osmisliti joj naziv. Svatko će nacrtati jednu polovicu životinje i ispuniti površinu različitim teksturama, a na kraju će spojiti dvije polovice i izrezati završnu čudnovatu životinju po obrisnoj liniji. Srijeda 29. siječnja rezervirana je za magistru grafike Karlu Čurčinski koja je pripremila dvije različite radionice. Jutarnja radionica pod nazivom “Moj svemir” započet će čitanjem kratkog ulomka iz knjige Carl Sagana „Pale blue dot (Plava točka u beskraju)“ i opisom svemira. Nakon kratkog uvoda kojem je cilj potaknuti djecu na razmišljanje i maštanje, polaznici će osmisliti vlastite svemire koji mogu, a i ne moraju sadržavati planete. Svoj svemir djeca će oslikati na platnenu torbu u akrilnim bojama, a torbe će nakon završne izložbe moći podnijeti sa sobom za uspomenu. Na poslijepodnevnoj radionici pod nazivom “Novi dinosaurusi” djeca će nakon uvodne priče o vrsti koja više ne nastanjuje naš planet osmisliti vlastite vrste tj. kako bi dinosaurusi izgledali da i dalje hodaju Zemljom, a to će realizirati u tehnici kolaža. U četvrtak 30. siječnja dolazi nam magistra grafike Ivana Mrčela koja će s djecom izvesti radionicu “LJUDOTINE”, ljudsko-životinjske figureU uvodnom dijelu polaznici će se upoznati sa simbolikom i karakteristikama životinja, a potom će u kombiniranoj tehnici sami osmisliti vlastite “ljudotine”. Mali ZILIK zatvaramo radionicom magistre likovne pedagogije Dajane Radoš koja je za petak 31. siječnja osmislila radionicu “Snježna noć Malog ZILIK-a” na kojoj će polaznici izrađivati razglednice i čestitke u grafičkoj tehnici monotipije.

Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka svaki dan od 10-12h i od 15-17h izuzev petka 31. siječnja kada će biti održana samo prijepodnevna radionica, jer navečer u 19:30 sati obilježavamo kraj ovogodišnjeg ZILIK-a otvorenjem izložbe radova nastalih na 47. Velikom i Malom ZILIK-u.

ZILIK je osnovan 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kulturno-umjetnička manifestacija ZILIK otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje ugodne trenutke druženja djece s umjetnicima. Kako bismo se vratili tim temeljnim vrijednostima, te i dalje omogućavali razvoj i njegovanje etičkih i duhovnih kvaliteta naše djece uvodimo nekoliko novina koje su zapravo starine, jer su od samog početka ključne odrednice ZILIK-a.

NOVI UMJETNICI NA VELIKOM ZILIKU

U prvih 25 godina na ZILIK-u je sudjelovalo više od 500 umjetnika koji su stvorili ili darovali djeci Doma više od 1500 umjetničkih djela visoke vrijednosti: slike, grafike, crteže i skulpture. ZILIK je po svojoj pedagoškoj vrijednosti i humanoj poruci postao znakom nesebične ljubavi grada za djecu koja su najviše trebala nadu i utjehu odraslih. Jedan od osnivača ZILIK-a i Predsjednik Udruženja naivnih umjetnika Hrvatske Petar Grgec postavio je temelje ZILIK-a kojim se htjelo humanizirati život i rad s djecom u Domu za djecu Vladimir Nazor (danas Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor) u Karlovcu, te ublažiti negativne aspekte življenja u ustanovi socijalne skrbi i stvoriti nove doživljaje i poželjne životne situacije, smanjiti frustracije i stvoriti povoljnu domsku klimu. Postavivši program ZILIK-a Petar Grgec primarno je htio izbjeći sve loše strane drugih kolonija, te su na ZILIK bili pozivani isključivo umjetnici koji vole raditi i živjeti s djecom. Kako bismo obnovili plemenite temelje ZILIK-a po prvi put smo organizirali natječaj za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u kako bi hrvatski umjetnici koji još nisu sudjelovali na ZILIK-u dobili mogućnost iskusiti divan doživljaj boravka u Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor (nekadašnji Dom za djecu Vladimir Nazor) prožet ugodnim druženjima s djecom i kolegama, sklapanjem novih prijateljstava, te nezaboravnim umjetničkim stvaralaštvom. Tako da će uz naše dugogodišnje sudionike Velikog ZILIK-a (Zoran Durbić, Katarina Parađ-Vojković, Nedeljko Tintor, Milivoj Svoboda, Željko Zima, Ivana Maradin, Biserka Lovnički, Ljubica Leš, Miroslav Krnić, Željko Lolić) na 47. ZILIK-u po prvi put sudjelovati umjetnici: Zdravko Milić, Vesna Opavsky, Slađana Matić Trstenjak, Ana Šimić, Iva Habus, Andrea Cihlar, Mišo Joskić, Brut Carniollus, Iva Sabolić, Hana Hanak, Jasmina Jakopanec, Lea Čeč, Darija Stipanić, Darko Polančec, Snježana Pokos-Vujec i Danijela Pičuljan.  Nakon dugo vremena Veliki ZILIK ponovno poprima međunarodni karakter sudjelovanjem umjetnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije. Naime, ZILIK je još davne 1978. godine ugostio hrvatsku Amerikanku s prebivalištem u Londonu Katju Wienert-Boldin i akademskog kipara Norberta Gregora iz Stockdorfa kraj Münchena koji su idućih 20 godina bili vjerni i predani sudionici ZILIK-a. Svi odabrani umjetnici za sudjelovanje na 47. ZILIK-u zadovoljili su osnovne kriterije kvalitetnog umjetničkog djelovanja i izraženog afiniteta za rad i boravak u zajedničkom prostoru s djecom, mnogi imaju bogato pedagoško iskustvo, a pojedini prijavljeni autori otišli su i korak dalje te ponudili svoj dodatni angažman za vrijeme trajanja ZILIK-a. Tako da ćemo uz tradicionalne likovne radionice na Malom ZILIK-u po prvi put imati i oslikavanje zida u poludnevnom boravku za učenje Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor koje će izvesti Mišo Joskić, diplomirani grafički dizajneriz Crne Gore koji se bavi oslikavanjem murala u eksterijeru i interijeru, te ilustracijom, stripom i slikarstvom. Magistra slikarstva i kiparstva Andrea Cihlar iz Zagreba slika i izrađuje skulpture u zlatarskim tehnikama i u kombinaciji s ready-madeom te će svoj način rada prezentirati malim ZILIK-ovcima pri čemu će djeca steći uvid u nove potencijale naizgled “odbačenih” predmeta. Tijekom godina na ZILIK-u su se izmjenjivali dragi nam fotografi i fotografkinje koji su svojim oštrim okom bilježili radost i atmosferu kreativnog duha i bogatog stvaralaštva ZILIK-a. Ove godine nam dolazi poznati vizualni umjetnik i fotograf Brut Carniollus iz Slovenije koji će dokumentirati rad sudionika ZILIK-a. Magistra likovne pedagogije Iva Sabolić iz Rijeke približit će djeci vlastitu umjetnost baziranu na istraživanju zvuka i slike, dok će magistra primijenjene umjetnosti Jasmina Jakopanec iz Varaždina potaknuti djecu da izraze sebe i svoje emocije kroz likovnost. Posebnu radionicu održat će samostalne umjetnice keramičarke Snježana Pokos-Vujec i Danijela Pičuljan iz Varaždina. Kako bi predstavile i približile keramiku kao jednu od grana umjetnosti u kojoj djeluju i stvaraju umjetnice su osmislile radionicu na kojoj će zajedno s djecom izraditi keramičku skulpturu u koju će ukomponirati radove djece u obliku mobila. Osnova skulpture zamišljena je kao stanište, dom, gnijezdo odnosno utočište koje će umjetnice pripremiti i oblikovati, a djeca će izgraditi male keramičke ptičice u obliku i svojstvu kakvom ona sebe vide i doživljavaju. Instalacija će biti izložena na završnoj izložbi ZILIK-a zajedno s ostalim radovima koji nastanu na Malom i Velikom ZILIK-u.

MALI ZILIK I SVEČANO OTVORENJE

47. ZILIK počinje u ponedjeljak 27. siječnja 2020. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati likovnom radionicom magistre grafike Ivane Bajcer pod nazivom “Špiljska monotipija”. Na radionici djeca će se upoznati s grafičkom tehnikom plošnog tiska – monotipijom, kao i s poviješću paleolitika. Potom će inspirirani špiljskim slikarstvom sami realizirati vlastitu misao kroz crtež, urezivanje i otiskivanje.  Svečano otvorenje 47. ZILIK-a ove godine obilježavamo izložbom akademskog slikara Damira Facana-Grdiše pod nazivom “Konfrontacija prostora” u 19:30 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom. U utorak 28. siječnja će magistra likovne pedagogije Dora Bakek održati radionicu pod nazivom “Spoji-odvoji:čudnovate životinje”. Nakon razgovora o teksturi životinja i kako ju prikazati u crtežu djeca će se podijeliti u parove i svaki će izvući jedan papirić s napisanom životinjom. Potom će morati zamisliti životinju koja je kombinacija dvije izvučene životinje i osmisliti joj naziv. Svatko će nacrtati jednu polovicu životinje i ispuniti površinu različitim teksturama, a na kraju će spojiti dvije polovice i izrezati završnu čudnovatu životinju po obrisnoj liniji. Srijeda 29. siječnja rezervirana je za magistru grafike Karlu Čurčinski koja je pripremila dvije različite radionice. Jutarnja radionica pod nazivom “Moj svemir” započet će čitanjem kratkog ulomka iz knjige Carl Sagana „Pale blue dot (Plava točka u beskraju)“ i opisom svemira. Nakon kratkog uvoda kojem je cilj potaknuti djecu na razmišljanje i maštanje, polaznici će osmisliti vlastite svemire koji mogu, a i ne moraju sadržavati planete. Svoj svemir djeca će oslikati na platnenu torbu u akrilnim bojama, a torbe će nakon završne izložbe moći podnijeti sa sobom za uspomenu. Na poslijepodnevnoj radionici pod nazivom “Novi dinosaurusi” djeca će nakon uvodne priče o vrsti koja više ne nastanjuje naš planet osmisliti vlastite vrste tj. kako bi dinosaurusi izgledali da i dalje hodaju Zemljom, a to će realizirati u tehnici kolaža. U četvrtak 30. siječnja dolazi nam magistra grafike Ivana Mrčela koja će s djecom izvesti radionicu “LJUDOTINE”, ljudsko-životinjske figure. U uvodnom dijelu polaznici će se upoznati sa simbolikom i karakteristikama životinja, a potom će u kombiniranoj tehnici sami osmisliti vlastite “ljudotine”. Mali ZILIK zatvaramo radionicom magistre likovne pedagogije Dajane Radoš koja je za petak 31. siječnja osmislilaradionicu Snježna noć Malog ZILIK-a” na kojoj će polaznici izrađivati razglednice i čestitke u grafičkoj tehnici monotipije.

Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka svaki dan od 10-12h i od 15-17h izuzev petka 31. siječnja kada će biti održana samo prijepodnevna radionica, jer navečer u 19:30 sati obilježavamo kraj ovogodišnjeg ZILIK-a otvorenjem izložbe radova nastalih na 47. Velikom i Malom ZILIK-u.

O ZILIK-u

ZILIK (Zimska likovna kolonija) predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji svake godine u siječnju provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi kako bi oplemenili njihov život uspostavljanjem pozitivnog odnosa prema umjetnosti. Djeca na taj način proširuju vlastite obzore, obogaćuju iskustva i spoznaje, razvijaju slobodu mašte i izražavanje doživljenog, što znatno pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema vanjskom okruženju.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika. Na ZILIK-u su sudjelovali najeminentniji hrvatski likovni umjetnici i umjetnice XX. stoljeća među kojima su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Dubravka Babić, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić kao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centru za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.  

Trajanje, kontinuitet i vrijednosni dosezi ZILIK-a svjedoče o njegovoj važnosti i kvaliteti, a kako bi opstao i u ovim teškim vremenima, potrebna je podrška medija, javnosti i sponzora.

Dugogodišnja tradicija održavanja ZILIK-a oduprla se zubu vremena prvenstveno zbog predanog i kontinuiranog rada na razvoju plemenitih ljudskih vrijednosti kod djece, te kroz poticanje njihove mašte i kreativnosti, kao i pružanje osjećaja slobode u izražavanju, učeći ih kako ostvariti kvalitetan međuljudski odnos kroz vrijeme provedeno u kreativnom stvaralaštvu s umjetnicima i djecom iz lokalnih osnovnih škola i drugih domova. Upravo zbog slojevitosti  i poruka koje ZILIK nosi osiguran je kvalitetan edukativno pedagoški program koji prati rad umjetnika i nadopunjuje iskustvo koje se pruža posjetiteljima radionica, ali i kasnijih izložbi. Umjetnička djela su poput djece, otvorena interpretaciji i subjektivnom čitanju, a program ima za cilj posjetiteljima svih dobnih skupina približiti kako Centar, tako i  umjetnost, te olakšati razumijevanje domske i umjetničke djelatnosti.

Damir Facan-Grdiša rođen je 1965. godine u Zagrebu. Umjetničko obrazovanje započinje u Školi za primijenjenu umjetnost na Odjelu zidnih slikarskih tehnika, a 1990. godine diplomirao je na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ive Friščića. Poslije studija nastavnik je likovnih stručnih predmeta na Obrtničkoj školi u Zagrebu do 1998. godine. Nakon toga radi kao samostalni umjetnik, izlaže i surađuje s više izdavačkih kuća, koje objavljuju njegove ilustracije. Član je HDLU-a, ULUPUH-a,  a od 2002. godine i HZSU-a. Uz slikarstvo, koje mu je primarni medij umjetničkog izražavanja, Damir Facan-Grdiša od 1986. godine radi kao vanjski suradnik Restauratorskog zavoda Hrvatske,  a od 2000. godine i kao samostalni licencirani restaurator za zidno slikarstvo.

Konfrontacija prostora

More kao elementarna sila prirode često svojim zastrašujućim razmjerima izaziva strahopoštovanje kod pojedinca. Mnogi umjetnici od samih početaka povijesti umjetnosti pa sve do danas uzimaju more kao polazište za studij, analizu i podlogu za ostvarenje određene vizije svjetlosti i atmosfere u pojedinom mediju. Bilo da je riječ o bonaci u suton, kada se prelijevajuće boje neba zrcale na uljanoj površini mora, ili o nepredvidivoj oluji nemjerljivih razmjera gdje je pojedinac prepušten čistoj milosti sudbine, sve mijene morske površine, ali i njezinih dubina interpretirane su u mnogim remek-djelima svjetske povijesti umjetnosti.

Damir Facan-Grdiša istražuje aspekte doživljaja tradicionalnih tema u slikarstvu uzimajući psihologizaciju mora s jedne strane i sociološki aspekt grada s druge strane. Dva likovno, karakterno i značenjski posve suprotna motiva umjetnik uzima kao polazište za razradu likovnih elemenata u području krajnje reducirane figurativnosti. Djela čiji je sadržaj oblikovan strukturama sazdanim od niza ponavljajućih elemenata realizirana su u tehnici akvarela, pri čemu svježina, sjaj i svjetlost definiraju atmosferu pojedinog rada. Svakoj slici prethodi skica neophodna za jasnu definiciju prostora i pomnu razradu planova unutar kompozicije. Istraživanje na površini papira odvija se paralelno u dva ključna područja: kompozicija i svjetlost. Matematičkom redukcijom ostvaruje se raster ponavljajućih planova i ritma koji je povremeno obogaćen “partističkim titrajem” odnosno uplivom druge boje ili linije drugačijeg karaktera. Akvarel kao tehnika obojane svjetlosti ne javlja se u potpunoj slobodi razlivene transparentne materije već prati karakter tankoćutne britkosti crteža, te preciznom kontrolom i beskrajnom strpljivošću autora nastaje pojedini val nizanjem i do 15 tonova jedne boje. Oblikovanjem formi principom nizanja tonova zadržava se intenzitet boje i oblika na velikim formatima, a kontrast najsvjetlijih i najtamnijih tonova omogućuje utjelovljenje metafizičke ljepote svjetlosti i sjajnosti koja izbija iznutra.

More je simbol dinamike života, a njegovo prijelazno stanje između apstraktnih mogućnosti i određenih zbiljnosti stvara situaciju ambivalentnosti.[1] Ona je idealna za transformaciju likovnog doživljaja i umjetničke artikulacije broda u oluji u krajnje reduciran niz repetitivnih elemenata čija centripetalna sila formira kompoziciju slike. Takav primjer pronalazimo u radu “More zubato” u čijem je središtu prikaz broda kao jedini preostali figurativni element slike koji čini prirodnu protutežu samom gibanju gradivnih segmenata. Nevjerojatna je svjetlost ostvarena u slici “Brod mali” i to pomnim, mirnim, preciznim i strpljivim nizanjem tonova od najsvjetlije, gotovo bijele nijanse, preko modre i indiga do duboke plave boje koja graniči s crnilom. Uzburkano more je povremeno dočarano složenim i kompleksnim izmjenama i kombinacijama većeg vala s nizom manjih vitičastih formi koje se akumuliraju u sljedeći veliki val. Slična igra oblika odvija se i u toplom zlaćanom nebu, no dominantan izraz više nije forma vala već spirale koje asociraju na školjke, te nizovi isprepletenih tonova iste boje, često puno gušći i razrađeniji od morske površine. Razrada motiva ide toliko daleko da na pojedinim slikama poput “More smireno” i “Zastor morski” cijelu površinu papira ispunjava plavo more sazdano od krajnje sitnih repetativnih formi oštrih bridova s povremenim uplivima blago valovitog niza ili zelene boje što dodatno dinamizira, obogaćuje i razrađuje kompoziciju tvoreći svojevrsnu čipku krajnje usitnjenih i koloritski uslojenih gradivnih elemenata. Na pojedinim kompozicijama poput “More malo” forma broda je tek naznačena, te daje slici nužno potrebnu ravnotežu zadržavajući prikaz u sferi figuracije.

U ciklusu radova s urbanom tematikom ostvarena je posve drugačija konfrontacija prostora. Primjerice, u slici “Grad smireni” okvir unutar okvira oblikovan je spletom gusto nanizanih zgrada koje izviru sa svih strana usmjeravajući se svojim vršcima prema središtu slike čime se dodatno stavlja fokus na grad u samom središtu kompozicije. Takav način nizanja planova sličan je principu gradnje u slici “More zubato”, pri čemu gradivni elementi umjesto repetativnih plavičastih formi valova postaju same zgrade. Kompozicije sa snažnim centripetalnim gibanjem izmjenjuju se s kompozicijama grupacija nebodera koji imaju zajedničku točku rasta, tj. ujedinjenog su okomitog ili dijagonalnog usmjerenja. Zgrade su često prikazane poliperspektivno, a njihove uglaste forme ublažavaju zavojite, vitičaste formacije neba koje daju stanovitu mekoću i fluidnost, te kontriraju oštrini čvrstih arhitektonskih elemenata. Krivulje u toplim zemljanim tonovima povremeno se preslikavaju i na same fasade zgrada, povezujući tako dva nasuprotna elementa u jedan, čime se mijenja ritam silnica koje definiraju gibanje slike. Urbane vizure obogaćene su ljudskim elementom u formi intimnih kroki silueta smještenih u raznobojne okvire nasumično razmještenih prozora na pročeljima nebodera toplih zemljanih boja.

Paralelni ciklusi različite tematike obiluju suptilnim gradacijama tonova jedne boje, kontrastiranjem oštrih ravnih linija i mekih krivulja, spajanjem različitih perspektiva i zadržavanjem siluete ljudskog lika odnosno forme broda kao jedinih figurativnih elementa koji definiraju unutarnju dinamiku slike.

Damir Facan-Grdiša svjesno odabire ritam slikanja jednog djela s morskim motivom i jednog s urbanim gradskim prizorom paralelno istražujući ono nesvjesno, distancirano i samotno u hladnim tonovima uskovitlale morske površine, kao i sociološki aspekt urbanog konfliktnog prostora u kojem obitavaju pojedinci smješteni zasebno ili u međusobnoj interakciji na prozorima tonski oblikovanih nebodera. Konfrontacija prostora odvija se na samoj površini papira potpunim negiranjem klasične perspektive i stavljanjem fokusa na gradnju prostora nizanjem slojeva, nijansi i oblika. Stvorene strukture tonskim gradacijama postižu dubinu koja je dodatno naglašena nizanjem planova različitih po usmjerenju ili veličini gradivnih segmenata. Damir Facan-Grdiša pomnim, strpljivim i krajnje minucioznim pristupom gradnji pojedine kompozicije zapravo oblikuje vlastitu distopijsku sliku društva i vremena u kojem živimo, a naša percepcija ponuđenog sadržaja ovisi o vlastitoj osviještenosti života koji nas definira.

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

[1] J.Chevalier, A.Gheerbrant – Rječnik simbola, Zagreb, 1987., str.415

DAN
ODRŽAVANJA
RADIONICA
UMJETNICI JUTARNJA
RADIONICA
10-12h
POPODNEVNA
RADIONICA
15-17h
PONEDJELJAK
27.01.2020.
Ivana Bajcer “Špiljska monotipija” “Špiljska monotipija”
UTORAK
28.01.2020.
Dora Bakek “Spoji-odvoji: čudnovate životinje” “Spoji-odvoji: čudnovate životinje”
SRIJEDA
29.01.2020.
Karla Čurčinski “Moj svemir” “Novi dinosaurusi”
ČETVRTAK
30.01.2020.
Ivana Mrčela “LJUDOTINE, ljudsko-životinjske figure” “LJUDOTINE, ljudsko-životinjske figure”
PETAK
31.01.2020.
Dajana Radoš “Snježna noć Malog ZLIK-a”   /

Opis radionica po danima – 47. ZILIK

PONEDJELJAK 27.01.2020. – IVANA BAJCER  

Voditeljica radionice: Ivana Bajcer, magistra grafike

Datum održavanja radionice: ponedjeljak 27.01.2020.

Naziv radionice: Špiljska monotipija

Tehnika rada: grafička tehnika plošnog tiska: MONOTIPIJA

Uzrast djece: 10-14 godina

Potrebni materijal i alat: pastele, grafitne olovke, tempere/akril, glicerin, kistovi, papiri A3 i A4

Opis radionice:

• Objašnjenje grafičke tehnike:

Likovnu radionicu započinjemo uvodom u grafičku tehniku plošnoga tiska, monotipija. Za matricu (obrađena ploča s udubljenom, ispupčenom ili ravnom slikom za otiskivanje) koristimo pločicu od čvrstog materijala (keramičku, metalnu, plastičnu) koja neće upijati boju. Na njoj temperama naslikamo sliku, a da nam se boja prebrzo ne osuši u nju dodajemo nekoliko kapi glicerina. Na gotovu sliku stavljamo papir (otiskujemo na glatku stranu), pritisnemo ga na pločicu valjkom ili rukom, podignemo papir – i otisak je gotov.

• Objašnjenje Paleolitičke umjetnosti, ŠPILJSKO SLIKARSTVO

Paleolitička umjetnost, poznata i kao Umjetnost ledenog doba. Najstariji primjeri ove umjetnosti potječu iz spilje Blombos u Južnoj Africi . Razdoblje „paleolitičke revolucije” kada je pojava umjetnosti pomogla u oblikovanju modernog čovjeka. Može se podijeliti na dvije glavne kategorije: nosive

komade (male figurice i dekorirane predmete) I ŠPILJSKO SLIKARSTVO. => Crteži su jakih okvirnih linija (kao meta), a ispunjeni su drugom bojom od pozadine. Čovjek ponekad iskorištava i formu zida, tj. udubljenje i ispupčenja zida za likovno oblikovanje životinja.

• PROCES I METODA OSTVARIVANJA IDEJE RADIONICE:

Na prethodnoj radionici djeci je bio predstavljen opus svih grafičkih tehnika, te su tako dobili uvid u sam proces otiskivanja i proširili svoje znanje raznim primjerima. Na prethodnoj radionici ušli smo u svijet karton tiska a ovaj puta ulazimo u svijet monotipije. Monotipija pripada grafičkoj tehnici plošnog tiska te je jedna od najjednostavnijih tehnika koja ne dopušta točnost već daje potpunu spontanost. Slikarska je to tehnika koja zahtjeva slobodan pristup. No, prije samog otiskivanja potrebna je ideja i skica. Tema ove likovne radionice zahtjeva maštovitost. Prethodno inspirirani prezentacijom o špiljskom slikarstvu te o čovjeku paleolitika djeca zamišljaju sebe kao jednog

od stanovnika spilje Blombos. Razmišljajući kako bi proveli dan da se nalaze u Južnoj Africi u spilji bez svih modernih otkrića današnjice! Upravo taj dan ostvaren u vlastitim mislima ostvarit će na papiru.

Pitanja koja probuđuju maštu: Kako bi izgledao da si stanovnik paleolitičke revolucije?, Kakvu bi odjeću nosio?, Da li bi živio sam ili bi imao veliku obitelj?, Kako bi izgledala tvoja spilja? Kakvim bi namještajem ona bila uređena?, Koja bi bila tvoja glavna uloga u obitelji I u radu u spilji?, Da li si izumio neko oruđe koje bi svima olakšao način života?, Kako bi proveo večernja druženja sa svojim prijateljima?, Kakvog bi kućnog ljubimca imao?

Skici pridodajemo jednaku vrijednost kao i samom procesu otiskivanja i završnom otisku. Stoga, skica će biti rađena na zgužvanom papiru prethodno, obojenim smeđim tušem. Zgužvanost papira daje teksturu I vizualni dojam kamene spilje. Upravo će taj efekt pružati djeci da se što bolje prebace u svijet paleolitika i zamijene uloge s paleolitičkim čovjekom. Crtat će zemljanim bojama, odnosno pastelama. Nakon završetka crteža koji je pomogao opustiti djecu i zbog kojeg su djeca usmjerila misli u svijet paleolitičke revolucije slijedi proces otiskivanja monotipije. Monotipija je ovoga puta završna faza ove radionice. Kroz ovu grafičku tehniku djeca će prenijeti vlastite osjećaje putem boje i procesa otiskivanja, kroz realističko – apstraktan način. U špiljskom slikarstvu čovjek je koristio nekoliko tehnika kako bi dočarao vlastitu misao; crtež, urezivanje, otiskivanje. Stoga, kroz ovu radionicu djeca će se približit tom svijetu odrađivajući temu kroz nekoliko tehnika.

UTORAK 28.01.2020. – DORA BAKEK

Voditeljica: Dora Bakek, magistra likovne pedagogije

Datum održavanja radionice: utorak 28.01.2020.

Naziv radionice: Spoji-odvoji: čudnovate životinje

Tehnika rada: crtež tušem, perom i kistom

Uzrast djece: za sve uzraste

Potrebni materijali:

– bijeli glatki papiri A3 formata – 1 kom/dijete

– olovke – 1 kom/dijete

– crni tuš – 1 kom/par

– pero ili drveni štapići (za ražnjiće) – 1 kom/dijete

– kist – 1 kom/dijete

– škare – 1 kom/dijete

– selotejp ili pik-traka – nekoliko kom

– ljepilo – 1 kom/par

– kolaž papir – 1 kom/par

– hamer papiri u boji (100 x 70 cm) za podlogu na koju će se lijepiti izrezane životinje – broj papira ovisi o broju sudionika

Opis radionice:

U radionici Spoji – odvoji, djeca će kroz individualan rad i rad u paru prikazivati teksture izmišljenih životinja, koristeći se pritom crtačkom tehnikom tuša, pera i kista.

Motivacija:

a) razgovor o teksturi životinja i kako ju prikazati u crtežu

b) rad u paru: svako dijete u paru izvuče jedan papirić s napisanom životinjom (npr. konj i zmija). Djeca trebaju zamisliti životinju koja je kombinacija dvije izvučene životinje i smisliti joj naziv (konj + zmija = komija/zmikonj/…).

Zadatak:

a) rad u paru: spojiti dva bijela, glatka A3 papira i u paru olovkom skicirati izmišljenu životinju, tako da je pola životinje na jednom papiru, a pola na drugom.

b) individualan rad: svatko uzima jednu polovicu životinje te tušem, perom i kistom ispunjava životinju čim različitijim teksturnim crtama, u odnosu gusto-rijetko.

c) rad u paru: spojiti dvije polovice životinje i sa stražnje strane zalijepiti selotejpom. Izrezati životinju po obrisnoj liniji.

d) izrezane životinje zalijepiti na hamer papire u boji

e) iz kolaž papira izrezati biljne motive te ih također zalijepiti na hamer papire

SRIJEDA 29.01.2020. – KARLA ČURČINSKI 

Voditeljica radionice: Karla Čurčinski, magistra grafike

Datum održavanja radionice: srijeda 29.01.2020.

1) Naziv jutarnje radionice: Moj svemir

Tehnika rada: slikanje na platnenim torbama

Uzrast djece: za sve uzraste

Potrebni materijali:

platnene torbe (duge ručke), set akrilnih boja, kombinacija debljih i tanjih kistova, HB grafitne olovke

Opis radionice:

Radionica bi se sastojala od čitanja kratkog ulomka iz knjige Carl Sagana „Pale blue dot (Plava točka u beskraju)“, opisom svemira i njegove konzistencije, opisom raznih planeta, od onih koji se nalaze u Sunčevom sustavu do onih koje samo naši teleskopi mogu uočiti radi njihove velike udaljenosti.

Cilj je pričom potaknuti na razmišljanje, maštanje te na kraju i stvaranje vlastitih svemira. On može sadržavati planete i ne mora. Fokus može biti i samo na jednom planetu i njegovoj stvarnosti a može se stvoriti i nešto skroz neviđeno. Svi mi živimo na istom planetu ali svako živi u „svom“ svemiru.

Kroz prezentaciju bih pokazala i prijedlog takvog rada.

Djeca bi svoje interpretacije oslikavala na platnenu torbu u akrilnim bojama gdje je unutrašnji dio torbe zaštićen komadom kartona tako da se boja ne preslika na zadnju stranu torbe. Svoj svemir djeca mogu na kraju uzeti sa sobom za uspomenu.

2) Naziv poslijepodnevne radionice: Novi dinosaurusi

Tehnika rada: kolaž

Uzrast djece: 7-14 godina

Potrebni materijali: kolaž papir, razni časopisi, novine, ljepilo u sticku, A3 karton, HB grafitne olovke

Opis radionice:

Kratkom uvodnom pričom o vrsti koja više ne nastanjuje naš planet, o njihovim specifičnostima i razlogu nestanka, potičem djecu na osmišljavanje vlastite vrste, odnosno, kako bi dinosauri izgledali da i dalje hodaju Zemljom.

Cilj radionice je omogućiti djeci potpunu kreativnu slobodu u stvaranju novih varijacija izumrle vrste, uspoređivati s današnjim životinjama te koliko bi novi dinosauri sličili na njih.

Svoje ideje bi izrađivali u kolažu koje bi lijepili na komad A3 kartona te kasnije izrezali oblik i stavili potporanj kako bi figura stajala.

ČETVRTAK 30.01.2020. – IVANA MRČELA 

Voditeljica: Ivana Mrčela, magistra grafike

Datum održavanja radionice: četvrtak 30.01.2020.

Naziv radionice: “LJUDOTINE”, ljudsko-životinjske figure

Tehnika rada: kombinirana tehnika

Uzrast djece: 9-11 godina

Potrebni materijali:

papir formata A3 (blok za crtanje br.5), grafitne olovke HB, flomasteri, škare, ljepilo, časopisi, fotografije životinja i ljudi (ruke, noge, odjeća, obuća, repovi životinja, noge životinja, njihova tijela, njuške, surle, uši, oči,…..)

Opis radionice:

Radionica bi se sastojala od izrade figura koje imaju ljudske i životinjske elemente.

U uvodnom dijelu sudionici bi se upoznali sa simbolikom, karakteristikama životinja. Pokazali bi im se primjeri (fotografije, kolaži, crteži) gdje su životinjski i ljudski elementi spojeni kako bi im se potaknula imaginacija.

Tehnika kolaža bi im ovdje najviše pomogla, ali je moguća i intervencija crtežom.

Cilj ove radionice je da sudionici kroz imaginaciju stvaraju kompozicije od različitih elemenata.

PETAK 31.01.2020. DAJANA RADOŠ 

Voditeljica: Dajana Radoš, magistra likovne pedagogije

Datum održavanja radionice: petak 31.01.2020.

Naziv radionice: Snježna noć Malog ZILIK-a

Tehnika rada: izrada razglednica i čestitki u grafičkoj tehnici monotipije

Uzrast djece: 9-12 godina

Potrebni materijali:

plastične deblje folije format A4, grafička boja Cromos (plava, crna), razrjeđivač (uljni, sintetički), gumene rukavice, grafički papir Fabriano 220 g, bijeli 50 x 70 cm,  fotokopirni papir 250 g, drveni štapići, različiti tvrdi kistovi za temperu, štapići za uši, čačkalice, krpice, obični bijeli papiri

Opis radionice:

Radionica započinje predstavljanjem i upoznavanjem s materijalom, alatom i tehnikom monotipija.

Podjela materijala i objašnjenje likovnog zadatka: Na temu  „Snježna noć Malog Zilika“ u tehnici motipija izraditi jedan veći rad i više manjih u obliku preklopne razglednice. Učenici mogu upotrijebiti više plastičnih folija (matrica), jednu za veći rad i manje za zimske razglednice Malog Zilik-a.

Slijedi motivacija, razgovor o motivu, tj. temi „Snježna noć malog Zilika“, gdje će svaki učenik prema zamišljanju pristupiti realizaciji ideje. Sam naziv može biti figurativan ili imaginaran s obzirom na to kako učenici iščitaju naziv …malog Zilika.

Pojašnjavanje zrcalnog načina crtanja na matrici i procesa nastajanja otiska pomoću grafičke preše.

Učenici valjkom nanose boju na plastičnu foliju (matricu) zatim drvenim štapićima, čačkalicama, krpicama, suhim kistom te maskama od papira odstranjuju i prekrivaju boju čime se dobiva efekt „negativa“, bijelo je crtež, a okolina tamna. Na kraju se pravilno potpisuju otisci.

Cilj radionice je razvijanje vještine percepcije zrcalnog razmišljanja, crtanje po principu negativa, gradnja motiva crtom, točkom i plohom, usvajanje osnova procesa i načela koji su potrebni za nastanak jednog otiska.

Autorica: Sonja Švec Španjol