Skip to content

MALI KRALEVIČ – prvi prijevog Maloga princa na kajkavski

Pučko otvoreno učilište Novi Marof u suorganizaciji s Tribinom “Kajkavskoga spravišča”, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti  iz Zagreba – u sklopu 4. KAJkavskog vikenda v Marofu – poziva Vas na predstavljanje prvog prijevoda MALOG PRINCA na kajkavski

Antoine de Saint Exupéry: MALI KRALEVIČ  z ilustracijami autora

/na kajkavski preobrnuli Akoš Anton Dončec i Đuro Blažeka/

– u subotu, 18. siječnja 2020. u 17:00 h u maloj dvorani Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“ Novi Marof

U predstavljanju sudjeluju: dr. sc. Božica Pažur, urednica, Dubravko Sidor, glumac, i prevoditelji Akoš Anton Dončec  i prof. dr. sc. Đuro Blažeka.

MALI KRALEVIČ z ilustracijami autora  – 46. knjiga Male biblioteke Ignac Kristijanović u izdanju Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti – prvi je prijevod Malog princa (Le Petit Prince, 1943.) na kajkavski jezik. Riječ je o kultnom i jednom od najprevođenijih djela svjetske klasične literature za djecu glasovitog francuskog pripovjedača Antoinea de Saint-Exupéryja  (1900. – 1944.).

Preveli su ga mladi slavist Akoš Anton Dončec i jezikoslovac /dijalektolog, leksikograf, kajkavolog/ prof. dr. sc. Đuro Blažeka, redoviti profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu – Odsjeka u Čakovcu, u trajnom zvanjuznanstvenog savjetnika. Nakon uspješna vlastitog prijevoda Malog princa na prekmurski slovenski – inspiriran brojnim stranim prijevodima toga djela, kao i gradišćanskohrvatskim te moliško-hrvatskim – A. A. Dončec Malog princa  prevodi i na hrvatski kajkavski, surađujući s mnogim kajkavolozima i kajkavskim književnicima, koristeći mjerodavne suvremene kajkavske rječnike. Zahvaljujući  mentorskoj i suprevodilačkoj suradnji s prof. dr. sc. Blažekom, glavnim jezičnim savjetnikom, redaktorom i autorom priručnog tumača riječi, ostvarena je prijevodna misija obojice autora: suvremen i vrlo komunikativan kajkavski prijevodni jezik koji poštuje hrvatsku kajkavsku književnu tradiciju, te bogatstvo i ljepotu kajkavskog leksika. Njihov je jezik mješavina prekomurskog dijalekta i gornjeg poddijalekta međimurskog dijalekta (u fonološkom i morfološkom pogledu). Što se leksika tiče, taj je prijevod svojevrsni kajkavski koine dostupan čitateljima iz svih hrvatskih (kajkavskih) govornih područja.

O AUTORU I PREVODITELJIMA

Antoine de Saint-Exupéry,  francuski književnik, novinar i zrakoplovac (Lyon, 29. VI. 1900. – pokraj Korzike (?), 31. VII. 1944.). Podrijetlom iz plemićke obitelji, od 1922. bio je profesionalni pilot u Francuskoj, Africi i Južnoj Americi. Od sredine 1930-ih reporter je lista Paris-Soir; 1940. prebjegao je u SAD, 1943. pridružio se snagama Slobodne Francuske. Nestao je za izviđačkoga leta iznad Sredozemlja. Među ostalim, autor je romana, pripovijedaka, autobiografske proze: Zrakoplovac (L’aviateur, 1926.), Južna pošta (Courrier-Sud, 1929.), Noćni let (Vol de nuit, 1931.), Zemlja ljudi (Terre des hommes, 1939.), Ratni pilot (Pilot de guerre, 1942.), Pismo taocu (Lettre à un Otage, 1943.) i posmrtno objavljenog romana Utvrda (Citadelle, 1948.). Najpoznatije mu je djelo Mali princ (Le Petit Prince, 1943.), poetski i filozofijski dječji roman – kultnog statusa najčitanijeg djela francuske literature u svijetu, kao i jednog od najprevođenijih djela svjetske klasične literature za djecu. Objavljen je prvi put 1943. na francuskom i engleskom jeziku u izdanju Reynal & Hitchcock, a u Francuskoj 1946. (Éditions Gallimard). Uz odlike svevremenosti, upućujući i na egzistencijalističke tendencije, ta lirična i bajkovito mitska knjiga za djecu sintetizira Saint-Exupéryjevu humanističku viziju. Postoji više verzija i prijepisa djela, a originalni rukopis čuva se u New Yorku (Pierpont Morgan Library).

[Izvori: www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54047; https://www.antoinedesaintexupery.com/ouvrage/le-petit-prince-1943/; proleksis.lzmk.hr/44686]

AKOŠ ANTON DONČEC rođen je 1988. godine. Diplomirao je slavistiku u lipnju 2012. godine u sveučilišnom središtu Savaria na Zapadno-Mađarskom Sveučilištu (University of West Hungary – University Center Savaria). Sada studira na Sveučilištu u Mariboru (Univerza v Mariboru) na pedagoškom smjeru. Prvo je njegovo samostalno znanstveno djelo Neverjetna usoda medžimurskega »jezika« (2016.) – rasprava na slovenskom jeziku o pitanju pripadnosti Međimurja u 19.-20. stoljeću i za Drugog svjetskog rata. Rad je naknadno napisan i na hrvatskom jeziku, zajedno s dr. sc. Elődom Dudásem, a pod naslovom Megyimurszki-szlovenszki – Nevjerojatna sudbina “međimurskoga jezika“. Prvi je dio objavljen u časopisu Kaj (br. 1-2/ 2018. – nakladnik: Kajkavsko spravišče, Zagreb; mentori i recenzenti: prof. dr. sc. Alojzije Jembrih i prof. dr. sc. Đuro Blažeka).Kao slavist bavi se poviješću, lingvistikom, istraživanjem te prevođenjem i pisanjem proze, s posebnim strukovnim interesom za područja Slovenije, sjeverne Hrvatske, Mađarske i Austrije. Preveo je Maloga princa  i na prekmurski slovenski (Mali kralič, 2018.).

ĐURO BLAŽEKA (Prelog, 8. travnja 1968.) Diplomu profesora kroatistike i južnoslavenskih književnosti stekao je u lipnju 1992. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija dobio je kao najbolji student jednomjesečno usavršavanje njemačkog jezika u Salzburgu (kolovoz 1991.). Na jesen 1992. upisao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski znanstveni studij lingvistike. Magistrirao je 1998. s temom Govor Preloga (mentor. dr. sc. Mijo Lončarić), a 2004. godine obranio doktorski rad Govori Međimurja (mentor dr. sc. Mijo Lončarić). Do 1998. radio je po srednjim školama u Zagrebu, a tada se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (od 2007. Učiteljski fakultet u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu). U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 17. listopada 2012. Redoviti je profesor i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Obnašao je visoke dužnosti u akademskoj zajednici, a danas je član Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologije. Od studentskih dana intezivno se bavi svim vidovima znanstvene dijalektologije, a posebice dijalektalnom leksikologijom i pseudoanalogonimijom.  Autor je 6 znanstvenih knjiga (za tri je dobio visoka priznanja) i osamdesetak znanstvenih radova od kojih su mnogi objavljeni u najuglednijim lingvističkim časopisima. Aktivno je sudjelovao na šezdesetak znanstvenih skupova. Bio je voditelj znanstvenih projekata od kojih su neki i međunarodni. Osmislio je Modul hrvatskog jezika – inačica s kajkavskim narječjem koji se već deset godina izvodi na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Višeput bio je gost predavač na uglednim inozemnim sveučilištima (Krakow, Budimpešta, Buenos Aires, Sydney). Intenzivno se bavi i šahovskom pedagogijom.  Živi u Zagrebu.

Ivana Kušek

Posljednje

Mladen Rajn

Mladen Rajn