NU 2 – bivši ravnatelj dječje bolnice Srebrnjak doc. Boro Nogalo smetao je drpežima: Cijela priča je teatar apsurda

Treba se pitati kome odgovara da se ovakva mala, uspješna bolnica Srebrnjak degradira i devastira

RTL je u subotu objavio da je inspekcija Ministarstva zdravstva utvrdila je da nije bilo nadriliječništva u bolnici Srebrnjak, a za što su iz grada Zagreba optuživali smijenjenog ravnatelja Boru Nogala. No, službene potvrde te informacije iz Ministarstva zdravstva još uvijek nema.

– Cijela je ova priča apsurdna, to je teatar apsurda. Jedina mjerodavna inspekcija jest inspekcije Ministarstva zdravstva i inspekcija HZZO-a. Ako takva inspekcija kaže da je sve u redu po pitanju zapošljavanja, po pitanju novih djelatnosti i nadriliječništva. Zašto takav jedan mjerodavan dokument, koji je gotov prije desetak dana, ne izlazi u javnost? Treba se pitati kome odgovara da se ovakva mala, uspješna bolnica Srebrnjak degradira i devastira, komentirao na početku emisije Boro Nogalo.

Dodaje da stoji činjenica da su u zadnja tri, četiri mjeseca postali najuspješnija bolnica po nekim stvarima.

– Došlo je do moje smjene nakon 23 godine, koja je “de facto” nečasna smjena. To bi trebalo značiti da sam napravio kriminalne radnje, ali ja kao osoba sa srcem, dostojanstvom i čašću, to nisam mogao prihvatiti i dopustiti. Ovo nije borba da se ja vratim na poziciju ravnatelja.

Govorio je i o odnosu s gradonačelnikom Milanom Bandićem?

– Postavljen sam za ravnatelja 1997., prije dolaska Bandića kao gradonačelnika. Svi reizbori su bili takvi da se nitko nije javljao osim mene. Gradonačelnik je to gledao blagonaklono. Nikada mi nije posebno pomagao. Išli smo paralelno, ja sam išao svojim putem, a on svojim. Ali onoga trenutka kada se potpisao ugovor od 60 milijuna eura, kada smo stekli vlasništvo nad Brestovcem, jednim dosta vrijednim zemljištem, kada se umiješala priča oko bolnice u Blatu, toga trenutka smo postali atraktivni i interesantni te se događa što se događa.

Nogalo dodaje da podržava sve ono što se ulaže u djecu, govoreći o projektu dječje bolnice u Blatu te njegovog projekta bolnice, a za koji su odobrena sredstava EU-a u iznosu od 60 milijuna eura.

– Ono što se događa jest totalno suludo. Mi s ovim projektom dobivamo 15 tisuća kvadrata, dobivamo bolnicu četiri puta veću nego je to Srebrnjak. Ovom bolnicom rješavamo sve probleme u gradu Zagrebu, što se tiče pedijatrije.

– Danas se radi i preko 2 tisuće kvadrata na Rebru. Što se tiče projekta u Blatu, znam da Dječja bolnica u Klaićevoj nema primjerene uvjete. Ovo što se sada radi bez inputa, koja bolnica prelazi u Blato, koliko će biti kvadrature, što će se raditi na Srebrnjaku? Mi želimo biti bolnica za pluća, srce, imunologiju, uho-grlo-nos, i ako smo već sada centar izvrsnosti, nema nikakvog razloga da se te djelatnosti rade u nekoj drugoj bolnici. U cijeloj toj priči nema komunikacije, mi nismo nikada sjeli s ministrom. Cijela je priča vrlo protuzakonita, traljava i amaterski odrađena, da meni nije jasno da su se uopće u to upustili.

Pogledajte cijelu emisiju

Nogalo je rekao da će apelirati na čelne ljude države da pokušaju riješiti ovaj problem.

– Najviše sam se ja borio za ovaj projekt, ja bih htio da taj projekt bude za dvije do tri godine, nebitno je hoću li ja biti ravnatelj. Imali smo nekoliko dobrih kontakata s premijerom Plenkovićem. On zna što su europski projekti, on to forsira, on nam je pomogao te on sad nadgleda taj projekt. Postigao sam svoj glavni cilj, da projekt mora ići. Ako ne bude išao bit će krivi ili Upravno vijeće ili nova uprava. Mogu reći da imamo njegovu podršku za Centar za translacijsku medicinu jer je on tražio da ga se izvještava svaka dva tjedna o projektu. Projekt mora ići, on se brine za djecu, on se brine za dobrobit. On je taj koji je ključni. Jako nam je puno pomogla i bivša ministrica Gabrijela Žalac, a tu je i ministrica Blaženka Divjak.

U emisiji je pušten i razgovor s predsjednicom Upravnog vijeća Srebrnjaka, Anom Stavljenić Rukavinom. Ona u tom razgovoru teško optužuje Boru Nogala.

– Indikatori da se nešto događa u poslovanja bolnice, jesu rezultati poslovanja za 2019. godinu, gdje smo mi u travnju ili svibnju imali značajan minus u našem poslovanju plus obavijesti o eventualnim sudskim tužbama od strane naših dobavljača, kojima nismo plaćali dugi niz mjeseci. To je bio jedan od razloga da se postavi pitanje što se događa s poslovanjem jer takvo poslovanje nismo imali prethodnih godina. Ne u takvom obimu. Drugi razlog zbog čega smo potaknuti na ocjenu rada ravnatelja bolnice jest odbijenica Ministarstva zdravstva da financira 22 specijalizacije koje su namijenjene za Centar za translacijsku medicinu. Kontrola 2015., 2016., 2018., su doista ukazale na značajan niz neprihvatljivih postupaka vezanih uz poslovanje i ugovor s HZZO-om. Dok je doktor Nogalo nama na Upravnom vijeću objašnjavao da HZZO ne plaća sve račune jer se radi o prekoračenju postupaka za dječje pacijente, iznad onog limita koje sve bolnice imaju kod ugovaranja, kontrola HZZO-a ukazala je na nešto drugo. Da se radi o postupcima u liječenju djece koji nisu odobreni od strane Ministarstva zdravstva i koju provodi, nažalost, pune četiri godine. Radi se o uslugama iz područja kirurgije, otorinolaringologije koji su se provodili četiri godine, a da bolnica za to nije imala odgovarajuće rješenje Ministarstva zdravstva. Mi smo prvi puta dobili u ruke te nalaze i izvještaje kontrolnih postupaka u vrijeme nekoliko dana nakon razrješenja doktora Nogala. I to na naše traženje prema HZZO-u.

Boro Nogalo naglašava da su članovi Upravnog odbora bili obaviješteni i da ih je čak Stavljenić Rukavina i potpisala. Stavljenić Rukavina odgovara:

– Dakako da smo mi na Upravnom vijeću donosili odluke o zapošljavanju, mi nismo ulazili u to što se u konačnici temeljem naših odluka dogodilo. To je stvar poslovanja unutar bolnice. Vi imate odobrenje za zapošljavanje specijalista pedijatra, a zaposli se specijalist školske medicine.
Zna li Stavljenić Rukavina za to?

– Naknadno nas, nakon mjesec ili dva, ravnatelj obavijesti da nije imao mogućnost zaposliti pedijatra, pa je, jer je hitno trebalo, zaposlio specijalista školske medicine kao takvog. Dakle, stvari su bile, manipulacija na svoj način.

Boro Nogalo odgovara na optužbe:

– Kada ovo slušam, čovjeku ne preostaje ništa drugo nego da se nasmije… Profesorica je prespavala očito, 2014. ili 2015. smo otvorili prvu jednodnevnu kirurgiju u Hrvatskoj. Zato da djeca ne leže u bolnicama, da ne čekaju otorinološke zahvate jako dugo. Zato da djecu spasimo, liste čekanja u Vinogradskoj i Rebru su liste čekanja godinu i pol do dvije godine dana. U to vrijeme djeca oštete sluh zbog upala, mi smo shvatili da želimo se baviti gornjim i donjim dišnim putevima. Profesorica je prespavala, bila je s nama i gradonačelnikom Bandićem na otvorenju kirurške sale. Ona je prespavala i činjenicu da nam je ona dovela dobrog “otorinca”. Ovaj zadnji dokument, nalaz prave inspekcije Ministarstva pokazuje da sve to nije istina. Kako ću ja vama sada objasniti i narodu da je sve to što profesorica govori, laž, čista laž. Naročito je posebna laž da ona o tome ništa nije znala. Otorina na Srebrnjaku radi se 20 godina, fakturiramo HZZO-u. Reći u 2020. da ona nije znala da se to događa, da se to rješava, to je u najmanju ruku ponižavajuće.

Komentirao je minus na Srebrnjaku od 15 do čak 17 milijuna kuna, a što navodi Stavljenić Rukavina.

– Bilanca svake institucije, tvrtke i obrta je uvijek koliko potražujete, a koliko dugujete. Mi sada potražujemo sedam ili osam milijuna kuna više nego što dugujemo. Znate kako ona gleda? Ona gleda, dužan si 10 milijuna, a što potražuješ 17 milijuna kuna od HZZO-a, to kao nije bitno. Sve se svodi na trivijalnost.

Milan Bandić kaže da mu se Nogalo cijelo vrijeme ulagivao i da ste mu govorili da jedino poštujete njega i pokojnog predsjednika Franju Tuđmana.

– Kad se mi šalimo i zezamo možemo jedan drugom reći što god hoćemo. Ako ćemo iz tih šala izvoditi bilo kakve zaključke…Kao prvo, ja s njim nisam nikada komunicirao. Razgovarali smo pet minuta.

Nogalo je dao naznačiti da projekt izgradnje Centra, da ima indicije da se ovo događa jer je Nogalo pooštrio cijelu tu proceduru, da želi međunarodne natječaje, a netko drugi je uvjete snižavao. Je li stao “nekome na žulj” koji ima svoj financijski interes?

– Određeni financijski interesi svakako postoje. Kada smo počeli komunicirati s Gradskim uredom za kontrolo, pa za javnu nabavu, vidjelo se da žele sniziti kriterije. Očito imaju smjerove u kojima bi ta ponuda trebala ići, vezano uz gradnju, opremu, dobavljače. Mi nismo željeli dobiti novac od EU-a “za Mercedesa, a da nam se isporuči Fićo”. Gradnja je morala biti vrhunska, “smart gradnja”…Profesorica Stavljenić Rukavina ima tvrtku, ima obrt Diagnosis d.o.o. koja se bavi konzultantskim uslugama. Ona je zamjenica gradonačelnika, ona je zamjenica u stranci, ona je prorektorica, sudjeluje u 15 upravnih vijeća. Ona je osoba kojoj vjerojatno fali novca. Ona je pokrenula tu priču, a ja sam joj dao do znanja da ne dolazi u obzir da snižavamo kriterije oko tvrtke koja će voditi projekt, da ne želim smanjiti standard oko gradnje…Profesorica je dok smo još oko Brestovca razgovarali, rekla da nema šanse da mi odlučujemo što će biti s Brestovcem. Ja kao ravnatelj bolnice, koja je vlasnik toga. Htjeli smo napraviti nešto dobro za djecu, narod. Mi smo aplicirali za projekt rehabilitacijskog centra. Sve je to stalo jer neki ljudi nemaju sluha. Nemamo podršku iz Grada.

Neki prigovaraju da je projekt Centra za translacijsku medicinu megalomanski, da se primjerice radi šest sala za kardiokirurgiju, a da jednostavno nema toliko potrebe.

– E to vam je spin. Kada vam svi recenzetni i svjetske banke daju “zeleno svjetlo” i kažu da je projekt izvanredan i daju vam 60 milijuna eura, što mislite da je to bačen novac? Da je to projekt samo za Hrvatsku? Mi želimo dati odgovore za cijelu regiju.

Navodi primjer Austrije koja ima osam milijuna stanovnika, a ima četiri takva centra.

– Oni žive na osnovu Balkana, Kosovo, Crna Gora, BiH. Zašto Srebrnjak ne bi bio takav centar?

Iz Grada su izrazili bojazan da bi od spomenutih 60 milijuna eura, mogao dio doći na naplatu njima, što bi bio financijski udar na grad.

– Ovaj projekt košta nula kuna. Toliko je transparentan, toliko delikatan, ima toliko malo prostora “za kemijanje”, a jasan je u standardu. Naravno da je to projekt u kojem nitko nema interesa. Evo Blato se nastoji graditi iz kredita RH i grada Zagreba. To je investicija 150 milijuna eura. Želite li bolnicu za nula kuna ili želite Blato za 150 milijuna eura našeg novca poreznih obveznika. Oni žele preuzeti ovaj projekt, pa vantroškovnički troškovi. Pa vidite što se događa sa žičarom. Projekt je procijenjen na 300, a sada je 600 ili ne znam koliko kuna. Koja je to procjena? Tko su ti stručnjaci koji su radili projekt, koji ga sada nadopunjuju? Ta definiranost našeg projekta svima smeta, nema prostora za manipulaciju.

Autor: M.Š./HRT, photo HRT NU2