Z.Pušić-Imota: Sto minijatura u dosluhu

"Dobro je tako. Tvoja je osamljenost tako prepuna! Ti to znaš. Nijedan zvuk, nijedan ton, nijedna kretnja, nijedan oblik, nijedna zraka i nijedna sjena nije u svijetu osamljena. Svi oni slušaju jedni druge, odgovaraju jedni drugima i ulaze jedni u druge tajnim prijelazima, pa kad se iz njuhovih srodnosti, iz njihovih uzajamnih odbljesaka i njihova jednodušnog i radosnog stremljenja prema nevidljivom ognjištu rodi harmonija, ona samotniku predaje tajne Univerzalnoga."

Put od osamljenosti do uzajamnosti (ili možda i obratno) vodi prvenstveno, ako ne i jedino kroz umjetnost, ili kroz bezinteresnu privrženost, zaljubljenost u umjetničko. Ti putevi su koji put zapreteni, pa i neprohodni iz raznoraznih objektivnih, češće subjektivnih, postmoderno-socio razloga ili nihilo-bahatih dezorjentiranih eskapada i sličnog; neiskrenosti, lažnosti i lažiranja raznih neo-izama. Slikar Pušić (minitjaturist, intimist, "retro" impresionist,..), prvenstveno zaljubljenik u pikturalno bez spekuliranja, svemu je tome izbjegao i osvojio je svoju osobnu slikarsku nišu bez ikakve težnje za revolucioniranjem i težnje za prodorom u novum (ili kvazi novo). Ono što kod njega prvenstveno oduševljava je majstorstvo u iskrenosti i neposrednosti likovnog izričaja, naročito u tehnici akvarela u kojem je postigao zavidnu virtuoznost. Koji put doduše malo previše teži "dorađenosti" i ne zadovoljava se samo akvarelističkom slutnjom, nego si mora sve "izdefinirati", koji put na uštrb sugestivne neposrednosti izricanja neizrecivog. No to je ipak samo stvar (sadanje) osobne konstitucije. koja će se zasigurno modificirati u raznim segmentima, a za što posebno plediramo. Baš u tom pristupu izričaju Pušić je nepotkupljiv u svojoj iskrenosti. Zasigurno bi mogao, zahvaljijući svojem urođenom talentu, ući u raznorodne akrobacije, bravure, "istraživanja", no on je i suviše uronjen u svoj, da tako kažemo, mimetički senzibilitet da bi ga se olako odrekao, a što je njegov vis major, njegova zaljubljenost, izgledno je. To je njegova težnja harmoniji samotnika na pokušaju puta do tajne Univerzalnog. "E da bi se čovjek kao samotnik jednom mogao iz tuđine vratiti u svoj ljudski zavičaj" (prof. dr. sc. Veselin Golubović) "Na djelu je relacija vidjelost – učinjenost; praznik za oči, ali i za srce, slavopjev za viđeno, ali i za neviđeno, ili tek teško viđeno, možda slućeno!" (Katalog, lipanj 2007.)

Zoran Pušić – Imota je rođen 1959. godine u Imotskom. Slikanjem se bavi od rane mladosti u raznim likovnom radionicama. Završava školu slikanja u Centru za likovni odgoj na Rokovom perivoju, u klasi akademske slikarice Vjere Lalin. Aktivno se bavi slikarstvom od 1990. godine. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Sudjeluje na humanitarnim akcijama donirajući svoje slike. Sudionik na više slikarskih kolonija. Slika svim tehnikama, najdraže su mu ulje na platnu i akvarel. Član je udruge likovnih umjetnika Grupa ‘69. Živi i radi u Zagrebu.

UNČANSKA

“Dani otvorenog atelijera” – održane izložbe: 1. Ivan Obsieger: “Materijalizirajući zvukove i ritmove prirode” – slike 2. Antonija Balić: “Izložba” – keramika 3. Ivan Branko Imrović: “Crtačev dnevnik” – slike i jedna skulptura 4. Darija Dolanski Majdak: “Oblaci tmasti i bijeli svijetle noću” – slike 5. Ivica Kiš: “Kompresija vremena – simulakrum prostora” camera obscura, fotografije. 6. Grupa mladih umjetnika iz Berlina: “Trotzdem da – ipak ovdje” – fotografije, video projekcije, dija instalacije 7. Marcela Munger: “Klasteri” – slike 8. Vendi Babeli: “A gdje je Vendi?” – slike 9. Hrvoje Ljubić: “U trenutku iskrenja”, reljefi u bakru i srebru – crteži 10. Autoportreti profesora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, iz Zbirke Klementa Lukina. 11. Bojana Švertasek: “Plein air – Bilješke akvarelom (uz more) i Zagorski bregi” keramika, slike 12. Antun Vuksan: “Zagreb – Velika Gorica – Sveta Jana” – akvareli. 13. Romano Baričević: “U potrazi za sjetlom ili paradigma crnog” – kombinirana tehnika na platnu. 14. Atelijer (Brezovica) Lučko: “Na pragu 35.-te godišnjice zajedništva u raznolikosti” – slike, crteži. 15. Vlatko Vincek: “No name” – performans. 16. Ivo Šebalj: “Osamnaest tempera na papiru iz ciklusa GLAVE 2000.” 17. Ante Despot: “Mala tajna kiparstva” – skulpture 18. Lidija Mauri: “Neko drugo sidrište” – slike 19. Davorin Radić: “Slikarev kiparski dodir” – skulpture i poneki crtež 20. Ivan Branko Imrović: “Modeliranje modusa” – terakota, gips, bronca 21. Zvonimir Zagoda: “Apstraktno u konkretnosti realiteta” – fotografije 22. Ivica Kiš: “Vinorelli o5” – vinom slikane slike 23. Nenad Burcar: “Slike cvijeća” 24. Ivan Obsieger: “Četrdesetpet godina prije” – slike 25. Dario Pavljašević: “Pogled znatiželjnog oka” – skulpture, crteži 26. Zlatko Modrić: “Bol srebrom urešena” – slike 27. Davorin Žitnik Žito: “Suzna dolina silikona” – instalacija 28. Ksenija Richter Pušić: “Iza tog vela svjetlica li…” – slike na svili 29. Igor Gustini: “Na vrhu vala” – slike 30. Arsen Dedić: “Neslužbena muzika duha ili kozmička zaljubljenost” – slike i predstavljanje zbirke pjesama SLUŽBENA DUŠA 31. Renata Vranyczany Azinović: “Suspregnuta rasipnost” – keramoskulpture i slike 32. Zoran Pušić – Imota: “Zaljibljivost u viđeno” – slike 33. Aleksandra Rotar: “Preskok preko rupe” -slike 34. Robert Ravnić: “2+2=4” – fotografije 35. Ivan Obsieger: “Slak, ladolež, Convolvulus” – fotografije 36. Robert Ravnić: “Portreti” – cb fotografija 37. Darija Dolanski Majdak: And forever skyline blue – slike 38. Grupa autora: vinorelli, slike vinom 39. Eduardo Barbici: Iberijski odzvuci – slike 40. Ivančica Cvitić Znidarčić: Kao za let, mjestimice – porculan 41. Ivan Obsieger: DVORAC BREZOVICA, freske, (re)kapitulacija propadanja, fotografije 42. Nadica Eichhorn: Dio arhipelaga, keramika 43. Galerija “Kristofor Stanković, DVORAC BREZOVICA 44. Raoul Goldoni: Ženski akt – crteži, gvaševi, skulpture 45. Zoran Pušić – Imota: “Sto minijatura u dosluhu…”, slike

Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori Gradskog ureda za kulturu Zagreba.

Nakladnik: Atelijer Lučko – Za nakladnika: Ivan Obsieger – Urednik kataloga: Ivan Obsieger

Akademija-Art.hr
21.09.2010.