Zdenka Pozać: Odanost reljefu

Gliptoteka HAZU, Galerija II., Zagreb

Zdenka Pozać
Reljefi i keramika
od 15.01. (u 12.00 sati) do 06.02.2011.


Pogledajte galeriju radova!

Odanost reljefu

Kao i kod većine umjetnika koji se kontinuirano likovno izražavaju unutar nekoliko likovnih disciplina, ostvarujući primat na jednom području, tako je i Zdenka Pozaić u našoj likovnoj umjetnosti percipirana ponajprije kao grafičarka, dok se njezin rad na područjima skulpture i keramike manje spominje. Ne može se reći da je taj rad nepoznat i neprisutan, tek možda da je pomalo neopravdano u drugom planu, možda i zato što je rjeđe i tek fragmentarno izlagan. Posljednjih nekoliko godina, međutim, umjetnica mu posvećuje znatnu pozornost. Nastaje niz novih radova, novi drveni reljefi, nove skulpture keramike. Kao i dosad, radove možemo vezati u cikluse i to podjednako zbog emocionalno-intelektualnih preokupacija kojima su inspirirani, kao i zbog promjena u likovnom izričaju i njegovoj tehničkoj izvedbi. Drveni reljefi postaju prostorniji, komunikativniji u odnosu prema vanjskom prostoru. Reljef je izraženiji, manje slikarski određen, kiparskiji. Uz poštovanje osnovne drvene plohe i njezinih zadanosti, pojavljuju se na njemu i aplikacije, i to u široku rasponu od pravilne drvene kugle do metalnoga brojčanika sata. Motiv gotovo prelazi u apstrakciju, postaje višeznačan i višeslojan.

Radovi inspirirani prirodom (Močvara, Crvena pustinja, Zeleni slap) intenzivnijeg su kolorita i prostorno razgrađeniji, oni kontemplativnoga sadržaja (Hommage a Mozart, Hommage sv. Franji Asiškom) kompozicijski su smireniji, decentniji. Unatoč vidljivim i prisutnim novinama, novi radovi čine logičan slijed, nadogradnju onima nastalima prije, proizlaze iz njih i s njima komuniciraju. Slično je i s novim skulpturama, keramikama objedinjenima nazivima Zidovi i Zidovi sjećanja koji nastaju 2009. i 2010. godine. Slobodno stojeće konkavne plohe od šamotirane gline pojačane su reljefnošću oblika u odnosu na ranije radove. Reljefnost je potencirana apliciranjem i umetanjem sitnih predmeta, odnosno njihovih dijelova u široku rasponu od čavlića i žica koji oživljavaju kompoziciju stvarajući prostorne crteže, do onih koji nose za autoricu emotivno značenje.

Vrčić, tanjurić, dio pećnjaka… uzeti su kao podtekst za vizualnu priču o sjećanju, kao centar oko kojega se izgrađuje i dograđuje sam oblik, širi reljefni crtež, tijelo skulpture. Istodobno, oni se i koloristički izdvajaju iz prevladavajuće bjeline površine, decentno se u nju uklapajući. Upravo stapanje elemenata i njihovo proizlaženje unutar ovih radova, kao i u njihovu odnosu s onima nastalima prije, neovisno o tome radi li se o keramici, drvenim reljefima ili grafičkim pločama, svjedoči nam ponovno o autoričinoj fascinaciji reljefom, njezinu profinjenom osjećaju za taktilnost i boju te širini mogućnosti razvoja unutar koherentnog, ali nikada nezatvorenog umjetničkog opusa.


Vesna Mažuran Subotić

Zdenka Pozaić rođena je 1940. godine u Čazmi. Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu završila je 1960., a 1966. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Alberta Kinerta (profesori: Antun Mezdjić, Zlatko Slevec, Frano Baće). Godine 1968. završila je Specijalku za grafiku kod profesora Marijana Detonija. Imala je pedeset samostalnih izložbi (Zagreb, Erlangen, Zürich, Osor, Pula, Rijeka, Osijek, Split, Dubrovnik, Ljubljana, Bonn, Suwalki, Prag), i sudjelovala na više od tristo skupnih u zemlji i inozemstvu (Hrvatska, Njemačka, Italija, Francuska, Kanada, Poljska, Češka, Slovačka, Portugal, Južna Koreja, Irska, Mađarska, Nizozemska, Ukrajina, Bugarska, Litva, Turska, Indija, Rumunjska, Australija, Švedska, Španjolska, Egipat, Kina, Iran, Indonezija). Radovi joj se nalaze u više muzeja, galerija i privatnih zbirki. Dobitnica je više nagrada za grafiku, crtež i ex-libris. Početkom devedesetih počinje raditi reljefe u drvu i keramiku a 1995/96. okušala se i u slikanju na emajlu. Objavila je šest pjesničko-grafičkih mapa i tridesettri naslova u bibliofilskoj ediciji RIJEČ I SLIKA. Pokrenula je BIBLIOTEKU DUB u kojoj objavljuje primjere iz davnije povijesti hrvatskog pjesništva (Marko Marulić, Ivo Vojnović), BIBLIOTEKU PJESNICI u kojoj je objavila pjesničko-grafičke mape: ČEŠKA / DESET PJESNIKA, DRAGUTIN TADIJANOVIĆ / DESET PJESAMA, ITALIJA / DESET PJESNIKA, i najnoviju BIBLIOTEKU PJESNIK, sa 11 pjesama VÁCLAVA HAVELA iz ciklusa NA RUBU PROLJEĆA i 10 odabranih pjesama ANTUNA ŠOLJANA.

Ariana Kralj
arikralj@hazu.hr

Akademija-Art.hr
10.01.2011.