Zbirka inozemne Croatice

Hrvatima koji žive izvan granica Republike Hrvatske i hrvatskom knjigom tiskanom u inozemstvu na svoj se način bavi više značajnih hrvatskih institucija, od kojih posebno ističem Hrvatsku maticu iseljenika i Društvo hrvatskih književnika. Zaslužno mjesto u promidžbi hrvatske knjige u inozemstvu svakako ima i Ministarstvo kulture RH. Svakako treba naglasiti Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH koji je konačno usvojen u Saboru 21. listopada 2011. i na čijem se temelju osniva Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske te definira Status Hrvata bez hrvatskoga državljanstva.     

Završetak Mjeseca hrvatska knjiga 15. studenoga bio je dobar datum da i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, središnja hrvatska kulturna institucija, čija je osnovna zadaća „izgrađivanje i organiziranje hrvatske nacionalne zbirke Croatice u koju spada sve što je relevantno za nacionalnu funkciju Knjižnice, odnosno, šire gledano – za nacionalnu pisanu kulturnu baštinu“, dade svoj obol svekolikoj skrbi za Hrvate u zemlji i inozemstvu. Naime, toga se dana nakon dugogodišnjih rasprava, napokon široj javnosti predstavila Zbirka inozemne Croatice kao samostalna ustrojbena jedinica. Ta je Zbirka pod tim nazivom osnovana 2007. godine unutar Odjela za nabavu i bavila pronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbom publikacija koje Hrvati (i ne samo oni) objavljuju izvan Hrvatske. Ona je značajan dio nacionalnoga fonda Croatice posebnih obilježja, a nastala je na temelju tzv. Zbirke iseljeničkoga tiska koja nikada nije ušla u ustroj Knjižnice. Tematski se dijeli na ove cjeline:

–        Hrvatska knjiga u inozemstvu koja obuhvaća djela hrvatskih autora tiskana izvan granica Hrvatske i djela stranih autora čija su tema (ili u kojima se spominju) Hrvati i Hrvatska.   

–        Iseljenička knjiga

–        Tisak hrvatskih manjina.

Donosimo što o ovom projektu kaže dr. sc. Željka Lovrenčić:

Osim građe naših autora objavljene u inozemstvu (oko 5000 naslova), Zbirka inozemne Croatice obuhvaća i djela hrvatskih autora objelodanjena na različitim jezicima i u raznim zemljama to jest prijevode djela naših autora, djela na hrvatskome jeziku objavljena izvan granice naše zemlje, djela u kojima se spominju Hrvatska i Hrvati. Osim po kriteriju autora koji se izjašnjava kao Hrvat, u nju spadaju i djela u kojima su Hrvati suautori, prevoditelji, sadržajni ili tehnički urednici, ilustratori, slikari, dizajneri itd. Slijedom toga, inozemna Croatica obuhvaća primjerice, prijevod romana Mire Gavrana El hijo olvidado objavljen u Čileu, prijevod pjesama Dragutina Tadijanovića naslovljen Poesía escogida (objavljen u Španjolskoj), kao i knjigu Branke Magaš The Destruction of Yugoslavia objavljenu u Londonu. U inozemnu Croaticu spadaju i djela kao što su Croazia Ludwiga Steindorffa, Russia’s Balkan Entanglements 1806.-1914. Barbare Jelavich ili pak No es tan fácil como usted piensa našega iseljenika Gaje Bulata i Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj Sanje Vulić. Neke knjige jasno i transparentno ispunjavaju zadane kriterije (autor, prevoditelj, hrvatski jezik…), a druge zahtijevaju podrobniju analizu i malo subjektivniji stav selektora ove vrste građe. U Zbirku inozemne Croatice uvrštena su i djela vezana uz djelatnost hrvatskih kulturnih društava izvan Hrvatske, turistički materijal o Hrvatskoj, prijevodi djela hrvatskih književnika i ona književnika hrvatskih korijena, te djela o poznatim osobama i o određenim zemljopisnim područjima. U ovoj Zbirci nailazimo i na djela političkoga karaktera vezana uz odnos Hrvatske i Jugoslavije, na ona koja govore o Srbima u Hrvatskoj, kao i na djela u kojima se piše o ratnim zbivanjima na području Hrvatske. Ona uključuje djela vjerskoga i znanstvenoga karaktera, početnice i udžbenike. Najviše je građe na engleskome i njemačkome jeziku, a postoje i knjige na talijanskome, francuskome, španjolskome te na nekim drugim jezicima (primjerice na japanskome, korejskome ili bengalskome).

Iseljenička knjiga  

Značajni dio inozemne Croatice je iseljenička knjiga. Taj termin obuhvaća djela koja su Hrvati objavljivali u svijetu do 1990. godine i koja se pod jedinstvenom signaturom čuvalo na jednome mjestu u zatvorenome spremištu. U tome korpusu, od knjiga objelodanjenih u iseljeništvu do 1915. godine što ih Juraj Šrivanić navodi u svojoj rukopisnoj ‘Povijesti američkih Hrvata’ pisanoj od 1909. do 1916., Knjižnica posjeduje pokoji primjerak. Daleko više građe pribavljeno je u razdoblju od 1920. do 1973. godine. Danas u tome fondu ima oko 3.500 naslova i 5.500 do 6.000 primjeraka knjiga te oko 140 naslova novina (oko 1.000 primjeraka) i 400 naslova brošura (sitnog tiska).

Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska iseljenička zemlja i da smo izuzetno ponosni na našu uspješnu dijasporu širom svijeta. Najviše iseljenih Hrvata ima u SAD-u, Australiji, Kanadi, Argentini i Čileu. U SAD-u danas živi mnoštvo potomaka Hrvata i ima ih među poslovnim ljudima, znanstvenicima, književnicima. Primjerice, u toj su zemlji živjeli Antun Nizeteo, Ante Kadić i Bogdan Radica. Edward Ifkovich plodan je pisac i sveučilišni profesor. Od mlađih književnika hrvatskoga podrijetla možemo spomenuti Vladimira P. Gossa i Josipa Novakovicha.

U Kanadi djeluje sveučilišni profesor Vinko Grubišić. Stjepan Krešić sa Sveučilišta u Otawi prevodio je na engleski i objavljivao hrvatske latiniste. Književnik Alan Horić objavio je dvije zbirke pripovijetki na francuskome i jednu na hrvatskome pod nazivom Nemir duše. 

U Južnoj Americi Hrvati i njihovi potomci žive u većem broju u Argentini i Čileu. Ima ih i u ostalim zemljama toga kontinenta. Među prvima u Argentinu je stigao isusovac Nikola Plantić -1748. godine, a građevinski poduzetnik major Buratović, rodom iz Vrbanja na otoku Hvaru već 1860. godine gradi željezničke pruge i ceste. U tu je zemlju poslije Drugoga svjetskoga rata iselio značajan broj hrvatskih intelektualaca među kojima se ističu Vinko Nikolić, Aurelio Tanodi, Milan Blažeković… U Čileu je izuzetno uspješna hrvatska dijaspora dala oko 200-tinjak književnika od kojih su mnogi stekli svjetsku slavu – Antonio Skármeta, Ramón Díaz Eterovic, Andrés Morales Milohnic, Nicolás i Domingo Mihovilovic, Juan Mihovilovich, Roque Esteban Skarpa. U Venezuelu je značajna skupina Hrvata došla također poslije Drugoga svjetskog rata. Među njima se ističu Dušan Žanko, braća Zdravko i Mirko Sančević, Mladen Beg. U Peruu stvara književnica Zinku Saric Pardo.

U Australiji možemo istaknuti Karla Kiselyja, Dragu Šaravanju, Ivanu Bačić-Serdarević, Dušku Salečić, u Novome Zelandu Floridu Velu. Hrvata ima i u Južnoafričkoj Republici te u europskim zemljama – Belgiji, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama. U Njemačkoj objavljuju Zlata Filipović i Ratko Cvetnić, te mlada i uspješna spisateljica hrvatskih korijena Jagoda Marinić.

Naravno, oni su samo manji dio velikoga i uspješnoga vala naših zemljaka koji su slavu naše domovine pronijeli svijetom.

Tisak hrvatskih manjina

U Zbirku inozemne Croatice pripadaju i izdanja koja su na bilo koji način vezana uz tematiku hrvatskih manjina. Jer, znano je, u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu žive hrvatske nacionalne manjine. Gradišćanski Hrvati osim u Austriji žive i u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji među gradišćanskim su Hrvatima djelovale desetine književnika, umjetnika i znanstvenika. Istaknuto mjesto pripada preporoditelju gradišćanskih Hrvata svećeniku Mati Miloradiću i dugogodišnjemu društvenome djelatniku Ignacu Horvatu. U Mađarskoj prema procjenama živi oko 40 tisuća Hrvata. U Slovačku su Hrvati također došli u vrijeme turskih osvajanja tijekom šesnaestoga stoljeća. Nastanili su se na području Bratislave i Trnove. Danas ih ima svega u četiri sela. U Češkoj Hrvata ima na području Moravske, u Rumunjskoj u okolici Temišvara i u Karaševu u kojemu postoji i dvojezična hrvatsko-rumunjska gimnazija. U Italiji Hrvati žive u pokrajini Molise i od 1996. godine u moliškim se selima počeo predavati hrvatski kao fakultativni jezik. U BIH Hrvati su konstitutivan narod, a u Sloveniji pretežito ekonomski migrantski iz vremena nekadašnje SFRJ.     

Za sada su u ovoj Zbirci posebno izdvojena djela Gradišćanskih Hrvata (oznaka IC-GH) jer su oni vrlo brojna i značajna manjinska skupina. U bazi NSK je virtualno okupljeno oko 1.000/2.500 naslova/primjeraka koji su dostupni preko WebPaca. Radi se o građi koju je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovao Hrvatski državni arhiv i jedinicama koje je NSK već ranije posjedovala u svome fondu. Ovdje možemo spomenuti značajna imena suvremene gradišćansko-hrvatske književne scene poput Petra Tyrana, Jurice Csenara, Roberta Hajszana… 

Od periodičkih publikacija, u fond IC spadaju, primjerice, Hrvatski vjesnik i Nova Hrvatska koji izlaze u Australiji, Hrvatska kronika i Zajedničar (SAD), Župni vjesnik hrvatskih rimokatoličkih župa Toronto (Kanada), Male novine (Čile) Hrvatske novine i Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (Austrija), Insieme (Italija) Glas mira (BiH)… Tu je i Godišnjak za znanstvena istraživanja koji objavljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u kojemu možemo naći niz zanimljivih priloga o djelatnosti Hrvata u Vojvodini. Taj je Zavod osnovan 29. ožujka 2008. i ustanova je koja se bavi znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, menadžmenta u kulturi i kulturne produkcije hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini.

Sve ovo široko područje obuhvaćeno je Zbirkom inozemne Croatice. Slične odsjeke u kojima okupljaju djela svojih autora objavljena u inozemstvu imaju i druge nacionalne knjižnice u svijetu (primjerice, Slovenija i Švedska), Njemačka je objavila bibliografiju njemačke literature u egzilu, a nešto slično učinili su i Česi. Čileanci pak imaju zasebno formiranu zbirku njihove književnosti objelodanjene izvan Čilea u vrijeme diktature. No, mi želimo biti jedinstveni i cilj je ove Zbirke ukazati na naše kulturno bogatstvo razasuto širom svijeta te naglasiti hrvatsko jedinstvo. 

Zbirka inozemne Croatice bit će i dalje usmjerena na prikupljanje građe, komunikaciju s pojedincima i udrugama te na promidžbu građe koja se prikuplja darom, kupnjom ili zamjenom s drugim knjižnicama.. U njoj će se raditi baza podataka o Hrvatima u svijetu koja uključuje knjigu i druge medije, pratiti razne izvore, to jest, pojedine nacionalne bibliografije i internetsku mrežu radi infromiranosti i nabave građe, razvrstavati donacije, promicati Zbirku sudjelovanjem na književnim tribinama i ostalim događanjima vezanim uz njenu tematiku. U njoj će se odvijati i izdavačka djelatnost – u planu je izrada kataloga Zbirke inozemne Croatice od njezinoga osnutka do danas u kojemu bi se objavio izbor značajnih djela koja joj pripadaju. Ali, sada će ta Zbirka biti dostupna i korisnicima koje zanima ova tematika. – misli su dr. sc. Željke Lovrenčić.

Akademija-Art.hr
25.11.2011.