Zaton – Oživljen tisućljetni kulturni prostor

Piše: Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja u Zadru

U izdanju vrlo agilne zadarske nakladničke kuće 3000 godina Za dar, koja je i pokrenula biblioteku povjesnica o prostoru na kojemu je nastala i utemeljena prva, ranosrednjovjekovna hrvatska država, izišla je dvanaesta knjiga serijala „Kroz Ravne kotare i Bukovicu“ – „Zaton“. Riječ je o dvotomnoj knjizi „Zaton 1“ i „Zaton 2“ s više od 550 knjižnih stranica, izuzetno plodnog hrvatskog književnika, slikara, publicista, novinara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića.

Tomislav Marijan Bilosnić istaknuti je suvremeni hrvatski književnik, s vjerojatno najviše objavljenih knjiga u svome naraštaju, pisac koji se okušao se u mnogim literarnim žanrovima, piše poeziju, prozu, pjesme za djecu, putopise, eseje,feljtone, kritike, slikopise, tv-scenarije, a s jednakom nadarenošću stvara i likovna djela kao slikar i umjetnički fotograf. Djela su mu u cijelosti ili u dijelovima prevođena na engleski, talijanski, njemački, turski, japanski, albanski, makedonski, rumunjski, romski, mađarski, španjolski, poljski, ruski, i slovenski jezik. U novinarstvu je prošao sve stepenice struke, od novinara suradnika, do pisca feljtona, urednika i pokretača više književnih i društvenih glasila. Napisao je na tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa objavljenih gotovo u svim hrvatskim novinama, među kojima povijesni putopisu Kroz Ravne kotare i Bukovicu zauzimaju posebno mjesto. Iako je Bilosnić proputovao dobar dio svijeta, najviše se zadržao na svojim gotovo svakodnevnim putovanjima po širem zavičaju, za koga je i u knjizi o Zatonu naglasio kako za „ljepotom ne treba tragati po svijetu“. Iako književno na cijelom prostoru Hrvatske, Bilosnić je ostao vjeran Zadru i njegovom ravnokotarskom zaleđu, pa i uz cijenu plaćanja visoke književne i društvene cijene.

Posljednjih desetak godina Bilosnić se predstavio nizom knjiga putopisnog i feljtonističkog karaktera u kojima se bavi temama iz povijesti Zadra, Ravnih Kotara i Bukovice, dakle svoga zavičaja. Bilosnić je tako oživio zanemareni žanr «popularno pisanih povjesnica». Do sada je objavio 12 svezaka radova samo što se tiče serijala Kroz Ravne kotare i Bukovicu, dok je o povijesti grada Zadra zasebno objavio tri knjige, kao i četiri knjige iz serijala „Troja, mit i zbilja“, fasciniran poviješću do razine znanstvene fantastike.

„Bilosnić otkriva novi, nepoznati i na svoj način privlačan svijet povijesti i prošlosti, sakriven pod zemljom, u napuštenim grobljima, crkvištima, starim ruševinama i gradinama koje leže zaboravljene i zarasle u makiju, napuštene od onih čiju su povijest stvarale. Njihov govor bio je za književnika veliko otkriće. Sjedinio se čitač u arhivima i književnik putopisac, ljubitelj starina i ljubitelj Domovine i svoga zavičaja, Tako su nastajali feljtoni i putopisi koji literarno gledajući pripadaju književnosti, ali koji ozbiljnošću pristupa povijesnim temama ulaze u sferu tzv. popularne historiografije, odnosno povjesnice.“, napisao je književnik, diplomata i povjesničar Đuro Vidmarović.

Važno je ovdje istaći da Tomislav Marijan Bilosnić o Primorju, Ravnim kotarima i Bukovici govori kao o središtu radijacije jadranske hrvatske kulture, što su primijetili i mnogi njegovi kritičari koji su ga s pravom uspoređivali s glasovitim putopiscem po Dalmaciji Albertom Fortisom, ili piscem povijesno-mitološke proze „na razini Gustava Schwaba“, kako je zamijetila Sanja Knežević. Fabijan Lovrić će pak zamijetiti slijedeće: „Od Zoranića do Bilosnića rastegao se tajnoviti prostor Ravnih Kotara, zakopala se povijest, zamukli glasovi. Pojavom Bilosnića, ponovno su ožednjeli mitski bunari, ponovno su zaplamsale vatre na ognjištima, progovorile kosti u Manitoj peći, zemlja izbacila vjekovjeku svastiku iz kolijevke kršćanstva, svjedočeći o tome kako su Hrvati izravni potomci Kristovih apostola, i da u sebi nose svetu krv.“

Bilosnićeva tvrdoglava namjera da učini ono što stoljećima nisu bile kadre učiniti institucije, a to je da oživi tisućljetni kulturni prostor Ravnih kotara, prostor na kojemu je na posve istim lokalitetima cvala kultura, razvijala se civilizacija od kamenoga doba do današnjih dana, urodila je nesvakidašnjim plodom kojemu nema ravna primjera. Među više tisuća već ispisanih stranica povjesnica, evo našla se i dvotomna knjiga o Zatonu, koji do sad nije zasebno spominjan ni kao mjesto, ukoliko mu se nije dodavao pridjev „mjesto kod Nina“.

Ukratko, knjige Tomislava Marijana Bilosnića «Zaton1“ i „Zaton2“ nastavak su dosadašnjeg, u javnosti poznatog i cijenjenog Bilosnićeva interesa za cjelokupni povijesni, zemljopisni, društveni i kulturološki problem mikroregije Ravnih kotara, u ovom konkretnome slučaju Južnohrvatskoga primorja. Knjige «Zaton», uopće prve knjiga o ovome mjestu, na popularan i jednostavan način po prvi puta obrađuje činjeničnu povijest i sadašnjost Zatona, značajnog i poznatog mjesta još u prapovijesno liburnsko doba. Od ranobrončane i željezne kulture s nakitom magičnih oblika još iz 7. stoljeća prije Krista, preko grčke geometrijske keramike apulijskog tipa i izuzetno važne antičke luke kroz koju je tijekom I. i II. stoljeća vodio transport roba s Jadrana i Mediterana, te srednjovjekovne hrvatske države i hrvatskih narodnih vladara, koji ovdje imaju svoje posjede i imanja, do današnjih modernih dana turizma, hotela, apartmana i pansiona, obrađuje se malo poznata povijest Zatona. Kako ovakvog interesa za našu užu baštinu ne poznajemo od Zoranićevog doba i djela, to Bilosnić ovdje ne zaboravlja ni svoga slavnog predšasnika – baveći se u Zatonu s izvorom Dražnikom, dakle, onim mjestom na kojega Zoranića dovodi vila kada se on vraća sa svoga puta po Planinama. Pišući posebnim marom i pažnjom o dalekoj i bliskoj prošlosti, ali i o modernoj sadašnjosti Zatona, autor kroz svekoliku građu obrađuje pitanja stanovništva, toponomastike, gospodarstva, kulture, etnografske i graditeljske baštine, narodnih običaja i već zaboravljenoga govora. Povijest Zatona je iznijeta slikovito i jasno kroz malo poznate činjenice, arheološke nalaze, stare spise, karte, fotografije arhivsku građu, bilježničke zapise i narodne predaje. Možemo reći da pred sobom imamo ne samo prvu knjigu o Zatonu, već i vrijedno djelo hrvatske povijesti i publicistike.

Akademija-Art.hr
05.12.2010.