Skip to content

Zakon smanjuje odštete, a povećava profite

Ministarstvo financija priprema novi Zakon o obveznom osiguranju u prometu. Premda se možda doima kao dosadna i suhoparna materija, to što se sprema itekako nas se tiče. Upravo zbog naših života svake godine vlasnici automobila uplaćuju premije osiguranja za svoje vozilo, kako bi u slučaju prometne nezgode žrtva ili njezina obitelj imali od čega dobiti odštetu
Prije nego što zagrebemo po tome što nam, i zašto, donosi novi zakon – evo nekoliko podataka. Osiguravateljske kuće od premija za osiguranje u prometu godišnje zarade 2 milijarde i 910 milijuna kuna, a isplate odštete u iznosu od milijardu i 181 milijun kuna. Ostane im razlika od oko milijardu i 730 milijuna kuna (1.729,000.000). Najveći udio na tom tržištu imaju Croatia osiguranje i dvije tvrtke iz Agram grupe Dubravka Grgića – Euroherc i Jadransko osiguranje. Prosječno isplaćena odšteta u Croatiji je 16.574 kune, u Eurohercu 11.025, a u Jadranskom osiguranju 10.778 kuna.  

Gotovo polovina isplaćenih odšteta, oko 560 milijuna kuna, odnosi se na nematerijalne štete, dakle na osobe i njihove ozljede. I tih 560 milijuna kuna predmet je novog zakona. Naime, Hrvatska udruga osiguravatelja u zakon pokušava ugurati medicinske tablice prema kojima bi se svaki slučaj i svaka ozljeda jednako vrednovali. To su već pokušali ubaciti u pravosudne smjernice preko Vrhovnog suda, ali nisu uspjeli. 

A mnogi strahuju da će se tablicama i strogom normizacijom smanjiti iznos odšteta, i to za gotovo polovinu, te da će netko (pogodite tko) na tome dobro zaraditi.

Nagađa se da iza tog zakona stoje neke osiguravateljske kuće koje se zalažu za mnogo niže odštete. Prijedlog je da medicinska tablica i tablica odšteta uniformirano propisuju jednaku odštetu za sve s istim ozljedama, bez obzira na to je li u nesreći nogu slomio profesionalni sportaš ili činovnik. 

Najveći prigovor je u tome što se medicinsko vještačenje ne može svoditi na puko mjerenje i limitiranje iz tablica odštete i medicinskih tablica zato što je svaki čovjek i svaka nesreća za sebe, izjavila je Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka.

Najavljenom zakonu zajedno su se usprotivili sudski i medicinski vještaci, pravobranitelj za osiguranje te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Protiv je i dio osiguravateljskih tvrtki. Oni podupiru Hrvatski ured za osiguranje koji predlaže dopune starog zakona i zadržavanje odšteta na sadašnjem nivou. 

Čini se da novim prijedlogom zakona, koji Ministarstvo financija još brusi, nitko, osim samog Ministarstva, nije zadovoljan. Na redu je javna rasprava, koja će očito biti žestoka.