Zajednička potpora promicanju i zaštiti obitelji

Razmotrena su ponajprije pastoralna pitanja djelovanja dviju Crkava u kontekstu suvremenih društvenih okolnosti

U Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu zagrebačkoga je nadbiskupa, uzoritoga kardinala Josipa Bozanića, posjetio predstojatelj Srpske pravoslavne Crkve Njegova Svetost patrijarh srpski gospodin Irinej. Tomu su susretu, uz Patrijarha, bili nazočni članovi Svetoga arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne Crkve: srijemski episkop gospodin Vasilije, bački episkop gospodin Irinej, i šumadijski episkop gospodin Jovan te metropolit zagrebačko-ljubljanski gospodin Jovan. Uz kardinala su bili nazočni članovi Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije: predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić i riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić te predsjednik Vijeća HBK-a za ekumenizam i dijalog sisački biskup mons. Vlado Košić, kao i zagrebački pomoćni biskupi: mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.
Razmotrena su ponajprije pastoralna pitanja djelovanja dviju Crkava u kontekstu suvremenih društvenih okolnosti. Poslanje Crkava usmjereno je na naviještanje i življenje evanđelja Isusa Krista te su u tome smislu u središtu bile teme koje se odnose na izazove u suvremenosti, a na prvome mjestu vrednovanje otajstva života i Božjega stvaranja, posebno ističući dostojanstvo čovjeka od njegova začeća do naravne smrti, pazeći da se biotehnološke mogućnosti ne zlorabe i ne pretvore u ideologiju protiv života. U razgovoru je važno mjesto dano promicanju i zaštiti ustanove obitelji, kao i vrijednostima vezanima uz brak kao blagoslovljenu i naravnu zajednicu između muškarca i žene.
Nadovezujući se na te dvije teme, katolički i pravoslavni biskupi naglasili su važnost odgoja djece, pri čemu je neizostavna sastavnica i vjerski odgoj. Rečeno je da nije dostatna samo skrb za neko vrijednosno neodređeno obrazovanje, tj. bez prepoznatljivih vrednota, među kojima u društvu treba biti snažno čuvana sloboda ispovijedanja vjere te u skladu s njom i briga za kvalitetan konfesionalni vjeronauk u odgojnim i obrazovnim ustanovama.
S obzirom na odnose dviju Crkava, naznačene su dodirne točke i područja postojeće te moguće buduće suradnje na teološkome, kulturnome i pastoralnome planu.
Primijećeno je da je neizostavan doprinos Crkava u zauzimanju za pravednost i mir među narodima te traženju istine i postupanju u skladu s njom, kako bi se na primjeren način suočavalo s eventualnim napetostima koje dolaze iz političkoga djelovanja ustanova i pojedinaca. Vjernici obiju Crkava još uvijek osjećaju brojne posljedice ratnih stradanja. Stoga biskupi obiju Crkava ohrabruju sve crkvene, državne i građanske institucije, na svim razinama, u obje države, na neumorno zalaganje u otklanjanju posljedica rata kako bi se ublažila stradanja i olakšala patnja svih pogođenih. Podržavaju sva nastojanja oko povratka svih izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove i oko ostvarivanja njihovih ljudskih i vjerničkih prava.
Sudionici susreta, i kao pastiri svojih vjernika i kao građani svojih država, svjesni su da su mnoga pitanja iz prošlosti još uvijek kamen spoticanja. Gledajući u njima konkretne ljude, biskupi su se složili da je potrebno što prije rasvijetliti događaje za koje još ne postoji dovoljna osjetljivost u hrvatskoj i srpskoj javnosti. Poduprt je rad komisija koje rade na istraživanju komunističkih zločina i doličnome obilježavanju grobova žrtava.
Osim toga, biskupi dviju Crkava upućuju poziv odgovornima u političkome i društvenome životu, ali i svakomu čovjeku koji ima neka saznanja o još uvijek nepronađenim osobama, nestalima u ratnim stradanjima devedesetih godina prošloga stoljeća, da pomognu u njihovu pronalaženju ili u informiranju o njihovim grobovima. To je izniman čin ljudskosti i pomoći obiteljima koje ne prestaju živjeti svoju bol, neki i više od dva desetljeća. Svima koji tuguju i trpe biskupi izražavaju ne samo žaljenje nego i svoju ljudsku blizinu i kršćansku solidarnost i suosjećanje.
Biskupima sudionicima susreta na srcu je da se sva događanja iz prošlosti razmotre pošteno i odgovorno kako bi se mogli postaviti zdravi temelji za život u istini među pripadnicima naših dvaju naroda. Samo tako se mogu liječiti rane i vedrije gledati u budućnost.
Jasno je izražena želja da se na svim razinama razvija iskren odnos koji će ostvarivati pravičnost i jednak tretman u poštovanju hrvatskoga i srpskoga pučanstva u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.
Kao što evanđeoskim svjetlom i snagom treba pristupiti prošlosti, biskupi su se svojom pastoralnom brigom osvrnuli i na sadašnjost pozivajući osobito svoje vjernike da svjedoče svoju kršćansku vjeru i žive prema moralnim načelima koje im je povjerio Isus Krist, kako bi u društvu bili kvasac novoga svijeta, Božjega kraljevstva.
Iskazana je želja da ovaj susret bude svjedočanstvo zajedničkih kršćanskih temeljnih vrednota obiju Crkava i odlučno potiču nastavak započete suradnje na razini Biskupske komisije HBK-a za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i analogne Komisije Svetoga arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne Crkve.
Patrijarh je kardinalu darovao križ koji Srpska pravoslavna Crkva dariva najvišim uglednicima, a kardinal Patrijarhu unikatno djelo »Majka Božja od Kamenitih vrata«, umjetnički rad akademskoga umjetnika Damira Mataušića – kaže se u zajedničkom priopćenju.
Patrijarh Irinej i članovi Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne Crkve stigli su u Zagreb na otvorenje Srpske pravoslavne opće gimnazije »Kantakuzina Katarina Branković« i posvetu kapele sv. Save u četvrtak 7. lipnja, a svečani doček priređen im je u prvostolnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu. U petak 8. lipnja, nakon susreta na Kaptolu, patrijarha Irineja i članove Svetog arhijerejskog sinoda primio je na Gornjem gradu predsjednik Hrvatske vlade Zoran Milanović, te na Pantovčaku u Predsjedničkim dvorima predsjednik dr. Ivo Josipović.
Sabor Srpske pravoslavne Crkve izabrao je patrijarha Irineja za 45. nasljednika sv. Save u petak 22. siječnja 2010, a ustoličen je sutradan u subotu 23. siječnja u nazočnosti srbijanskoga državnog vrha i beogradskoga nadbiskupa Stanislava Hočevara. Poglavar Srpske pravoslavne Crkve, koji nosi službeni naslov »nadbiskupa pećkog, metropolita beogradsko-karlovačkog i srpskog patrijarha«, rođen je kao Miroslav Gavrilović 28. kolovoza 1930. u selu Vidova kod Čačka. Teološki studij završio je u Prizrenu i Beogradu. U monaški stalež stupio je 1959. godine, kad je bio i zaređen za svećenika. Nakon nastavka studija u Ateni bio je ravnatelj monaške škole u manastiru Ostrog u Crnoj Gori te rektor bogoslovije u Prizrenu. Godine 1974. postao je biskup vikar za Moravicu, a 1975. izabran je za niškog biskupa, i u toj ga je službi zatekao izbor za vrhovnog poglavara SPC-a.

Izvor: Glas Koncila

Akademija-Art