Vladimir Vrljić
Galerija Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, Zagreb
Antun Krešić, Vladimir Vrljić Ankin, Hrvoje Šercar
Uskrs 2011.
od 11. 04. (u 19.00 sati) do 28. 04. 2011.
U Galeriji Vladimir Filakovac, 11. travnja u 19 sati otvara se izložba USKRS 2011. Izlažu: Antun Krešić, Hrvoje Šercar i Vladimir Vrljić Ankin.
Izložbu otvora likovni kritičar Milan Bešlić. U svečanom programu sudjeluju: vlč. Zlatko Sudac, Ivan Puljić i fra Nikola Bašnec.
U kršćanskom ozračju
Kršćanska duhovnost duboko je prožela europsku kulturu i njezinu uljudbu kao i gotovo svekoliku njezinu umjetnost, u svakom stvaralačkom jeziku: književnom, glazbenom, scenskom, likovnom…
Dobro je znano da je ista kršćanska duhovnost determinirala i hrvatsku povijest, njezinu kulturu i, napose, njezinu umjetnost, potvrđujući u svojim najvrednijim i najljepšim stvaralačkim primjerima upravo tu čvrstu povezanost u djelima velikih osobnosti, posebno, kroz njihovu specifičnu isprepletenost s prepoznatljivim hrvatskim pleterom, tim jedinstvenim likovnim zapisom nacionalnog identiteta.
Na ove činjenice podsjećamo i u ovoj prigodi kada tri suvremena hrvatska umjetnika, Antun Krešić, Vladimir Vrljić Ankin i Hrvoje Šercar, svojim djelima daju prilog velikom i najznačajnijem kršćanskom događaju kojim obilježavamo, i u blagdanskom ozračju slavimo, Krista – njegovo uskrsnuće i njega kao utemeljitelja kršćanske vjere. Upravo je taj događaj stoljetno nadahnuće i vjernicima i umjetnicima. Bio je i ostao poticajan mnogima, pa i najvećima slikarima u njihovu stvaralaštvu. Hrvatska je umjetnost kroz svoju dugu povijest ispisala možda svoje najvrednije stranice nadahnute upravo kršćanskom duhovnošću, pa stoga njezine morfološke mijene čitamo i kroz tu kršćansku ikonografiju u djelima mnogih umjetnika tijekom stoljećâ. Međutim, nije samo kroz povijest na toj kršćanskoj matrici umjetnik tražio (i nalazio!) poticaj svojemu stvaralaštvu, već ga nalazi i danas, u našemu dobu. Dakako, uvijek s drukčijim materijalima i sredstvima, postupcima i tehnikama, pa se to množenje stvaralačkih inačica u neiscrpnim varijacijama pokazuje bogatstvom suvremenoga likovnoga izričaja. Na tom povijesnom naslijeđu i na tom golemom suvremenom stvaralačkom iskustvu, oblikovali su svoj likovni jezik Antun Krešić,Vladimir Vrljić Ankin i Hrvoje Šercar. Dakle, na kršćanskoj baštini, ali i na onoj stvaralačkoj slobodi koju su asimilirali od svojih velikih prethodnika, te iskustvu suvremenika. Stoga u djelima ovih autora i prepoznajemo te vrijednosti koje su znalački ukomponirali u svojim likovnim izrazima.
Na premisama postmodernističke estetike Antun Krešić inventivno kolažira njezine vrijednosti u čvrstu likovnu strukturu, ostavljajući jasne tragove autorske osobnosti. Znalačkim potezima kista Vladimir Vrljić Ankin stvara svoju likovnu poetiku na kolorističkim postulatima koje su postavili veliki majstori boje, a napose onima koji su obilježili proteklo 20. stoljeće. S tim potezima kista markira ishodišna mjesta i ispisuje svoju autorsku osobnost. A i u ovim je crtežima – Krist na križu i pod drvetom križa – suvremeni hrvatski klasik Hrvoje Šercar jedinstvenim crtačkim umijećem stvorio djela koja emaniraju golemu likovnu energiju u produhovljenom ritmu crtovlja.
Ova tri suvremena hrvatska umjetnika ne samo da proširuju svoj intelektualni i duhovni obzor novim likovnim interpretacijama središnje kršćanske teme, već potvrđuju da se ona pokazuje neprolaznom i stvaralački izazovnom.
Milan Bešlić
