Zadar – Izložba maketa brodova


Petra Maštrović  
petra.mastrovic@gmail.com

Gradska loža Zadar
Makete brodova Tankerske plovidbe Zadar
od 04. 05. do 09. 05. 2011.

Narodni muzej Zadar, Muzejsko-pedagoška služba i Tankerska plovidba Zadar organizatori su izložbe "Makete brodova Tankerske plovidbe Zadar" koja se otvara u Gradskoj loži u utorak 4. svibnja 2011. Izložba će trajati do 9. svibnja 2011. Službenog otvorenja naće biti. U petak, 6. svibnja 2011. u Gradskoj loži Zadar upriličiti će se organiziran posjet izložbi žena kapetana.

Izložba se organizira u povodu 16. Godišnje skupštine Konfederacije Europskih Udruga Pomorskih Kapetana – CESMA koja se održava 7. svibnja 2011. u Eurospkom centru za međusektorsku suradnju – IMPACT, Put Stanova bb, Zadar.

Naši stari su nam govorili: „Kad staviš prst u more, imaš vezu sa čitavim svijetom.“

Od najranijih dana naš se čovjek otisnuo prema morskim bespućima tražeći ne samo golu egzistenciju nego i iskazujući svoju radoznalost i želju za promicanjem i produbljivanjem temeljnih ljudskih vrijednosti neposrednim i dragocjenim kontaktima koje je ostvarivao i neprekidno ostvaruje.
Naziv „morski vuk“ sinonim je za hrabrost, humanost, ustrajnost, nesebičnost kao i sve one osobine koje krase pomorsko zvanje i zanimanje za koje s dubokim razlogom kažu da je „kruh sa sedam kora“.
Kultura i način života žitelja zadarskoga kraja oduvijek su bili prožeti morem i njegovim čudesnim fluidom koji je u velikoj mjeri postao sastavni dio pomorske tradicije stvarane stoljećima, ali i genetskog nasljeđa koje se prenosi iz generacije u generaciju.
Samo je i jedino iz takve tradicije 1955. godine, u vrlo teškim uvjetima poraća, mogla poteći hrabra i genijalna ideja za stvaranjem brodarske kompanije koja će vrlo brzo postati respektabilna pomorska snaga u svjetskim relacijama. Tankerska plovidba Zadar digla se doslovno kao feniks iz pepela, iznjedrila iz gotovo potpuno porušenog Zadra, otisnuvši se prema dalekim i neizvjesnim morskim prostranstvima, „Kada gotovo i nitko nije vjerovao u uspjeh i napredak Tankerske plovidbe“, kako je to napisao njezin utemeljitelj i dugogodišnji direktor Ivan Paša. Prolazila je kroz bure i oluje, ulazila u zamke Scile i Haribde, ali snažan zov budućnosti, čvrsto kormilo i vjetar u leđa držali su siguran kurs.
Neimari Tankerske plovidbe znalački su i nesebično stvarali i pisali povijest Zadra, zadarskog kraja i Hrvatske države u cjelini. Gotovo da i nema obitelji na širem jadranskom području koja nije imala pomorca ili djelatnika ove brodarske kuće. I dalje je jedna od vodećih i najznačajnijih razvojnih i privrednih subjekata – svijetao primjer uspješne privatizacije i opstanka čime se ne mogu podičiti neke druge naše tvrtke koje su također imale svjetsku reputaciju. Ona je poznati zadarski i hrvatski brend prepoznatljiv u svijetu. Zadužila je mnoge ljude i njihove obitelji osiguravajući im sigurnu egzistenciju i kvalitetan život.  
Specifičan pristup organizaciji, načinu razmišljanja i rada, prožimanje civilizacijskih, gospodarskih i kulturnih utjecaja, ostavili su snažan i neizbrisiv trag na društveni život i cjelokupan razvoj – zamašnjak snažnoj preobrazbi našega grada i šire okolice ( otoka i zaleđa ) u svim njegovim segmentima koji su se pod tim utjecajima temeljito mijenjali.
Učešće u obnovi i razvoju Zadra očitovalo se u raznim vidovima i oblicima: pomoći u podizanju zadarske privrede, osnivanju novih privrednih subjekata, posebno onih vezanih uz more. Ostvareni su značajni prodori na svjetska tržišta. Od samih početaka gajila se svijest o potrebi permanentne i osmišljene izobrazbe kadrova za vlastite potrebe, ali i šire što je rezultiralo uspješnom, brzom i svestranom razvoju Tankerske plovidbe Zadar i našega kraja u cjelini.
Rezultat takve brige je i osnivanje Pomorske škole u Zadru, koja je stvorila i odgojila generacije i generacije stručnog i kvalitetnog pomorskog kadra. 
Nemjerljiv je njezin doprinos i pomoć u razvoju zdravstva, prosvjete, kulture i sporta.
U vrijeme Domovinskog rata, Tankerska plovidba dala je izuzetno velik doprinos obrani Zadra i domovine Hrvatske.   
Na temelju svega navedenog, za Tankersku plovidbu Zadar s punim pravom i razlogom možemo reći da je inicijator i pokrovitelj svih progresivnih stremljenja na ovim našim prostorima te istinski predstavnik i promotor Hrvatske države u svijetu.
Praksa je brodogradilišta koja grade brodove da se brodaru, uz predaju broda, preda i maketa – vjerna replika broda, koja se može koristiti u dokumentarne, informativno – propagandne, dekorativne, izložbene, obrazovne i druge svrhe.
Modeli se izrađuju ručno prema glavnom nacrtu. Trup broda je od lipovine (puno drvo) a nadgrađe i dijelovi po palubi od mesinga. Stavljaju se u vitrinu od pleksi stakla i pakiraju u drveni sanduk za transport. 
Izložbom maketa, vjernih replika brodova, koji su brazdeći svjetskim morima stvarali našu povijest, davali i daju neizmjeran doprinos našem razvoju, htjeli smo aktualizirati priču o razvojnom putu, ulozi, značaju i utjecaju Tankerske plovidbe Zadar. Priču o brodovima kojima su se ostvarivali zacrtani planovi, priču o dosanjanom snu. Brodovi, ti vječni putnici neizmjernim, tajnovitim i nesigurnim, ali i nadasve očaravajućim morskim prostranstvima, ljubomorno čuvaju bogatu riznicu tajni i uspomena pomoraca koji su im nesebično povjeravali svoje srce i dušu, prijateljstvo i svoju sudbinu. Što je sudbina neizvjesnija, to je spona njihova prijateljstva i povjerenja čvršća. Često za brodove  kažemo da imaju dušu i da su vjerni čuvari i odani prijatelji svojih posada. Samo je i jedino u takvoj korelaciji moguće ustrajati u realizaciji zadanih ciljeva.
Dolaskom u prostor našega Muzeja mnogi bivši i sadašnji pomorci evocirat će uspomene na svoje pomorske dane koji su im se zavukli duboko pod kožu, dane provedene na brodovima čije su makete izložene. Svojim sinovima, unucima, rodbini i prijateljima ponosno će i zorno pokazivati mjesta i prozorčiće prostora u kojima su radili, soba u kojima su obitavali. Srest će  svoje kolege, pričati o nezavidnom životu pomoraca, ali s optimistički intoniranom poznatom starom izrekom „Da mi se ponovo roditi, opet bih odabrao isto“. Ovakav stav i mišljenje rezultat su svestrane brige i humanog odnosa Tankerske plovidbe Zadar prema svojim djelatnicima, što zasigurno može poslužiti kao uzor i obrazac ponašanja u kojemu je vidljivo uspješno prožimanje brige za profit i ljudsko dostojanstvo.
Akceptirajući navedeno, Narodni muzej Zadar odabrao je upravo ovu izložbu za jednu od najznačajnijih međunarodnijh muzejskih i kulturnih manifestacija – Noć muzeja za koju od samog početka postoji veliki interes. Ova izložba je naša obveza i dug prema onima koji su svojim radom, znanjem i velikim doprinosom stvarali uvjete za kvalitetniji život i standard koji baštinimo prvenstveno mi, žitelji Grada Zadra i Zadarske županije.
Branislav Jelenić

Ogled o razvoju zadarskog brodarstva u drugoj polovici 20. stoljeća (može i bez naslova)

Otkriće i razvoj plovnih sredstava nedvojbeno se može svrstati u jednu od najznačajnijih povijesnih kategorija ljudskih djelatnosti. Zbog svoje iznimne vrijednosti ta je činjenica u početnom razdoblju izravno utjecala na poboljšanje svih oblika životnih uvjeta priobalnog i otočnog stanovništva. Ona je u tom slijedu omogućila i ubrzani napredak, odnosno razvitak cjelokupnog društvenog i kulturnog života onih naroda koji su imali privilegiju prirodnog smještaja u takvom prostoru. Procesom usavršavanja plovnih sredstava, vodena površina postala je prikladnim mostom za spajanje lokalnih naselja, a kasnije i ključna poveznica pojedinih zemalja i kontinenata.

Sasvim je logično da se na tom tragu treba promatrati i ponašanje priobalnog stanovništva istočnog Jadrana, koje je još i u razdoblju kamenog doba težilo pronalasku sustavnog rješenja za savladavanje svoga kretanja po rijekama i moru. U tom smislu oni su u početnom dijelu razvojnoga stupnja krenuli s korištenjem običnog neobrađenog drveta, kako bi nešto kasnije zahvaljujući pomnijim promatranjima i do tada stečenom iskustvu započeli s procesom izrade čamaca poznatijih po nazivu monoksil. Takav je slijed nastavljen doradom i poboljšanjima čamaca u pogledu sigurnosti, odnosno upravljanja, što je u nadolazećem razdoblju rezultiralo upotrebom vesala kao i potom potpunim iskorištavanjem prirodne snage vjetra s glavnim ciljem postignuća bolje, brže i efikasnije plovidbe.

Prostorni smještaj zadarskog gradskog naselja prirodno je utjecao, zapravo ključno određivao konstantnu usmjerenost njegova stanovništva prema moru. I upravo zahvaljujući takvim okolnostima na spomenutom je području, u vrijeme kada je ono bilo naseljeno ilirskim plemenom Liburna, razvijen i zaseban oblik broda od tada poznat pod imenom liburna. S obzirom na razdoblje i mjesto nastanka, ali i činjenicu iznimne kvalitete izrade za to doba, ta je vrsta broda naknadno imala i značajnog utjecaja na ukupni razvoj brodogradnje samih Rimljana. I upravo zahvaljujući takvim okolnostima, Zadar je stečenu pomorsku poziciju zadržao i nadalje tijekom srednjega i novoga vijeka.

Dostignuti status u pomorskom kontekstu, Zadar je baštinio i u razdoblju 20. stoljeća. Naime, nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u tadašnjoj Jugoslaviji prevladalo je stajalište o potrebi tzv. decentralizacije trgovačke mornarice koja je u tim trenutcima bila okupljena u Rijeci i to kroz tri brodarske tvrtke: Jugoslavenska linijska plovidba, Jadranska linijska plovidba i Jadranska slobodna plovidba. Traženi oblik preraspodjele, odnosno disperzije brodarskih tvrtki u cijelosti su podupirali značajniji gradovi uz obalu, a u tom pogledu posebno su se zalagali i isticali njihovi pomorci.

Slijedom toga nastupila je koncem 1955. uspostava novih brodarskih tvrtki, čija su se sjedišta sada nalazila u onim obalnim gradovima koji su bili njihovi osnivači. Tako je prilikom raspodjele dotadašnje flote grad Zadar dobio tri tankera, što je izravno omogućilo da se 26. studenoga 1955. uspostavi nova pomorska tvrtka za prijevoz tekućih tereta s imenom Jugoslavenska tankerska plovidba. To je ime promijenjeno koncem 20. stoljeća i to prilikom nastanka samostalne Republike Hrvatske, od kada je tvrtka iz svoga dotadašnjeg imena izbacila atribut Jugoslavenska i tako dobila novi naziv Tankerska plovidba d. d. Zadar.

No, bez obzira na krajnje nepovoljne uvjete u početnim trenutcima svoga djelovanja, što je u prvome redu podrazumijevalo maleni broj dodijeljenih brodova skromne tonaže, ali također i golemi nedostatak školovanih pomorskih kadrova, ova je tvrtka u narednim godinama ipak uspjela postići zavidne rezultate. Tako je njena poslovna politika od početka bila usmjerena u pravcu obnove zastarjele flote, što se u tadašnjim okolnostima realiziralo na jedini mogući način, nabavkom polovnih brodova. Onaj drugi dio te politike bio je usko vezan uz aktivno djelovanje u pravcu stvaranja uvjeta za školovanje pomorskog kadra. I upravo u tom smislu, Tankerska plovidba imala je najznačajniju ulogu kod otvaranja Pomorske škole u Zadru 1957. godine.

Zahvaljujući razložno odabranim ciljevima i pravcima razvoja, ovo je brodarsko društvo u svakoj sljedećoj godini od svoga ustanovljenja bilježilo značajan poslovni rast. Naime, uz sustavnu obnovu flote i usporedo s time dobivanjem educiranog pomorskog kadra iz zadarske Pomorske škole, tvrtka je osiguravala svoju budućnost što je između ostaloga za posljedicu imalo postizanje sve bolje pozicije na poslovnoj ljestvici u usporedbi s ostalim pomorskim tvrtkama koje su u tom razdoblju egzistirale.

Zadarska Tankerska plovidba danas je najjača hrvatska brodarska tvrtka koja u sklopu svoje flote ima i tankere i brodove za prijevoz suhih tereta. Njezina trenutna poslovna politika zadržala je sve prioritete, i to onim redoslijedom kako je bilo zacrtano još u početcima djelovanja ove tvrtke. S obzirom na postignute rezultate ona je danas prepoznata i cijenjena među svjetskim brodarskim tvrtkama, te takva bitno sudjeluje u povećanju ukupnog ugleda hrvatskog pomorstva.

Dr. sc. Zlatko Begonja

Tankerska plovidba i Zadar

Zadranin koji je sjeo u Gradsku kavanu usred ruševina poluotoka i otvorio Glas Zadra od 3. prosinca 1955 mogao je, listajući novine ( kako to obično biva, odostrag) pročitati izvještaj sa sjednice Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača od 26. studenog 1955. pod naslovom: ”U Zadru osnovano poduzeće za prijevoz tečnih tereta”.
U njemu je između ostalog pisalo: ”Prije nekoliko dana odlučeno je da se iz sastava Jugoslavenske slobodne plovidbe dadu gradu Zadru naši tankeri Lendava i Jajce. Još jedan manji tanker je u izgradnji koji će se također dodijeliti Zadru”. Spomenuti brod Jajce bio je 25 godina star i duže je vrijeme bio izvan plovidbe, a brod Lendava imao je 21 godinu. Mnogi su bili mišljenja da zbog starosti brodova, nedostatka obrtnog kapitala, problema oko registracije za vanjsko-trgovačku djelatnost te zbog nedostatka stručnih kadrova – poduzeće neće preživjeti. Nastala je i šala da je s osnutkom poduzeća trebalo odmah imenovati i komisiju za likvidaciju.
Prvi direktor poduzeća gosp. Paša shvatio je dvije ključne stvari presudne za budućnost poduzeća. Prvo, da se poduzeće mora probiti na međunarodno tržište i drugo, da je za to potrebno znanje. Trebalo je stalno učiti, iz dana u dan. Rukovodstvo je poticalo djelatnike da završavaju škole, slalo ih je u inozemstvo na specijalizacije, na rad u novoosnovana poduzeća Alan Shipping Ltd. u London te Adriatic Agenturen u Rotterdam. Posebice je značajno bilo otvaranje srednje Pomorske škole u Zadru 1957.godine koja je uskoro postala najbolja u zemlji i omogućila školovanje mladima iz zadarskog kraja. Klasičan obrazac: časnici iz Kostrene i Dubrovnika, a posada iz zadarskog kraja počeo se mijenjati. Sad su i mladi ljudi iz zadarskog kraja imali mogućnost steći kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje, koje je bilo temeljna pretpostavka za mogućnost nastavka školovanja na višim školama u Rijeci.
Tankerska plovidba je bila značajan generator razvoja zadarskog kraja. Osnovala je ili razvila druga poduzeća, potakla je turizam, bila pokretač nautičkog turizma i marikulture, sagradila mnogo stanova, pomagala bolnice, škole, gradske projekte, sport itd. U Domovinskom ratu bila je uz svoj kraj i svoju zemlju.
Kad je stiglo vrijeme za privatizaciju, tvrtka se privatizirala. O tome je u knjizi „ESOP i Hrvatsko poduzeće“, grupe autora, nakon detaljnog prikaza privatizacije, rečeno: ”Provedbom ESOP programa zaposlenici, grad Zadar i cijela regija su uspjeli sačuvati nadzor nad vlasničkom strukturom toga svjetski poznatog poduzeća.”  Tankerska nije rasprodana ni premještena iz Zadra, niti je promijenila odnos prema svom kraju i domovini. Motiv poslovanja Tankerske plovidbe nije izvlačenje kapitala u inozemstvo, niti stvaranje bogatstva za uski krug ljudi koji bi se njime razmetali, već razvoj koji će donijeti dobar život što većem broju ljudi ovog kraja.
Danas je Tankerska plovidba najveći hrvatski brodar i s 19 brodova prosječne starosti 7,5 godina ima kapacitet od 1.657.000 DWT.
Tijekom tekuće godine iz brodogradilišta „3. Maj“ u Rijeci dobivamo još 2 tankera tipa „Product carrier“ od po 52.000 DWT, a 2013. u flotu stižu još 2 slična tankera iz Južne Koreje.
Izvan naše osnovne djelatnosti, zajedno s brodogradilištem „Uljanik“ iz Pule, većinski smo vlasnici remontnog brodogradilišta „Viktor Lenac“ u Rijeci.
 
Radimo još i na projektu zdravstveno-rekreacijskog centra u Ninu vrijednosti oko 60.000.000 EUR-a čija bi gradnja trebala početi u bliskoj budućnosti, što će biti značajan poticaj razvoju našeg kraja.
Ive Mustać, Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe d.d.

Akademija-Art.hr
03.05.2011.