Svake godine u prosincu mediji objavljuju razna istraživanja vezana uz kupovnu moć građana. Mi vam donosimo predviđanje Nezavisnih hrvatskih sindikata vezano uz predblagdansku, odnosno prosinačku potrošnju ove godine
Priopćenje predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa prenosimo u cijelosti:
”Već godinama Nezavisni hrvatski sindikati prate i predviđaju predblagdansku i blagdansku potrošnju u mjesecu prosincu u Hrvatskoj. Nažalost, većina građana osobnim iskustvom svakodnevno svjedoči koliko je duboka gospodarska i socijalna kriza u Republici Hrvatskoj. Naravno, takvo stanje nikako ne ide u prilog prosinačkoj potrošnji.
Neke činjenice govore same za sebe. Tako je, primjerice, minimalna potrošačka košarica u mjesecu studenom 2011. godine iznosila 6724,55 kuna, a njena pokrivenost prosječnom plaćom isplaćenom u rujnu 2011. godine, koja je iznosila 5397,00 kuna, bila je 80,26%, dok minimalna potrošačka košarica za mjesec studeni 2012.godine iznosi 6978,43 kune, a njena pokrivenost prosječnom plaćom isplaćenom u rujnu 2012.godine, koja je iznosila 5366,00 kuna bila je 76,89 %. Kako minimalna potrošačka košarica ne obuhvaća cijeli niz za većinu obitelji već redovnih mjesečnih troškova i kako, kad je riječ o cijenama, bilježi one najpovoljnije, jer zapravo prati kupovnu moć prosječne plaće u odnosu na minimalne obiteljske potrebe uz najpovoljnije obiteljske troškove za mjesec, jasno je kako je stanje gore nego li to košarica pokazuje. Cijeli niz troškova košarica ne obuhvaća. U proteklih godinu dana troškovi života su u prosjeku rasli za približno 350,00 kuna što je rezultat snažnijih inflatornih pritisaka koji su započeli u ljetnim mjesecima 2012. Navedeno potvrđuje visoka stopa inflacije od 4,8%, zabilježena u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine. Promatrajući strukturu izdataka u 2011. i 2012. godini može se primjetiti kako je postotni udio izdataka za prehranu blago pao, dok su izdaci za stanovanje povećali svoj relativni udio za približno 2% što se može objasniti najvećim porastom cijena struje i plina što je prisililo ljude da preraspodjele svoj dohodak na naćin da smanje količine i kvalitetu prehrambenih proizvoda ili da izvrše dodatne napore prigodom izbora proizvođača u potrazi za najjeftinijim s ciljem pokrivanja sve većih fiksnih troškova, jer minimalna košarica kod svega pa i kod troškova hrane za izračun koristi najpovoljnije cijene.
Pa kako onda većina hrvatskih obitelji, bez obzira na nedostatne prihode, pokriva mjesečne životne troškove? Tako što već odavno mijenja stambene i životne navike. Kako bi pokrili sve veće fiksne mjesečne troškove, od troškova stanovanja do rata kredita, građani se odriču na svim drugim stranama. Tako sporije obnavljaju svoje domove, od unutarnjeg i vanjskog uređenja pa sve do bijele tehnike i ostalih kućanskih aparata. A kad su to i prisiljene činiti, obitelji se odlučuju za krajnje nužne zahvate ili robu manje poznatih proizvođača i još „love“ pojeftinjenja. Tako se ponašaju i kad je riječ o higijeni, odjeći, obući, ali, na žalost, sve više i prehrani. Hrvatski su građani postali pravi „akrobati“ u umjetnosti preživljavanja. U pronalaženju akcijskih prodaja i raznih prigodnih sniženja pravi su umjetnici, ali već odavno i pri takvim kupnjama kupuju sve više samo ono što im nužno uistinu treba.
U ovoj je godini vlada podigla PDV s 23% na 25% što je lančano za sobom povuklo rast cijena. Dopustila je i drastično poskupljenje plina i struje, rasle su cijene komunalija, hrane… Promatrajući tri uzastopna tromjesečja može se primijetiti da je potrošnja kućanstava pala za 10,69% u prvom tromjesečju 2012. u odnosu na zadnje tromjesečje 2011. godine. U drugom tromjesečju 2012.godine potrošnja kućanstava pala je za 5,38% u odnosu na zadnje 2011.godine tj. porasla je za 5,95% u odnosu na prvo 2012. godine, a taj blaži pad, u usporedbi s prvim tromjesečjem, može se objasniti sezonskim utjecajem kao što je rani početak turističke sezone. Također je karakteristično da domaćinstva zbog blagdana intenzivnije troše krajem godine, a početkom nove kućni proračuni su ispražnjeni što se odražava na potrošnju početkom godine koja se tek blago oporavlja u proljeće što i potvrđuju navedeni podaci.
Rastao je i broj nezaposlenih. Krajem prosinca 2011. godine bilo ih je 315 438, a na dan 12. prosinca ove godine bilo je 350 432 nezaposlene osobe, što je rast od 11,1%. Smanjio se broj zaposlenih, porastao broj umirovljenika. Sve to zapravo predstavlja i smanjenje mase novca raspoložive za trošenje. Iz područja zaposlenih i plaća dio se radnika preselio u područje mirovina i naknada za nezaposlene ili područje bez naknada.
Ove godine ne samo da zaposleni u državnim i javnim službama neće dobiti božićnice nego i zbog snažnog pritiska vlasti na uprave državnih i javnih poduzeća božićnice neće dobiti ni veliki dio zaposlenih u tim tvrtkama. Uz to, prema očekivanju, neisplata božićnica u javnom sektoru ima utjecaj i na privatni sektor pa se i tu božićnice slabije isplaćuju, čak i tamo gdje mogućnosti dopuštaju i izdašnije iznose. Privatni sektor u pravilu kopira javni kad je riječ o smanjenju prava radnika. Dodatno, zbog stalnih poruka iz vlasti kako treba štedjeti i rezati potrošnju, privatni sektor se nekako stidi pa bojažljivo isplaćuje božićnice čak i kad ima mogućnosti. Smanjeno ili skromnije organiziraju se i božićni i novogodišnji domjenci. Sve to kako se ne bi „odskakalo“ od uprosječenosti u koju vlada gura zemlju.
Kako vlada i za narednu godinu najavljuje nastavak promašene gospodarske politike koja se temelji na rezanju potrošnje, što znači i potražnje, i proizvodnje pa to rezultira novim zatvaranjem radnih mjesta i rastom nezaposlenosti, ali i novom nesigurnosti za naredno razdoblje, sve to dodatno utječe ne samo na kapacitete za potrošnju nego i na volju za kupovanje i trošenje. Kad bi se vrednovao samo taj dio, neminovno bi potrošnja u prosincu u ovoj godini pala u odnosu na prošlu.
No, prema našim razgovorima s trgovcima (od kojih su neki već započeli i sa sezonskim sniženjima), ali i sa građanima (kod kojih se uz sve te depresivne elemente javio i element nekog ponosnog inata pa su mnogi mjesecima ranije i od ono malo što imaju odvajali za prosinačku potrošnju) te zbog toga što javni sektor i dobar dio privatnoga i ove godine isplaćuju darove za djecu, najčešće u novcu koji će također završiti u potrošnji, ali i iz samog povećanja cijena koje će utjecati na zadržavanje iznosa potrošnje bez obzira što će ponekad artikala sadržanih u potrošnji biti manje, očekujemo kako bi ovoga prosinca, uz povećane napore i prenapregnuće obiteljskih proračuna, potrošnja mogla dosegnuti prošlogodišnju razinu od oko 11 milijardi kuna ili biti tek nešto niža. Treba naglasiti kako se za prošlogodišnjih prosječnih 1300 kuna po obitelji za samu blagdansku potrošnju ove godine može kupiti manje dobara pa će obitelji morati uložiti i dodatne napore u iznalaženju sastojaka za blagdanske stolove i darove po najpovoljnijim cijenama kako bi se po mogućnosti pokrile sa istim iznosom.
Na kraju, koristimo ovu prigodu i pozvati građane da pri toj predblagdanskoj i blagdanskoj potrošnji obrate više pozornosti na podrijetlo roba i što je više moguće kupuju lokalno, domaće, kupuju hrvatsko. Tako štite i potiču domaću proizvodnju te čuvaju radna mjesta u Republici Hrvatskoj.”
S poštovanjem, Krešimir Sever
Izvor: Dalje.com
