Nezaposlenost je kronični problem hrvatske ekonomije
S dubinom je krize postala i sociološko i političko pitanje čitavog društva. S druge je strane niska stopa zaposlenosti pri čemu radi samo 1,39 milijuna ljudi, od kojih gotovo 300.000 u javnom sektoru.
Iako je nezaposlenost najteže rješavati u ciklusu krize, Vlada Zorana Milanovića mora smisliti način kako zaposliti ljude, a pritisak održavanja stabilnih javnih financija ograničava manevarski prostor. Mjere koje su dosad donesene uglavnom su usmjerene na rasterećenje gospodarstvenika od poreznih opterećenja, ali stručnjaci smatraju da su potezi blagi i eventualno mogu pomoći da se zadrže postojeća radna mjesta, ali da neće značiti mnogo za nova zapošljavanja.
Riječ je o mjerama smanjenja parafiskalnih nameta, oslobađanja od oporezivanja reinvestirane dobiti te o smanjenju izdvajanja za zdravstveni doprinos. Potonje će od 1. svibnja olakšati poduzetnicima plaćanje doprinosa i omogućiti im da ostave više novca na računu tvrtke, ali neće ih potaknuti da otvaraju nova radna mjesta. Smanjenje doprinosa s 15 na 13 posto plaće, na plaću od otprilike 4700 kuna u neto iznosu znači 100 kuna manje izdvajanja za poduzetnika, što je ušteda, ali nedovoljno velika da bi se otvorilo novo radno mjesto.
Mnogo je bolji poticaj, svakako, oslobađanje od plaćanja doprinosa novih zaposlenika bez radnog iskustva. Ipak, i vlada je Jadranke Kosor imala na snazi sličnu mjeru, koja nije utjecala na to da je među nezaposlenima oko 150.000 mladih ljudi uglavnom bez prigode za stjecanje radnog iskustva.
A da bi omogućila mladima da steknu radno iskustvo, Vlada je predložila mogućnost njihova zapošljavanja na godinu dana bez plaće. Zapravo je riječ o mjeri popravljanja zapošljivosti koja je poznata u sustavu. Koristili su je u javnim službama za zanimanja za koja je potrebno položiti stručne ispite, a sada se mjera širi na obrtnička zanimanja i sve struke. Sustav bi trebao funkcionirati tako da su poslodavci obvezni uplaćivati doprinose ljudima koji za njih rade prema tom modelu, a s druge bi strane država tim mladima isplaćivala stipendiju od 1600 kuna. Mjeru bi moglo koristiti oko 10.000 mladih željnih radnog iskustva, ali kod poslodavaca koji uredno plaćaju poreze i doprinose te nemaju tehnološkog viška u tvrtki. Kako ne bi bilo zloporabe modela, poslodavce će provjeravati Državni inspektorat, Porezna uprava te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
»Prijedlogom da se mladim nezaposlenim osobama omogući zapošljavanje na godinu dana tijekom kojih bi im bili plaćeni mirovinski doprinosi, a primali bi naknadu od 1600 kuna, želi se pomoći mladima koji to hoće da steknu godinu dana radnog iskustva, uz plaćeni staž, mentora i program osposobljavanja«, pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji se suočio s vrlo burnim reakcijama javnosti na svoj prijedlog.
Među inim su prozivkama kritičari modela istaknuli da se nezaposlene mlade ljude dovodi u »robovlasnički odnos«, što je Mrsić odbacio isticanjem da želi dokinuti praksu volontiranja prema kojoj su mladi radili kod poslodavca bez plaće, staža i sustava obrazovanja. Argument mu je i to da je Njemačka koristila tu mjeru dugo, a ukinula ju je tek kada je osjetno pao broj nezaposlenih. Hrvatska je inače zemlja s najviše nezaposlenih među mladima, poslije Španjolske u kojoj ne radi više od 50 posto osoba do 35 godina starosti. Kako se na većini natječaja traži radno iskustvo od minimalno godinu dana to je mjera koja omogućuje »povećanje zapošljivosti«, kako su pojasnili iz Mrsićeva ministarstva.
»Mladi koji počnu raditi u nekoj tvrtki time se dokazuju, sredina ih prepoznaje i, ako su dovoljno kvalitetni, gotovo uvijek ostanu raditi u toj tvrtki«, komentar je prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića koji je često na sličan način u svojim tvrtkama zapošljavao nekolicinu mladih.
Ipak protivnici smatraju da je rad za stipendiju od 1600 kuna podcjenjivanje i eksploatacija mladih ljudi, koji nemaju izbora i moraju prihvatiti što se nudi, a sindikati ne vjeruju u to da se model neće zloporabiti. A kako se sve može iskoristiti plemenita ideja politike, bez podloge u praksi, sjetio je Vladimir Ferdelji, čelnik CROMA-e i nesuđeni pomoćnih u ministarstvu prometa, infrastrukture i mora.
»Taj je model primjer kako se Vlada ne snalazi u realnom životu«, komentirao je Ferdelji. Ako se želi povećati zapošljivost, kaže, treba organizirati mogućnost prakse za vrijeme školovanja, a povlačiti ljude s burze rada, opasan je presedan. Tako očekuje da će poslodavci minimizirati troškove tako što će »besplatnom radnom snagom« zamijeniti radnike koje plaćaju, a pritom neće prekršiti pravila postavljena pri donošenju mjere. Jedan od načina na koji će se iskorištavati sustav u mikrotvrkama jest da se prijavljivanjem djece vlasnika tvrtke za obitelj može osigurati izdašna stipendija.
O izazovima postavljenima pred tu mjeru još će se raspravljati, ali je apsolutna saborska većina dala sigurnost ministru Mrsiću koji je najavio zakonski akt do početka svibnja.
A do tada će se vjerojatno broj nezaposlenih ponovno smanjiti. U ožujku smo se vratili na 339.000 nezaposlenih, ali je, prema analizi RBA, zapravo riječ o odljevu iz evidencije nezaposlenih uzrokovano i brisanjem i umirovljenjem. Dio je nezaposlenih posao našao na sezonskim poslovima, koji su lani zaposlili oko 33.000 ljudi. Sezona je lani spustila broj nezaposlenih na manje 290.000, što se ove godine neće ponoviti s obzirom na to da čak i da se ponovi rekordni broj sezonskih radnih mjesta ni to neće biti dovoljno da se vojska ljudi bez posla spusti ispod 300.000.
Mjera koju predlaže Mrsić uklonit će dio ljudi iz crne statistike Zavoda za zapošljavanje, ali umjetno zapošljavanje mladih može popraviti statistiku, ali ne i stanje mirovinskog sustava, koji će se opteretiti mjerom iz drugog Vladina resora. Riječ je o najavljenim otkazima u javnom sektoru.
Brojka od 10.000 službenika koji će ostati bez posla prepolovila se u dva dana, pa se govori o samo 5000 otkaza, a izazov za javne financije s naglaskom na mirovinski sustav je namjera da se otpuste ljudi koji bi uskoro trebali u mirovinu. Broj je manji i zbog činjenice da dokup mirovine, koju je resorni ministar Arsen Bauk najavljivao, stoji državu, kao i otpremnine i isplata mirovina. Kako je utvrđeno da oko 5000 ljudi u sustavu ministarstava ima uvjete za mirovine, vjerojatno će se racionalizacija putem otkaza odnositi samo na te ljude.
»Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi već je u tijeku«, rekao je ministar Bauk pa napomenuo da je preustrojem postalo jasno da se ne računa s oko 700 ljudi zaposlenih u ministarstvima.
Smanjenje za 5000 zaposlenih neće značiti pokretanje reformi koje očekuju u financijskim institucijama i u bonitetnim kućama, ali je svakako početak reforme koja bi trebala iznjedriti bržu i učinkovitiju europsku administraciju. »Javni sektor u širem smislu ima s javnim poduzećima oko 300.000 zaposlenih. U sustavima poput državne administracije ima minimalno 10 do 15 posto viška. Dakle govorimo o minimalno 30.000 ljudi koje treba zbrinuti i početi s procesom čim prije«, izračunao je Željko Lovrinčević, ugledni makroekonomist s Ekonomskog instituta Zagreb.
Pravo je pitanje kako uskladiti nužne otkaze u javnom sektoru i otvaranje novih radnih mjesta u privatnom dijelu tržišta rada. Ferdelji tvrdi da je Vlada trebala donijeti radikalne reforme kako bi pokrenula gospodarstvo.
»Nova radna mjesta možemo očekivati tek onda kada promijenimo makroekonomski model pri čemu naročito ističem monetarnu politiku«, istaknuo je Ferdelji, koji ne vjeruje u minipoteze Vlade jer napominje da se u okolnostima makroekonomskog okvira koji postoji u Hrvatskoj ne može ostvariti profitabilni projekti, nužni za otvaranje novih radnih mjesta. »Zabluda je da je za investicije potreban samo novac. Kada imate profitabilan projekt novac za njegovo ostvarenje uvijek postoji na tržištu«, kazao je Ferdelji poručujući da bez radikalnih promjena politika nema novih radnih mjesta, a time ni rješavanja problema nezaposlenosti.
A da Vlada neće postići pad broja nezaposlenih mjerama koje donosi vjeruju i RBA analitičari koji napominju da očekuju pad gospodarstva u 2012. te rast nezaposlenosti na 18,5 posto. Tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta možemo očekivati početak oporavka tržišta rada, kažu analitičari koji ne preciziraju kada bi se zaokret mogao dogoditi.
Izvor: Marina Šunjerga / Vjesnik.hr
Akademija-Art
