Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble
Otpis dugova je siguran, drugi paket pomoći dogovoren. Svi bi htjeli da je time završena kriza i Grčka napokon spašena od opasnosti stečaja.
No, to će i dalje ostati samo puka želja. Za sada je samo spriječeno širenje zaraze na druge članice eurozone, jer su privatni vjerovnici odustali od svojih potraživanja. Međutim, spašavanje i obnova Grčke tek su na početku.
Nedostatak iskrenosti je kardinalna pogreška europske politike spašavanja. Grčka je zemlja u razvoju čiji je gospodarski i upravni sustav prije izbijanja krize umjetno održavan na životu. Sada se ta krhka tvorevina urušila.
Pogreške proteklih desetljeća nemoguće je ukloniti jednim otpisom dugova i s nekoliko godina provedbe politike štednje i reformi. Pa ipak, čini se da politika upravo to sugerira svojim građanima. Zanimljivo je da njemački ministar financija Wolfgang Schäuble nije htio dati jamstva da spašavanje Grčke na koncu neće koštati još više. Schäuble smatra da je još prerano o tome špekulirati. Međutim, ‘trojka’ (skupina stručnjaka EU-a, Europske središnje banke i MMF-a) već danas pretpostavlja da će Grčkoj trebati novi paket pomoći u razdoblju između 2015. i 2020. godine – vjerojatno još 50 milijardi eura. Rečenica koja o tome govori brisana je iz najnovijeg izvješća ‘trojke’ o Grčkoj na zahtjev Njemačke.
Štednja koja se provodi u Grčkoj zemlju baca u sve dublju krizu. Samo u posljednjem kvartalu 2011. godine grčko je gospodarstvo manje za 7,1 posto, a proračunski deficit u tekućoj godini bit će veći od predviđenog.
Kako bi do 2020. godine smanjila dugove na 120 posto BDP-a, Grčka mora osnažiti svoje gospodarstvo već 2014. godine. Tako to predviđa povjerljiva analiza dugova koju je provela ‘trojka’. No zbog sve veće recesije u Grčkoj riječ je o vrlo optimističnoj prognozi.
Sve to je dobro poznato i Europskoj komisiji i zemljama članicama eurozone. No njihovi predstavnici ne govore o posljedicama koje slijede. Tako je nemoguće stvoriti povjerenje u europsku strategiju spašavanja Grčke. Poštenije bi bilo kada bi se europskim građanima priznalo da će još godinama Europa morati pomagati Grčku te da su daljnji paketi spašavanja vrlo vjerojatni i nužni.
Grčka kao država mora se ponovo postaviti na zdrave noge, treba početi od početka, za što su potrebni novac, vještačenje i strpljenje. Grčka je već ostvarila mnogo toga u posljednje dvije godine. Pod pritiskom krize prošla je velike reforme, kao niti jedna zemlja OECD-a. To treba naglasiti i honorirati. Pružanje pomoći Europa može podnijeti, jer gospodarska snaga Grčke je samo minimalni dio eurozone. Grčko napuštanje eurozone nije prava alternativa jer bi troškovi takvog koraka za Europu, ali i za Grčku bili veći od koristi. To je sadašnje stanje Grčke, a političarima u Bruxellesu i glavnim gradovima članica eurozone očito nedostaje hrabrosti reći svojim građanima istinu.
Izvor: Alen Legović, Bruxelles / Vjesnik
Akademija-Art
