Vujčić: HNB i banke održavaju stabilnost i rejting

Vujcic

Vujcic

Monetarna politika i bankarski sustav očito nisu ti koji su Hrvatsku učinili jednom od najsporijih zemalja u oporavku od recesije, kao što, bez ikakvog razumijevanja stvarnosti, još i danas neki tvrde. Dapače, monetarna politika i bankovni sustav su, kako stoji i u izvješću rejting agencija, ocjeni MMF-a i investicijskih analitičara, onaj dio hrvatskog gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu

Rekao je to guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na početku 16. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Oni koji, kako je rekao, nastoje i to, jedno od zadnjih uporišta stabilnosti Hrvatske uništiti, moraju svima javno odgovoriti što nakon toga, što bi se, uspiju li u svojim namjerama, dogodilo s investicijskom perspektivom zemlje, štednjom u bankovnom sustavu, kakve bi fiskalne posljedice to imalo, upozorio je Vujčić.

Istaknuo je kako Hrvatska ima bolju regulatornu politiku bankovnog sustava nego je to bio slučaj u EU ili SAD-u. Mi vodimo kontracikličku regulatornu politiku, kazao je Vujčić navodeći da smo kapitalne zahtjeve povećali prije krize i uveli niz mjera te je danas kapitalna adekvatnost banaka u Hrvatskoj 20,5%, najviša u EU. Hrvatske banke nemaju problem dokapitalizacije u situaciji kada je kapital postao skup, rekao je Vujčić dodajući kako su njihove banke-majke u znatno težoj situaciji jer moraju povećavati kapital.

Naglašava i kako je naivno tvrditi, kako se može čuti u Hrvatskoj, da banke ne dijele sudbinu gospodarstva jer su istraživanja pokazala da je nizak rast BDP-a temeljna determinanta bankovnih kriza, zajedno s visokom inflacijom, lošim upravljanjem bankama i drugim.

Vujčić je kazao da je HNB regulatorni trošak povećavao u fazi nagle ekspanzije kreditne aktivnosti banaka, a nakon početka krize ga smanjio – taj je trošak smanjen s 2,13 postotnih bodova, koliko je iznosio u prvih devet mjeseci 2008., na 0,8 postotnih bodova danas.

To je, zajedno s protucikličkim rezervama izgrađenim prije krize, omogućilo da se 2009. nije morao tražiti aranžman s MMF-om, rekao je Vujčić dodajući kako bi se iz današnje perspektive moglo zaključiti da bi bilo bolje da je tada zatražen jer bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme.

Vujčić se opširno osvrnuo i na politiku rezervacija, iznoseći i podatak da je, kao posljedica rasta loših kredita i slabije kreditne aktivnosti, pokrivenost loših kredita rezervacijama pala s 50% u 2008. na 42% u 2012. Da bi se očuvala srednjoročna stabilnost sustava, HNB u takvoj situaciji mora zahtijevati postupno povećanje rezervacija, rekao je.

Guverener je istaknuo da je naš bankovni sustav kratkoročno iznimno otporan na šokove, pa i znatne gubitke, ali i da je u budućnosti moguće da će se kapitalna adekvatnost banaka postupno smanjivati.

Vujčić je uz ostalo govorio i o budućnosti Hrvatske u odnosu na zajedničku europsku superviziju, Single Supervisory Mechanism (SSM), koja će početi za sedam mjeseci. Pitanje je, kaže, hoće li Hrvatska iskoristiti mogućnost priključenja tom mehanizmu, koji je obvezan za zemlje eurozone, a ostavlja mogućnost priključenja svim zemljama EU-a. Hrvatskoj je u svakom slučaju, s EU-om ili bez njega, potreban efikasniji i jasniji mehanizam rezolucije banaka u problemima i na njemu možemo odmah početi raditi, a sigurno nas u idućih godinu i pol čeka nova izmjena gotovo cjelokupnog zakonodavstva kojim se regulira bankovni sektor, rekao je Vujčić.

U svojem je izlaganju Vujčić uz ostalo naglasio da je nova regulativa bankovnog sustava nužna, da je kriza pokazala da je deregulacija bankovnog sustava u prošlih petnaestak godina bila pogrešna. (Foto: Davor KOVAČEVIĆ, HRT)