Hrvatska vlada je Europskoj Komisiji uputila ‘non-paper’ u kojem se žali na odnos prema Hrvatskoj i tvrdi da za sankcije nema razloga, jer namjerava ispuniti sve obveze iz europskog uhidbenog naloga. Banski dvori ističu kako su očekivali da će se problem oko uhidbenog naloga riješiti kroz preporuke i sugestije Komisije, a ne postupcima koji se nikada nisu koristili protiv neke članice Unije za tu vrstu neusklađenosti.
‘Iako je Komisija imala jednake ovlasti i pravne instrumente na raspolaganju… čini se da su u gotovo identičnoj pravnoj situaciji (Češke i Slovenija) Komisija nije naišla na ozbiljne nedostatke koje bi postojale u ovim slučajevima’, navodi se u pismu. ‘Sve je završilo na sustavnoj kritici i pritiscima koji su rezultirali time da su Češka i Slovenija promijenile svoju legislativu kako bi osigurale usklađenost s europskim uhidbenim nalogom’, poručuju iz Vlade. Bruxellesu su poručili i kako se eventualne sankcije ne mogu odnositi na uskraćivanje novca za pristup schengenskom prostoru, jer ‘Schengen facility’ ne spada u područje odnosa između Hrvatske i država članica kao što je predviđeno člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora.
Izgubljeni u prijevodu
Banski dvori odbacuju ‘vrlo opasne i otvorene optužbe’ da Hrvatska štiti ubojice iz komunističkog razdoblja. Pojašnjavaju kako baš zbog toga da bi se zločinci izveli pred lice pravde, u Hrvatskoj ili bilo kojoj članici Unije, Hrvatska želi ukinuti statut ograničenja za politička ubojstva, što se može učiniti samo izmjenama Ustava. ‘I to je razlog zašto je predloženi datum stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakonodavstva 15. srpnja 2014. Samo na taj način procesuiranje političkih atentatora može biti osigurano’, stoji u pismu. U vladi priznaju da je odluka bila temeljena na pogrešnom prijevodu članka 32. službenog teksta Okvirnog ugovora na hrvatskom jeziku. Prijevod je bio objavljen u Službenom glasniku EU-a na hrvatskom 29. listopada 2012., a greška je ispravljena 20. kolovoza 2013.
‘Neprihvatljivi komentari i drugačiji pristup Komisije Hrvatskoj’
‘Mi osjećamo bitno drugačiji pristup Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice’, kažu u vladi, naglašavajući da Hrvatska nikada nije imala namjeru, niti je ima sada, izbjegavati svoje obaveze te na kraju pisma upućuju da se ‘sve ovo odvija upravo dok vlada aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu Vukovaru, gdje se uvode manjinsko pismo i jezik, bez obzira na prosvjede lokalnog stanovništva. Očekivana potpora EK-a u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje”, kaže se u vladinom ‘non paperu’ EK-u.
Razgovarali Milanović i Barroso
Sinoć su telefonski razgovarali predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i premijer Zoran Milanović. Pokušaj je to da pronađu rješenje spora vezanog uz europski uhidbeni nalog, potvrdila je glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen. ‘Predsjednik Barroso i premijer Milanović suglasili su se kako će nastaviti tražiti sve moguće opcije za rješenje problema. U traženju rješenja u sljedećih nekoliko dana, sa svojim hrvatskim kolegom, ministrom pravosuđa, na tome će raditi i povjerenica Reding’, kazala je Hansen.
Mayer: Nema izbora – odmah promijeniti zakon
Glasnogovornik Predstavništva EK u Hrvatskoj Martin Mayer izjavio kako ne postoji nikakva druga opcija za Hrvatsku osim da svoje zakonodavstvo odmah uskladi s europskom pravnom stečevinom i primijeni ono što je potpisala u pristupnom ugovoru. Dodao je kako potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding ima potporu cijele Komisije. Ukoliko Zagreb u sljedećih deset dana, koliko je ostalo do uvođenja sankcija, promijeni svoje stajalište, ne bi trebalo biti dugoročnijih političkih posljedica za Hrvatsku usprkos ovom ‘narušavanju povjerenja’, rekao je Mayer.
Podsjetimo, Komisija je jučer započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što je Hrvatska, po ocjeni Komisije, prekršila europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog “lex Perković”, kojim se primjena europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002.
