Knjiga koja diše, mijenja se i kreće, bildungsroman koji traje i nikada ne dosegne ono mjesto na kojemu će jedno odrastanje, formiranje i sazrijevanje konačno biti dovršeno
Za to postoji dobar i važan razlog: Pištalo je, i kao pisac i kao osoba, čovjek nedovršenog identiteta. Dijelom, to je proizašlo iz njegove biografije, iz niza iskorjenjivanja, ali puno više je nedovršeni identitet stvar emocionalnog i kulturnog opredjeljenja, čovjekove nespremnosti i nesposobnosti da se postane samo jedno, a da se sve drugo u sebi ubije, ukine i potruje. Iz takve nedovršenosti, uostalom, nastaju razlozi za književnost.
‘Venecija’ je i knjiga o Mediteranu. Naravno, sasvim osobna. Na piščevo pitanje gdje započinje, a gdje prestaje Mediteran, odgovara mu njegov stric Mišo Pištalo: U mostarskoj kotlini, iznad naših kuća. Odatle uzbrdo još dvesta metara uspeva smokva i šipak. Posle više ne može. Granica, nesumnjivo, savršeno iscrtana, kakve mogu biti samo one granice koje bivaju crtane u ličnim i porodičnim pričama, individualno, mimo logike nacionalnih i inih amorfnih kolektiviteta.”, zapisao je Miljenko Jergović u povodu izlaska Pištalove “Venecije.
Vladimir Pištalo ro?en 1960. godine jedan je od najznačajnijih suvremenih srpskih pisaca. Završio je Pravni fakultet u Beogradu, a doktorirao na sveučilištu New Hampshire. Radi na Becker Collegeu u Worcesteru, u Massachusettsu, kao profesor američke i svjetske povijesti. Proza mu je prevođena na nekoliko svjetskih jezika i dobitnik je niza regionalnih književnih nagrada i priznanja. Francuski prijevod romana “Milenijum u Beogradu” bio je u najužem izboru za prestižnu godišnju nagradu Femina za najbolji prevedeni roman na francuski jezik.
Izvor: Bestseller.jutarnji.hr
