Više nećete moći tako lako na izmišljeno bolovanje, evo zašto

bolovanje

bolovanje

Postoje bolovanje i ‘bolovanje’. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) započeo je dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja, koje traju i ove godine

Iako se stišala afera s koordiniranim otvaranjem bolovanja za velik broj zaposlenika Croatia Airlinesa u jeku spora sindikata i uprave, javnost je dobila povoda prisjetiti se problema neopravdanih bolovanja i troškova koje zbog te prakse snose poslodavci i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Sudeći po rezultatima kontrola koje HZZO provodi od sredine prošle godine, neutemeljeno je skoro 12 posto bolovanja, iako vlada trend laganog pada broja otvorenih bolovanja, korištenih dana i stope bolovanja.

Prema izvješću HZZO-ove službe za nadzor i kontrolu u prošloj je godini, uz redovite kontrole koje kontinuirano obavlja u svim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, Zavod je započeo i dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja, koje traju i ove godine.

“Akcije izvanrednih kontrola bolovanja započele su kako bi se izvršila revizija što većeg broj bolovanja i zaključila sva neopravdana bolovanja, bilo na teret HZZO-a, bilo na teret poslodavaca”, odgovorio nam je glasnogovornik HZZO-a, dr. Nenad Korkut.

Pritom su službenici Zavoda, napominje Korkut, vodili računa da nijedan osiguranik koji ima medicinsku indikaciju za bolovanje ne bude zakinut u svojim pravima ili onemogućen u provođenju učinkovitog liječenja ili medicinske rehabilitacije.

Dvadeset tisuća simulanata?

Prvi val izvanrednih kontrola počeo je krajem lipnja 2012. zahvativši 2713 osiguranika – većinom korisnika dugotrajnih bolovanja – od kojih je 663 (24,5 posto) proglašeno sposobnim za posao.

Druga je akcija krenula u studenom 2012., ciljavši ordinacije liječnika obiteljske medicine, kod kojih je stopa bolovanja prekoračila 2,5 posto. Do kraja godine obavljena je kontrola u 861 ordinaciji, pri čemu je obrađeno 12.917 osiguranika i prekinuto 580 bolovanja (4,5 posto).

Povrh dvije spomenute izvanredne akcije HZZO je 2012. proveo kontrolu 4591 bolovanja na zahtjev poslodavca, što je rezultiralo okončanjem 25 posto kontroliranih bolovanja. Poigramo li se sa svim pribavljenim podacima, dolazimo do 2.386 prekinuta bolovanja od 20.221 provjerenih.

Iz ovog proizlazi da je Zavod proglasio 11,8 posto kontroliranih bolovanja neopravdanima. Ako se taj postotak primijeni na ukupan broj otvorenih bolovanja, zaključujemo da je oko 20.000 radnika bilo na lažnom bolovanju.

Kako se provodi kontrola

HZZO provodi kontrole bolovanja pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije, a osim uvida u medicinsku dokumentaciju pacijenta, on može biti pregledan u ordinaciji izabranog doktora. U iznimnim slučajevima, kontrola se može provesti na kućnoj adresi osiguranika. Ako osoba zbog zdravstvenog stanja nije sposobna izaći iz kuće, to nije obvezna učiniti.

Trajanje bolovanja ovisi o dijagnozi, no nakon šest mjeseci bolovanja zbog iste dijagnoze izabrani doktor upućuje osiguranu osobu na vještačenje liječničkom povjerenstvu radi utvrđivanja mogućeg statusa invalidnosti. Nakon tri godine neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, HZZO više ne isplaćuje naknadu za bolovanja.

“Duljina bolovanja za pojedinu bolest predviđena je Pravilnikom o duljini bolovanja, i tog se pravilnika liječnici drže”, poručuje Korkut (više informacija na www.hzzo-net.hr/dload/pravilnici/18_01.pdf).

U slučajevima u kojima je kontrola utvrdila da izabrani doktor krši ugovorne obveze, protiv prekršitelja su poduzete odgovarajuće mjere, koje uključuju opomenu, novčanu kaznu i u krajnjoj konsekvenci raskid ugovora s HZZO-om. Prošle su godine protiv liječnika koji su neopravdano otvarali bolovanja izrečene 1063 mjere, no pokrenuta su samo četiri postupka raskida ugovora.

Provjere daju rezultata

HZZO smatra da su kontrole uvjetovale pad stope bolovanja s 3,23 posto u 2011. na 3,12 posto u 2012.

“Smanjivanjem prosječnog broja slučajeva bolovanja i prosječnog broja dana bolovanja po osiguraniku smanjuju se i neopravdana davanja za naknade za vrijeme trajanja bolovanja, a osiguranici na neopravdanom bolovanju vraćaju se u proces rada, što rezultira i povećanjem uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje u Državni proračun Republike Hrvatske”, napominje glasnogovornik Zavoda.

HZZO vjeruje da su spomenute kontrolne akcije dovele do promjene stava prema otvaranju neopravdanih bolovanja. Po njihovoj ocijeni, postupno se mijenja dugogodišnja praksa prema kojoj se bolovanja, osim zbog medicinskih indikacija, otvaraju i osnovom socio-ekonomskih i gospodarskih prilika.

“Način na koji su provedene ove akcije, rezultirao je i značajnim napretkom u radu ovlaštenih doktora HZZO-a, koji su kroz razmjenu iskustava i međusobnu edukaciju ujednačili kriterije za donošenje ocjene o privremenoj nesposobnosti za rad”, zaključuje dr. Korkut.

Evidentiranje bolovanja nije pravilo

Ako vjerujete da svi poslodavci vode evidenciju o radničkim izostancima s posla, u krivu ste. Naravno, većina europskih kompanija, njih 82 posto, vodi takvu evidenciju. No, samo ih 35 posto bilježi uzrok izostanaka, a 27 posto ih mjeri troškove.

To su rezultati istraživanja iz 2011., koje je konzaltinška kompanija Mercer provela u 14 europskih zemalja. Najveći je postotak poslodavaca koji ne vode evidenciju o izostancima pronađen u Francuskoj (29 posto), dok je takvih u UK 25 posto, a u Italiji 23 posto.

Španjolci (50 posto) i Irci (48 posto) imaju najviše poslodavaca koji mjere troškove radničkih izostanaka, dok talijanske (56 posto) i portugalske (55 posto) kompanije najpreciznije bilježe uzroke izostanaka.

Bugari prvaci bolovanja

Mercer je 2009. objavio dosad najopsežnije istraživanje o raznim aspektima bolovanja u Europi, obradivši blizu 800 poslodavaca u 24 države. Prosjek bolovanja po radniku u sve 24 države iznosio je 7,4 dana godišnje, a Bugarska je vrlo uvjerljivo osvojila prvo mjesto s 22 dana godišnjeg izostanka po radniku.

Daleko iza Bugarske na drugo se mjesto uvrstio Portugal s 11,8 dana odsustva na temelju bolovanja, dok je “bronca” pripala Česima s 10,8 dana bolovanja.

Na dnu se našla Turska s vrlo skromnih 4,8 dana, što znači da prosječni turski zaposlenik ne izbiva s radnog mjesta zbog bolesti niti jedan tjedan. Poslodavci mogu biti zadovoljni i sa zdravljem (ili požrtvovnošću) radnika u UK, Španjolskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Italiji, koji su izostajali manje od sedam dana godišnje.

Većina od 73 posto anketiranih kompanija ustvrdila je da je većina bolovanja kratka i da traje do par dana. Samo kod 27 posto anketiranih bolovanja su pretežno duža od sedam dana, a velike kompanije imaju viši udio dugih bolovanja od malih organizacija.

Koliko se vara u svijetu?

Značajan broj zaposlenika širom svijeta izmišlja bolest, sudeći po istraživanju koje je prošle godine objavio Workforce Institue pri američkoj kompaniji Kronos, specijaliziranoj za računalne programe za upravljanje radnom snagom.

Kina je u istraživanju zauzela prvo mjesto za 71 posto radnika koji su priznali da su barem jednom otišli na bolovanje iako nisu bili bolesni. Iza Kine se svrstala Indija sa 62 posto pozitivnih odgovora među anketiranima. Najmanje je zabušanata pronađeno u Francuskoj, samo 16 posto. Između ovih krajnosti svrstale su se Kanada i SAD s po 52 posto, UK s 43 posto i Meksiko s 38 posto simulanata.

Upitani kakve bi ih promjene u radnim okolnostima mogle navesti da odustanu od lažnog prijavljivanja bolovanja, većina je zabušanata iz ankete navela fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće i pravo na neplaćeni dopust. Francuzi su pak kao mjeru koja bi ih odvratila od simuliranja bolesti istakli slobodne petke ljetom. Po toj shemi, ne bi radili petkom, ali bi nadoknadili izgubljene sate prekovremenim radom u ostale dane tjedna.

Broj dana bolovanja po radniku godišnje

1. Bugarska – 22 dana

2. Portugal – 11,8

3. Češka – 10,8

4. Norveška – 10,2

5. Poljska – 9,6

6. Švedska – 9

7. Francuska – 8,2

8. Mađarska – 8,1

9. Rusija – 7,3

10. Italija – 6,8

11. Njemačka – 6,7

12. Švicarska – 6

13. Španjolska – 5,8

14. UK – 5,5

15. Turska – 4,8

IZVOR: Istraživanje Mercera (2009.)

Bolovanja kod samostalnih djelatnosti

I samostalci imaju pravo na naknadu za bolovanje, a za vrijeme nesposobnosti na rad ne moraju plaćati doprinose. Uvjet za dobivanje naknade za bolovanje je prethodno redovito uplaćivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u ime svoje djelatnosti.

Prva 42 dana bolovanja fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost moraju dostavljati doznake HZZO-u, koji onda upućuje Poreznoj upravi informaciju o otvorenom bolovanju. Nakon 42 dana naknadu im, kao i zaposlenima, uplaćuje HZZO. Dok su na bolovanju, samostalce se ne zadužuje da plaćaju doprinose.

Foto: Thinkstock, VLM, Poslovni.hr