Viktorija Rabžajeva (Victoria Rabzhaeva) u Hrvatskoj

Viktorija-foto za AA

Viktorija-foto za AA
Viktorija Rabžajeva (Victoria Rabzhaeva)

Jedna od najvećih svjetskih restauratorica, akademska slikarica Viktorija Rabžajeva (Виктория Феликсовна Рабжаева), glavna je državna restauratorica u Nacionalnom muzeju Republike Burjatije (Sibir, središnja Azija, u trokutu između Kine, Mongolije i Ruske Federacije – 8000 km od Zagreba), ovih dana dolazi na studijsko putovanje od mjesec i pol, u kojem će periodu održati nekoliko stručnih predavanja, predstaviti svoje radove na izložbi slika u Bedekovčini, u Hrvatskom zagorju, te restaurirati novootkrivenu sliku jednog od najvećih švicarskih slikara Arnolda Böcklina, iz serije „Otok smrti”, otkrivene ovog ljeto u Bosni, u Dubici.

Viktorija Rabžajeva (Victoria Rabzhaeva) rođena je 1974.g. u Republici Burjatiji, gdje živi i stvara kao vodeća umjetnica u glavnom gradu, Ulan- Udeu.

Od 2006. g. članica je Saveza likovnih umjetnika Burjatije, te je sudjelovala na svim većim sveruskom, regionalnim i međunarodnim izložbama, izlagala je na gotovo svim kontinentima, a ove godine, u studenom, na svesibirskoj izložbi osvojila je srebrenu medalju.

Od 2009. g. do danas radi kao umjetnik –restaurator u Nacionalnom muzeju Republike Burjatije, u Ulan-Udeu. Diplomirala je na burjatskom učilištu kulture i umjetnosti, a kasnije, ponovo u četverogodišnjem trajanju, na Državnoj umjetničkoj akademiji u Krasnojarsku, bila je među najboljim studentima. Od 2002. do 2004., studira na Ruskoj akademiji umjetnosti u odjeljenju „Ural, Sibir i Daleki istok”, u gradu Krasnojarsku. Od 2009.g. do 2011.g. pohađa specijalizaciju na Sveruskom umjetničkom restauratorskom znanstvenom centru.

2011.g. upisuje postdiplomski studij Istočnosibirske državne akademije kulture i umjetnosti.

Od 2005.g. do 2011.g. predaje na odsjeku Dekorativno-primijenjene umjetnosti Istočnosibirske državne akademije kulture i umjetnosti, što ju sve svrstava u jedno od najobrazovanijih likovnih umjetnica sjeverne polutke planeta, a dokaz tome se njeni radovi i restauracije u mnogim najpoznatijim galerijama svijeta, pa možemo slobodno reći da se radi o planetarno poznatoj umjetnici.

Dvorište u Kucigeru 1
Dvorište u Kučigeru

Viktorija Rabžajeva (Victoria Rabzhaeva) u svojim djelima kombinira najheterogenije detalje koje prikazuje na vrlo realističan način. Motive prikazuje vrlo emocionalno, pretvarajući svoje vizije, snove, razmišljanja u prekrasne životopisne pejzaže.

Slika s potpunom prirodnošću, stvarajući djela koja ju inspiriraju apsolutnom emocijom, te nam u svojim radovima pokušava prenijeti dio svoje osobnosti.

Dok stvara zarobljena u vremenu i prostoru, igrajući se kistom, stvara djela koja su jedinstvena, nenadmašiva, neponovljiva. Fantastično joj polazi za rukom da stvori skoro savršene pejzaže, koje možemo fascinirano gledati.

Gledajući njena djela kao da slušamo muziku prirode, kao da osjećamo mirnoću stepe ili čujemo šum rijeka Ude i Selenge kojima se autorica divi i koje voli.

Svijetli i egzotični pejzaži pustinje Gobi prizivaju nam neobične duhovne i vizualne reminiscencije. Sam motiv pustinjskog pejzaža prenosi nam meditativne komponente i gotovo vjerski osjećaj budnog boga dano slikarskim reduciranim rukopisom. Njeno tonski razrađeno slikarstvo povezuje nas s ruskim majstorima pejzaža, gotovo u njima osjetimo duh velikana pejzažnog slikarstva Isaka Levitana.

Viktorija je slikarica koja živi s prirodom i koja slika prirodu, slikati za nju znači okrenuti lice prirodi, tom izvoru slike. Golemo burjatsko nebo i neizmjeran mir na obalama rijeka, široka polja i prozirni šumarci su najčešći pejzaži, ona slika i crta neprestano: u žarko ljetno popodne, u zoru, maglovito jutro, u ledeno zimsko podne. Njezina vrijednost i svježina ostvarenih djela oduševljava gotovo cjelokupnu likovnu publiku, i starije i mlađe generacije likovne umjetnosti.

Njeno slikarstvo usmjereno je u prvom redu na vizualno, momentalno skalama čistih pastelnih boja realizira na platnima dojmljivu igru svjetla i sjena koja veoma često postojeće realne oblike pretvara u vizije. Ona boje na platno nanosi u sitnim mrljama ili crticama, koje postavljene jedne do druge omogućuju gledatelju da iz određene udaljenosti doživljava i proživljava zabilježeno.

Viktorija Rabžajeva (Victoria Rabzhaeva) se potpuno predaje slikanju pejzaža prepuštajući se svojim raspoloženjima, svojim osjećajnim stanjima koja ju ispunjavaju u dodiru s tim pejzažima. Ona slika s potpunom radošću doživljavajući pejzaže onakve kakve tog momenta vidi, u sjaju vedrog neba, u sunčanom osvjetljenju, u zasjenjenosti oblačnog neba ili u trenucima zatišja kad sve miruje kao u snu. Svoje pejzaže stvara iz sitnih mrlja-crtica boja, slaže ih u nizove koji su odjedanput počeli živjeti svojim ritmom i dušom. Kada gledamo te slike osjećamo da iz njih struji zrak i svjetlost. Kod nje postoji samo jedan pristup, jedan način slikanja, jedan rukopis, ples kista po platnu koji taj objektivni poredak oplemenjuje, koja slici daje gotovo spiritualnu strukturu.

Dvorište u Kucigeru 2
Arnold Bocklin

Viktorija Rabžajeva (Виктория Рабжаева), slika svoje pejzaže za nas, za sebe, za svoju dušu, dajući sebe u njima. Ona slika pejzaže s radošću u duši primajući u sebe njihovu pojavu onako kako se pejzaž pokazuje u sjaju vedrog dana u sunčanom osvjetljenju, zalasku sunca, zori. Ljepota prirode s kojom je opčinjena i njezina osobnost rezultiraju originalnim slikarskim izrazom koji nas vodi u visoke duhovne sfere. Njezine slike nastaju treptajem oka, samim dahom ruke.

Organizator izložbe je Općina Bedekovčina, koja polako otvara vrata prema suradnji s ruskom privredom, tako da se itekako osjeti val i entuzijazam mladog vodstva Općine, na čelu s inžinjerom Darkom Banom, a uz veliku financijsku pomoć jedne od najstabilnije zagorske firme „Zagorka d.d.” Bedekovčina, na čelu sa vlasnikom Zvonkom Jakušem.

Na pitanje autorice zašto se baš odlučila na skromnu općinu u Zagorju, rekla je da su presudile prekrasne slike bedekovčanskih jezera, koje iako nisu nimalo slične Bajkalu, ipak ju dušom podsjećaju na Bajkal.

Na izložbi će biti izloženo 22 djela, 15 ulja na platnu, koja u Rusiji imaju status nacionalnog blaga, te 7 grafika.

Uvod u izložbu krajem prosinca ove godine, bit će koncert studenata zagrebačke Muzičke akademije Divne i Ivana Šimatovića, sa djelom Fernarda Sora, Souvenir de Russie, op.63.

Veselimo se Vašem dolasku na izložbu jedne od najvećih svjetskih likovnih imena, što je izuzetna čast za naše Zagorje, izložba će biti prodajnog karaktera, a zahvaljujući susretljivosti akademske slikarice Viktorije Rabžajeve, djela će biti pristupačna po zaista prihvatljivoj cijeni od 700 eura za ulje, do 300 € za grafike.