S ovakvim Vladinim smjernicama puno smo bliže velikoj fiskalnoj krizi nego prije tri-četiri godine donosi intervju Globus
Valjda prvi put od nastanka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poduzetnici su odlučili jednoj Vladi predstaviti preporuke za izlazak iz krize. Na ovako neuobičajen potez odlučili su se frustrirani jer u krizi smo već pet godina, izlaz se još ne nazire, a Vlada posljednjim fiskalnim smjernicama samo daje naslutiti da ćemo u recesiji biti još jako dugo.
Veliki, ako ne i najveći utjecaj na ove HUP-ove preporuke imao je ekonomski analitičar Velimir Šonje. Upravo su njega i njegovu konzultantsku tvrtku Arhivanalitika angažirali poslodavci ne bi li dobili što stručnije mjere kojima Vlada neće moći naći zamjerke, nego će ih, štoviše, doista moći primijeniti.
U razgovoru za Globus ovaj nekadašnji savjetnik Vlade Nikice Valentića, izvršni direktor HNB-a i član Uprave Raiffeisenbanke, a danas privatni poduzetnik i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, govori o tome zašto Vlada gura glavu u pijesak, kakva budućnost čeka javni sektor i privatne poduzetnike i što možemo očekivati od ulaska u Postupak prekomjernog deficita.
Kako komentirate Vladine fiskalne smjernice?
– Riječ je o odustajanju od ozbiljnijeg proračunskog plana koji bi značio obećanje da je Hrvatska u stanju svesti deficit ispod 3% BDP-a u skladu s obvezama koje proizlaze iz Europskoga ugovora. Teško je spekulirati o tome zašto se Vlada u smjernicama za svoj prvi europski proračun odlučila na odustajanje od cilja koji je ova država potpisala.
Koji su mogući razlozi ovakvih smjernica?
– Možda zato što nisu imali dovoljno unutarnje snage dogovoriti vjerodostojan proračunski plan. Ili zato što na ovaj način šalju poruku Europskoj Uniji da sami nismo u stanju urediti državne financije. Ili možda zato što žele pokazati da je stanje alarmantno, pa podizanjem svijesti o problemu stvaraju pretpostavke za oštriji pristup na rashodnoj strani kada se u studenom bude usvajao proračun? A možda očekuju neke metodološke izmjene u proračunskim statistikama za koje javnost i struka još ne znaju. Zaista ne znam, to bismo trebali njih pitati, i ja bih volio znati odgovor.
Što mislite o planu ministra financija Slavka Linića da deficit proračuna u sljedećih pet-šest godina financira novim zaduživanjem?
– Nije to Linićev, to je Vladin plan. Deficit koji je planiran na razini od gotovo 20 milijardi za 2014., i koji se samo simbolično smanjuje do 2016., toliko je velik da ne postoji alternativa zaduživanju. Nema te imovine koja bi se mogla prodati i donijeti više od 50 milijardi kuna, koliko iznosi ukupno planirani deficit u naredne tri godine. Uz ovakve deficite zaduživanje je sudbina, neka vrsta političkog i ekonomskog opredjeljenja.
Je li točno da će za javni sektor biti sve skuplje zaduživanje u inozemstvu?
– To je izgledno, ali ne samo za javni sektor nego i za privatni, jer se trošak zaduženja privatnog sektora gradi na trošku javnog. Međutim, kamatna stopa po kojoj ćemo se zaduživati uvelike zavisi o stanju na svjetskom tržištu. Mi na njega nemamo nikakav utjecaj. Sada se kalkulira s time da bi trošak sljedećeg zaduženja mogao ići na 6 i više posto, više od bilo koje druge srednjoeuropske zemlje, više od Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Takva je kalkulacija sada, kada su vremena na globalnom tržištu mirna i povoljna. No tržište je hirovito, pa se postavlja pitanje što će biti kada se situacija okrene? Bit će nam normalno zadužiti se po 8%, 10% ili više? Želim reći da mi više ne vladamo svojim proračunom. Nalet neke nove krize doveo bi do dramatičnog rasta isplata kamata u proračunu i Hrvatska bi se trenutno našla u situaciji velike fiskalne krize. S ovakvim fiskalnim smjernicama tome smo puno bliže nego prije 3-4 godine. (Foto: Darko Tomaš/Cropix, AM/Globus.hr)
…
INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
