Kršćani danas obilježavaju Veliki petak, dan Kristove smrti na križu. Taj dan za njih sažima smisao patnje, trpljenja i smrti, nade da smrt nije kraj te da je spasenje svakog čovjeka moguće
Veliki petak jedini je dan u godini u kojem nema euharistijskoga slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt. Vjernici dolaze u crkvu kako bi razmišljali o Isusovoj žrtvi, a preko obreda doživjet će liturgiju riječi, klanjanje križu i pričest. Veliki petak dan je u kojem Katolička crkva od vjernika traži post i nemrs.
Uz Veliki petak razvijeni su mnogi pučki običaji kao što je hvarska procesija Za križen, a u mnogim se krajevima, u različitim prepjevima, pjeva poznati Gospin plač, koji je nastao u 17. stoljeću. Za vjernike Katolička crkva na Veliki petak propisuje obvezatan post i nemrs.
Procesije iz šest mjesta na otoku Hvaru Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske krenule su sinoć na križni put dug 25 kilometara. Procesija se neprekidno održava više od pet stoljeća, a 2009. je uvrštena na Popis svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a.
Procesije kreću bez obzira na vremenske prilike, kao što je bilo i jučer kada je na Hvaru padala lagana rosulja, tisuće vjernika se putem i u crkvama mole i pjevaju starinske korizmene napjeve prolazeći kroz sva mjesta, a da se pri tom nigdje ne smiju susresti.
Ključni trenutak je svakako doček jelšanske procesije na Pjaci. Rijetko tko želi propustiti taj prizor kad križonoša nakon cijele noći provedene u procesiji, potpomognut od strane pomoćnika, ukosi Križ i zatrči se prema svome župniku, a ovaj prema njemu. Tada obojica kleknu, padnu u zagrljaj ljubeći i križ i jedan drugoga. Na posljetku župnik s propovjedaonice upravi riječ svima i s Križem im udijeli blagoslov, nakon čega odlaze na počinak, da bi se u poslijepodnevnim satima opet okupili u crkvi za bogoslužje Velikog petka.
Izvor: HRT
