U 13 godina 70 je gospodarskih savjetnika potrošilo pola milijarde kuna. U inozemstvu su školovali djecu, živjeli u besplatnim stanovima, dobivali naknade za lošu klimu i besplatne aviokarte piše Globus
A rezultati? Uvozimo duplo više robe nego što je prodajemo, a loše se snalazimo čak i u Rusiji gdje plaćamo dvostruke diplomate: dvoje njih koji sjede u palači HGK kod Crvenog trga te deset diplomata u veleposlanstvu
Kad već nema investicija, hrvatsku će posrnulu privredu, po najnovijim zamislima, spasiti isključivo izvoz.
Gospodarstvenicima bi u tome trebao pomoći nanovo oživljeni sustav gospodarske diplomacije na kojem je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova radilo posljednje dvije godine.
Ukratko – hrvatska će Veleposlanstva u svijetu, intenzivnije nego ikad dosad, raditi na otvaranju stranih tržišta hrvatskim kompanijama.
Recimo, ona dalekoistočna, ruska, tržišta srednje Azije i sva ona s kojima Hrvatska nije uspostavila dobru robnu razmjenu.
A to zapravo znači da posla ima za sva naša diplomatska predstavništva.
Projekt bi bio dobar da nije žalosne činjenice kako su Hrvati, od samostalnosti, na uspostavljanje dobrih gospodarskih odnosa uložili već na stotine milijuna kuna.
Toliko su nas kroz godine koštala razna tijela i institucije kojima je u opisu posla odavno pisalo – ‘gospodarska diplomacija’.
Tu prvo spadaju milijuni koje su Hrvati kroz godine izdvojili za financiranje 84 diplomatsko-konzularnih predstavništava širom svijeta, u kojima su sve te godine radili diplomati zaduženi i za gospodarstvo.
Zatim se o hrvatskim izvoznim aktivnostima brinulo 20 zaposlenika Hrvatske gospodarske komore: toliko ih je proteklih 17 godina radilo u podružnicama HGK, uglavnom na elitnim adresama i u reprezentativnim zgradama po svijetu za koje se plaćao najam i dodatno administrativno osoblje.
Potom je za razvoj srednjeg i malog poduzetništva jedan ured u Bruxellesu otvorila i Hrvatska obrtnička komora.
Tu je riječ o malim troškovima: godišnji rashodi ureda bez zaposlenika iznose 8700 eura, ali od Komore svejedno nije moguće dobiti ni okvirne podatke o izvozu obrtnika jer, kažu nam, “te informacije vodi Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava”.
Svi vole Bruxelles. Ne treba preskočiti ni razna županijska predstavništva koja su otvorena u glavnom belgijskom gradu.
Jedan je ured – Ured hrvatskih regija – otvorila Varaždinska županija, a za njegovo financiranje godišnje se izdvaja 1,6 milijuna kuna.
Drugi briselski ured otvorila je Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje.
U njemu je troje zaposlenika za čije je potrebe agencija kupila ured u vrijednosti 1,4 milijuna kuna, a njegovi se godišnji troškovi vrte oko 280 tisuća kuna.
Ured u Bruxellesu potom imaju Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, a nedavno ga je otvorio i Grad Zagreb.
I njihovi se djelatnici bave nekim oblikom gospodarske diplomacije – trebali bi promicati interese svojih gradova i županija.
Najveći dio novca namijenjenog gospodarskoj diplomaciji dosad su ipak “pojela” diplomatsko-konzularna predstavništva diljem svijeta.
Njih u ovom trenutku ima 84, a u tom skupom sustavu danas radi oko 540 zaposlenih – oko 220 diplomata te još 320 onih zaduženih za administrativno-tehničke poslove.
Globus je na temelju podataka iz izvješća Državne revizije, ali i izvješća o izvršenju proračuna Ministarstva vanjskih poslova, pokušao izračunati koliko nas je dosad koštala neuspješna gospodarska diplomacija. (Foto. Dragan Matić/Cropix, Globus)
…
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
