Ono što su ekonomski analitičari dugo najavljivali polako postaje hrvatska stvarnost – Hrvatska gubi fiskalni suverenitet, odnosno ulazimo u proceduru proračunskog deficita. Novi podaci, izračunati prema metodologiji Eurostata, pokazali su da je proračunski deficit veći no što je pokazivala dosadašnja metodologija mjerenja piše Dnevno.hr
Prema kriterijima iz Maastrichta, deficit proračuna ne smije biti manji od 3 posto pa će stoga hrvatske financije preuzeti nemilosrdni birokrati iz Bruxellesa. Novi podaci pokazuju da je hrvatski proračun u deficitu pet posto. Javni dug nam je, prema toj metodologiji, 55 posto BDP-a, što je samo pet posto ispod onoga što Europska unija dopušta. Sad se čeka paket mjera koje će nam euro-birokrati nametnuti da bi državne financije doveli u prihvatljive okvire. Hrvatski građani se, stoga, s pravom pribojavaju daljnjeg narušavanja životnog standarda koji je ionako u ovih pet godina recesije debelo srozan.
“Rezovi” i “reforme” dvije su ključne riječu u vokabularu Kukuriku koalicije ovih dana, dok iščekuju što će stići iz Bruxellesa. Kreditne agencije i Međunarodni monetarni fond Hrvatsku već dulje vrijeme upozoravaju da treba “rezati” na rashodnoj strani proračuna, a takve mjere možemo očekivati i iz briselskih ureda.
Godine nemilosrdnog zaduživanja i visoke javne potrošnje uzele su svoj danak te sad treba ući u “bolne rezove” – najavljuju se smanjenja plaća, otpuštanja u javnoj upravi te podizanje poreza. Već početkom prosinca možemo očekivati briselski paket mjera, a onda ćemo biti pod stalnom “prismotrom”. Ako budemo neposlušni, moguće su i kazne u vidu zabrane korištenja sredstava iz fondova.
Živimo u teškim vremenima, čekaju (li) nas još teža? Ministar financija Slavko Linić poput kakvog uvodničara najavljuje nam još više odricanja i “stezanja remena”, kad govori da nam ne slijede “lagani trenuci”. Kukuriku koaliciji iz oporbe najavljuju, isto tako, teška vremena kad se bude donosio proračun za narednu godinu. Kažu, neće podržati daljnje “kresanje” proračunskih izdataka, posebno za one najugroženije skupine. Nadalje, ne slažu se s ministrovim restriktivnim mjerama, a smatraju da se Linić trebao više boriti za proračun pred EU institucijama.
Laburist Branko Vukšić kaže da je Kukuriku koalicija jedva dočekala pruzimanje u ruke hrvatskih financija od strane Bruxellesa, jer sada će netko drugi odlučivati u njihovo ime. “Kukurikavce” kritizira da uzimaju krajnjim korisnicima proračuna, primjerice radnicima, dok istovremeno ne žele oporezivati financijske transakcije.
“S ekonomskom politikom ove Vlade se ne slažemo. Nije napravljena nijedna reforma, a rezanje rade na krivim stvarima. Kada bismo u ovom trenutku stavili na papir koliko novca potroše sve državne agencije, došli bismo do proračunskog deficita. Ova Vlada je nesposobna spriječiti da joj novac curi kroz prste”, smatra Vukšić.
Kad bude donošenje proračuna za sljedeću godinu, Vukšić potvrđuje da neće podržati proračun kojim će se ići u daljnja rezanja prava korisnika.
“Zašto se Linić nije u Bruxellesu izborio da nam dopuste veći deficit, ako što su se neke druge države izborile? Ovim deficitom pokrivamo nesposobnost Vlade i dok raspravljamo o deficitu, oni će rasprodati Hrvatsku. Imamo simbole državnosti kao što su grb, zastava i himna, ali stvarnu državnost nemamo. Nismo ništa učinili u reformi državne uprave. Uzima se ugroženim skupinama, kako bi se stranački aparatčici hranili u izobilju”, odlučan je ovaj laburist.
Jedno je sigurno, u narednoj godini Kukuriku koalicija imat će pune ruke posla s kritikama iz oporbe, ali i još žešćim oponentima iz redova sindikata. Nismo bili sami sposobni kad je bilo vrijeme za to ući u reforme, stoga će nam reforme i “bolne rezove” odrediti Bruxelles. (Foto: Cropix, Dnevno.hr)
‘Ako se krene na mirovine, to će odvesti krizu u ponor’
Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da će Kukuriku koalicija iskoristiti ulazak u proceduru proračunskog deficita da napravi stvari koje prije nije radila. Sada će, kaže Sever, imati izliku da to od njih traži Bruxelles. Dao je i kritiku vladinih ekonomskih politika. “Bez obzira što je puno dugova ostalo od ranije, oni su rekli da će to riješiti. Međutim, nisu našli nikakvo rješenje”, smatra Sever. Za produbljivanje proračunskog deficita pojašnjava da je potpomognuto rezanjem potrošnje. “Daljnja rezanja će samo produbiti krizu. Treba tražiti nove modele – kako proračun puniti, a ne kako rezati rashode. Treba potaknuti dodatnu potrošnju, a ne rezati. To će samo dodatno produbiti krizu. Isto tako, ne smiju se povećavati porezi. Ne možemo iz krize izići istim metodama, kojima smo smo se u krizu i doveli”, tvrdi Sever. Ono što bi bila katastrofa i što bi krizu odvelo u ponor, zaključio je Sever, je situacija kada bi se krenulo rezati mirovine i prava zaposlenih.
