Uz otvorenje izložbe o hrvatskoj glagoljici u Francuskoj

Vrijedni izlošci svjedoče o pripadnosti Hrvatske europskoj civilizaciji knjige
U sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj u Palači Tau, u francuskom gradu Reimsu, središtu regije Champagne, otvorena je 12. prosinca 2012. izložba „Hrvatska glagoljica – prisjećanje na jedno europsko srednjovjekovno pismo: od srednjeg vijeka do naših dana“. Izložbu prati dvojezični (francuski i engleski) katalog,a  traje do 24. veljače iduće godine. Izložbu je osmislila akademkinja Anica Nazor, realizirala ju je Erasmus naklada d.o.o., dok je autor scenografije arhitekt Zlatko Rebernjak
Ova vrijedna izložba održava se u organizaciji Centra nacionalnih spomenika – Palača Tau, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ureda turističke zajednice grada Reimsa, uz potporu Francuskog instituta. Prigodnim govorima izložbu otvorili su grof Aymeric Peniguet-de-Stoutz, ravnatelj Palače Tau i predstavnik Centra za nacionalne spomenike, Bernard Mary, predsjednik Ureda turističke zajednice grada Reimsa, Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Olivier Nostry, pomoćnik gradonačelnice Reimsa, te hrvatski veleposlanik u Francuskoj Mirko Galić.  
Izložba prvi put u Francuskoj predstavlja neke od najvrjednijih rukopisa, inkunabula, prvotisaka, misala pisanih tim pismom, koje ujedno simbolizira tisućljetnu pripadnost Hrvatske europskoj civilizaciji knjige. Izloženi su i odljevi u prirodnoj veličini izabranih kamenih spomenika, među kojima Bašćanska ploča, te više od trideset popratnih panoa.
Među izlošcima koje su posudili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Staroslavenski institut u Zagrebu, nalazi se prvotisak glagoljskoga Misala na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku iz 1483. To je ujedno i najstariji europski misal tiskan na nelatiničnom pismu, samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. Isto tako, prijepis Vinodolskog zakonika (1288.) iz XVI. stoljeća, koji je nakon Ruske pravde najstariji zakonik na slavenskim jezicima, rukopis Brevijar popa Mavra (1460.), inkunabula Baromićev brevijar (1493.) te tiskani Misal hruacki (1531.).
Glavna atrakcija izložbe je svakako i Reimski evanđelistar, također poznat pod imenom Texte du Sacre s obzirom na sjajnu legendu prema kojoj su na njemu francuski kraljevi polagali prisegu pri krunidbi u Reimskoj katedrali. Taj evanđelistar iz 1395., najčuveniji rukopis o glagoljici u Francuskoj, čuva se u knjižnici Carnegie u Reimsu.
Rukopis je sastavljen od dvaju dijelova jednakoga formata i sadržaja, naknadno uvezanih u jednu knjigu. Opsežniji dio pisan je u samostanu Emaus u Pragu, lijepom hrvatskom uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, a manji dio starom ćirilicom u XI. ili XII. stoljeću. Rukopis, koji je nekoć imao skupocjene korice, ukrašen je minijaturama i inicijalima živih boja. Sadrži izbor iz evanđelja, epistola i Djela apostolskih. Kardinal Charles de Lorraine, do kojeg je Evanđelistar došao preko Carigrada, svečano ga je poklonio knjižnici reimske katedrale.
Prekrasna Palača Tau nalazi se u neposrednoj blizini Reimske katedrale, a poput nje je pod zaštitom UNESCO-a budući da je u stalnoj postavi prikaz krunidbe francuskih kraljeva. U Reimskoj se katedrali između 496 i 498 pokrstio Klodvig kao prvi franački knez, a u njoj je također okrunjeno 25 francuskih kraljeva.  S glagoljskim pismom francuska se sredina upoznala najkasnije početkom XV. stoljeća kad je u njoj djelovao Juraj iz Slavonije, u srednjovjekovnim izvorima poznat pod imenom Georgius de Rayn, Georgius de Sorbonne ili još Georgius d’Esclavonie, svećenik glagoljaš akvilejske dijeceze (oko 1355.-1416.). Studirao je na Sorbonni, ondje je bio profesor. Koncem 1404. iz Pariza je otišao u Tours, gdje je obavljao dužnosti kanonika i penitencijara stolne Crkve sv. Gatiena. U Toursu je po sjećanju ispisao glagoljski abecedarij (početnicu) na praznim listovima jednoga latinskoga rukopisa, koji se čuva u gradskoj knjižnici u Toursu te u kojem je glagoljicu nazvao alphabetum chrawaticum.
Glagoljica je zabilježena 1538. u knjigama znamenitoga G. Postella 1573. u knjizi Blaisea de Vigenèra. Pored toga, Francuska nacionalna biblioteka u Parizu posjeduje dva važna hrvatska glagoljska zbornika (sign. Code Slave 11 i Code Slave 73). Isto tako, u Bibliothèque Mazarine u Parizu čuva se jedan od triju primjeraka glagoljskoga rituala Knjižice krsta, tiskanoga u Rijeci 1531. Ipak, glagoljsko je pismo u Francuskoj najpoznatije po Reimskom evanđelistaru
Premda se hrvatski jezik danas piše latiničnim pismom, glagoljicom se u Hrvatskoj tiskalo do početka XX. stoljeća, do 1905. godine. Međutim, glagoljica i dalje izaziva oduševljenje Hrvata te je glagoljsko pismo za Hrvate i danas jedna od najsnažnijih odrednica hrvatskog kulturnoga identiteta.