Novi poštanski blok u izdanju Hrvatske pošte
Hrvatska pošta 11. listopada 2013. pušta u optjecaj prigodni poštanski blok koji čini jedna marka u povodu obilježavanja 440. obljetnice Seljačke bune. Blok i marku krasi motiv spomenika Seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića. Autori dizajna i fotografije su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Naklada bloka iznosi 30.000 primjeraka, a nominalna vrijednost marke je 11 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 11. i 12. listopada u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Obilježavanje 440. obljetnice Seljačke bune evocira burne događaje iz 1573. godine. O Gupčevoj buni pisali su hrvatski književni velikani poput Augusta Šenoe ili Miroslava Krleže, a prizore muške punte ovjekovječili su slikari poput Otona Ivekovića, Mirka Račkog i Krste Hegedušića. Kipar Antun Augustinčić je na monumentalnom gornjostubičkom spomeniku dojmljivo odao počast seljačkom vođi, a Buna je inspirirala i prvu hrvatsku te petu u svijetu rock-operu Gubec-beg. Muzej seljačkih buna su od njegova osnutka prije četiri desetljeća razgledale stotine tisuća posjetitelja, a u okolici postoji i niz atrakcija, poput Gupčeve lipe.
Davno su nestale ruševine kaštela u kojima je boravio zloglasni Franjo Tahy poznat zato što se upravo s njegova susedgradsko-stubičkog vlastelinstva podigla najveća seljačka buna u ovom dijelu Europe. Itaknulo se nekoliko seljačkih vođa među kojima je najkarizmatičniji bio upravo Ambroz Gubec iz sela Hižakovec, poslije nazvan Matija. Sudbina Matije Gupca i danas je nepoznanica, ali u korespondenciji između bana Draškovića i cara Maksimilijana predlaže se smaknuće seljačkog vođe na strašan način – krunidbom užarenom željeznom krunom. Upravo to mučeničko stradanje seljačkog vođe u borbi za pravednije društvo i slobodu svakog pojedinca učinilo ga je svojevrsnim simbolom otpora protiv represije.
