Skip to content

Uz 2. kongres hrvatskih muzealaca


Ministar kulture Jasen Mesić

Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com

Muzeji su veliki kulturni, edukativni i turistički potencijal
Kongres hrvatskih muzealaca, koji je u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva u Zagrebu je okupio više od 130 sudionika iz cijele Hrvatske, od čega devedesetak predavača. Kongres se u Muzeju suvremene umjetnosti održava o temi "Muzeji i arhitektura u Hrvatskoj". Riječ je o drugom takvom kongresu, prvi je održan 2008. u Zagrebu.
Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, poželjela je dobrodošlicu muzealcima koji su stigli u Zagreb iz raznih dijelova Hrvatske, izrazivši nadu da će tijekom svog posjeta obići i druge događaje u sklopu bogate ovojesenske kulturne ponude.
Na kongresu se traže odgovori na pitanja koliko smo zadovoljni današnjim muzejima, je li njihova arhitekturu u skladu sa suvremenom muzeologijom, je li nas sredina pratila u razvoju muzeja, rekla je Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica Hrvatskoga muzejskog društva. Kongres će zasigurno donijeti  sukobljena mišljenja, no sve s ciljem da se sagleda koji su daljnji smjerovi, u proteklih deset godina intenzivirane, muzejske izgradnje u Hrvatskoj.
Ministar kulture Jasen Mesić rekao je na otvorenju 19. lipnja da su muzeološka djelatnost i arhitektura doprinijeli i kvaliteti drugih programa, poput Noći muzeja ili Vodiča kroz hrvatske muzeje i zbirke, a sve pokazuje koliki kulturni, edukativni i turistički potencijal imamo u hrvatskim muzejskim institucijama. Ministar Mesić je istaknuo što, kako je na raznim primjerima već pokazala dosadašnja praksa, istaknuta arhitektonska rješenja muzeja mogu postati obilježje nekoga grada i njegov prepoznatljiv simbol.
U uvodnom predavanju povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer prikazala je kako su muzeji, kada su nastajali, nerijetko bili kritizirani, a danas su primjeri uspješne muzejske arhitekture.
Proteklih desetljeća muzeji su doživljavali postupnu transformaciju, od njihove temeljne uloge kao mjesta izlaganja gdje se prezentiraju izlošci prema muzeju kao mjestu komunikacije s multifunkcionalnim obilježjima, koji ima knjižnicu, kino dvoranu, knjižaru, ustvrdila je Galjer. Kao uspješnije primjera hrvatskih muzeja do osamostaljenja Hrvatske, Galjer je spomenula današnji Tehnički muzej, Muzej narodne revolucije u Rijeci i Arheološki muzej u Zadru, a od novijih Muzej antičkog stakla u Zadru, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Grada Zagreba, Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej suvremene umjetnosti.
Za budućnost hrvatskih muzeja smatra važnim približiti ih najmlađima kako bi dobili naviku odlaska u muzeje, čemu bi doprinijelo i osnivanje dječjeg muzeja, a predviđa da će u budućnosti sve važnija biti i tema muzeja kao virtualnog mjesta koje funkcionira i u ograničenim uvjetima.
Kongres će se baviti, među ostalim, muzealizacijom arhitekture, arhitekturom muzeja kroz vrijeme, povijesnim objektima adaptiranima za muzeje, neizvedenim projektima, suradnjom arhitekata i muzealaca, Hrvatskim muzejem arhitekture HAZU i zbirkama arhitekture u muzejima, muzejskim prezentiranjem arhitektonske baštine.

Akademija-Art.hr
21.10.2011.