
Zakon o otpadu za trovanje Hrvatske
Ekologinja Goranka Adam je za nedavna posjeta Makarskoj vrlo oštro govorila o prijedlogu novog Zakona o otpadu. Dva su razloga za oštre nastupe ekologa. Prvi je što Zakon predviđa spaljivanje kompletnog otpada, a drugi razlog je dopuštanje uvoza otpada radi spaljivanja.
Novim zakonom koji je bio u javnoj raspravi samo mjesec dana, iako je mogao biti i šest mjeseci, izbjegla se zapravo javna rasprava. Ekolozi smatraju da se na taj način krše direktive EU i hrvatski Zakon o pristupu informacijama. Ministarstvo je još više revoltiralo ekologe jer je samo nekim ekološkim udrugama proslijedilo informacije dok je javnost ostala potpuno neinformirana.
Tuđe smeće će trovati Hrvate
Tako Zakon predviđa uvoz smeća za termičku obradu, kako piše u zakonu, a radi se o uvozu smeća za spalionice. Dosadašnji zakon je to onemogućavao. Otpad se do sada mogao uvoziti samo za tehnološku obradu, npr. željezare su uvozile staro željezo i koristile ga u proizvodnji. Sada se dopušta spalionicama, a to su prije svega cementare, a u budućnosti i pokretne male spalionice, da uvezu smeće i spaljuju ga. Ekolozi smatraju da će na taj način doći do novih zagađenja okoliša koje će štetno djelovati na zdravlje stanovništva.
Ministar Čačić je u svom ekonomskom programu kao četvrtu točku stavio uvoz i spaljivanje smeća čime se direktno pogoduje vlasnicima spalionica koje su u stranom privatnom vlasništvu. Ekolozi vjeruju kako je upravo to razlog zašto se krši procedura oko javne rasprave o Zakonu i kako se on čuva daleko od javnosti te da u svemu tome svoj doprinos daju mediji, pogotovo nacionalna televizija i tiskani mediji na nacionalnoj razini.
Zašto spaljivanje kada može recikliranje?
Ekolozi su oštri prema Ministarstvu zaštite okoliša i ministrici Holy jer umjesto deklarirane reciklaže predlaže spaljivanje. I dok u drugim europskim zemljama se svim načinima trude povećati postotak recikliranog otpada i tako smanjiti zagađivanje, vode, zemlje i zraka kod nas se trude uvesti tuđe smeće i zagaditi što više prirode. Zanimljivo je da ministar Čačić pri tome spominje iznos od 2,5 milijardi eura koji bi se slio u državni proračun. Ako je toliki iznos u državnom proračunu, onda je jasno da se radi o ogromnim količinama smeća, možda i onoga kojega napuljska mafija stvara na jugu Italije. A kolika bi tek trebala biti zarada spalionica?
28 primjedbi na Zakon
Ekološke udruge su Ministarstvu zaštite okoliša uputile 28 primjedbi na zakon, ali još uvijek nisu dobile očitovanje od ministrice. Jedna od primjedbi je i na mogućnost utiskivanja smeća u podzemne objekte, jame, škrape, špilje i slično. Ekolozi smatraju da bi na taj način došlo do zagađenja podzemlja, kako vode tako i zemlje, i da bi to moglo imati nesagledive posljedice za cijeli kraški prostor. Takvih objekata je u Dalmaciji izuzetno puno, a svi nisu istraženi. Oni koji su istraženi pokazuju da je podzemni sustav povezan i da se zagađenje jednog dijela ne bi moglo izolirati već da bi utjecaj zagađenja bio velik i opasan po ljude. Iskustva drugih zemalja gdje se ovakav postupak provodio upravo potvrđuju crna predviđanja ekologa.
Goranka Adam smatra da se u nas vrlo malo pažnje posvećuje recikliranju otpada. Još uvijek ne postoje uvjeti da se odvajaju sirovine i biorazgradivi otpad od smeća. «Kada bi se moglo više odvajati i reciklirati otpada, dobili bismo više jeftinih sirovina za industriju, a smanjili bismo količinu smeća koje se mora odložiti ili spaliti. Za to je najbolji primjer planirani centar u Lećevici. On nije namijenjen za reciklažu i odvajanje otpada već za pripremu cjelokupnog smeća za spaljivanje i zato su tamo ljudi opravdano ljuti na pokušaje da se takav centar napravi. Vi u Makarskoj nemate za sada razloga za bojazan od spaljivanja smeća, ali se ne zna što se u budućnosti može dogoditi. Recimo, netko nabavi pokretnu spalionicu i ponudi spaljivanje otpada na primorju i eto vam problema. Zato svi moramo biti protiv predloženog zakona jer je dosadašnji puno bolji, a moramo se boriti i da nova rješenja budu na svjetskoj razini. Europska unija će u bliskoj budućnosti uložiti velike novce, milijarde eura u zelene tehnologije i u njima zaposliti veliki dio sada nezaposlenih, a sve s ciljem što manjeg zagađenja okoliša», rekla nam je ekologinja Adam.
Akademija-Art