Skip to content

Uvoz svinjetinje, mlijeka i jaja dramatično skočio

jaja

Podaci gospodarsko-interesnog udruženja koje okuplja stočare i proizvođaće mesa i mlijeka, Croatiastočar, pokazuju značajnu promjenu na tržištu hrane od 1. srpnja ove godine, kada je Hrvatska postala punopravna članica Europske Unije

Po nekim najavama, cijena hrane od onda trebala je pasti, no dogodilo se nešto sasvim drugo. Domaćim proizvođaćima ozbiljno je zaprijetio značajno veći uvoz prehrambenih proizvoda.

Croatiastočar u svojim je podacima pokazalo da je uvoz svinjetinje skočio 300 posto, mlijeka i mliječnih proizvoda 86 posto, a jaja čak 524 posto.

Branko Bobteić, direktor Croatiastočara, objasnio je kako se to dogodilo:

“Već smo desetljeće svjedoci da naši proizvođači imaju problema sa slabom konkurentnosti svojih proizvoda. Nakon izlaska iz CEFTA-e i ulaska u EU veliki su problemi samo produbljeni jer kriza, velika nelikvidnost i kreditna zaduženja ne daju nadu da možemo biti konkurentni u usporedbi s nekim proizvođačima hrane koji često i dampinškim cijenama osvajaju nova tržišta.”

Podaci za listopad i studeni mogli bi biti još dramatičniji, piše Jutarnji List, jer su se brojni trgovački centri uključili u utrku u ponudi svinjskog mesa u sezoni kolinja.

No, nažalost, ni u ovim statističkim podacima o velikom skoku uvoza hrane nema podataka koliko su robe uvezli trgovci, a koliko proizvođači hrane. Ipak, Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, godinama upozorava da je uvoz uništio domaće svinjogojstvo koje zbog preskupih troškova proizvodnje ne može biti konkurentno uvoznoj svinjetini.

Veliki problemi sa stočnom hranom i smanjenom otkupnom cijenom mlijeka već su razlog gašenja brojnih proizvođača.
Samo u protekla dva mjeseca domaće su mljekare otkupile 30 posto manje mlijeka. Nakon 1. srpnja ove godine svježeg mlijeka uvezeno 175 posto više, vrhnja 33 posto, maslaca 127, sireva oko 50 posto, a mlijeka u prahu čak 2267 posto više.

Na kraju godine cijela domaća proizvodnja bit će oko 500 milijuna litara (tolika je bila i 2002.), a domaće su potrebe oko 900 milijuna litara. Udruge proizvođača mlijeka upozoravaju da je Dukat, primjerice, 2010. imao 10.024 kooperanta, Vindija 4086, a ukupno je 20.567 farmera davalo mlijeko u otkup. U rujnu 2013. broj otkupljivača je prepolovljen, mlijeko je u otkup davao samo 10.691 farmer.

“I europski proizvođači mlijeka odustaju od proizvodnje, godišnje njih do osam posto, ali tamo se farme ne zatvaraju, nego se daju u najam jer je riječ o velikim ulaganjima. I u europskim je zemljama cijena mlijeka išla gore i ne slažem se s vašom tvrdnjom da se mlijeko uvozi zato što je našim mljekarama ono jeftinije nego domaće. Mi smo u zadnje tri godine izgubili 16.000 mliječnih krava i sada taj gubitak treba nadomjestiti”, kaže Bobetić.

Zato je Croatiastočar u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, HBOR-om i poslovnim bankama pokrenuo novu mjeru za popunu praznih staja.

Osigurali su kreditne linije za uvoz oko 10.000 rasplodnih junica i uzgoj ženske rasplodne teladi za vlastitu proizvodnju junica. (Foto: Damir Špehar/PIXSELL, Dalje.com)