Maša Štrbac, voditeljica Galerije ULUPUH
galerija-ulupuh@zg.t-com.hr
Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
Ususret Zgrafu
Danas je jučer bila budućnost
od 29. 11. (u 19.00 sati) do 09. 12. 2011.
U utorak, 29. studenog, u 19 sati, u Galeriji ULUPUH, u Zagrebu otvara se izložba "Ususret Zgrafu – Danas jejučer bila budućnost". Izložba će dati kronološki prikaz dosadašnjih 10izdanja ove manifestacije i predstaviti komunikacijski dizajn njenog 11.izdanja, autora Damira Bralića.
Zgraf je međunarodna manifestacija grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija koja se od 1975. godine trijenalno održava u Zagrebu, u organizaciji ULUPUH-a, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (www.zgraf.hr ). Zgraf 11 održati će se od 15.3. – 5.4.2012. godine u Zagrebu, a izložba u Galeriji ULUPUH dio je njegova najavnog programa.
Autori izložbe u Galeriji ULUPUH članovi su Izvršnog odbora Zgrafa 11 – Ana Kunej, Goran Martin Štimac, Ivan Klisurić i Mario Aničić. Oni su obradili tridesetpetogodišnju povijest ove manifestacije, njenih dosadašnjih 10 izdanja, i odabrali njene najzanimljivije momente – protagoniste, teoretičare, koncepte i radove, koji će u galeriji biti predstavljeni kronološkim slijedom. Ravnali su se pri tom koncepcijom Zgrafa 11 posvećenog društveno odgovornom dizajnu, kako je to u svom tekstu ”Danas je jučer bila budućnost” formulirao njegov gost teoretičar Dejan Kršić: "Zgraf 11. želio bi iznova tematizirati pitanja o odnosu dizajna i društvene, socijalne i političke modernizacije u postindustrijskom vremenu. Afirmirati ideju dizajna koji je više na strani društvenog razvoja nego pukoga gospodarskog rasta. (…) Ukoliko dizajn i vizualne komunikacije danas relativno uspješno reklamnim diskursom prenose i konstruiraju fikcijske slike stvarnosti, da li je zamislivo da podjednako uspješno prenose i informacije o drugačijim stvarnostima, da konstruiraju i u javni prostor unesu slike mogućih stvarnosti, društva budućnosti?“ http://www.zgraf.hr/wp-content/uploads/2011/11/Tema-HR.pdf
Tako će se osim povijesnog pregleda baštine Zgraf-a, na drugom dijelu izložbe moći pogledati prezentacija elemenata dizajna novog izdanja manifestacije i neke konkretne primjene na Zgrafovim formama za informiranje i obavještavanje. U kreiranju komunikacijskih elemenata Damir Bralić upotrebljava pismo Delvard Gradient, koje doživljava svoju premijeru upravo u vizualnom identitetu Zgrafa 11, a radi se o inovativnoj nadogradnji osnovnog pisma Delvard, tipografskog autora Nikole Đureka, koja koristi neke od najnaprednijih mogućnosti suvremene digitalne tipografije, a u tehnološkom smislu, gotovo da dotiče i njene granice. //www.typonine.com
Izložba će se moći pogledati do 9. prosinca, radnim danom od 10 do 17 sati (četvrtkom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati), subotom od 10 do 13 sati. Ulaz je slobodan.
GRAPUS
– Identiteti, plakati, (…), razne tehnike, razne dimenzije, 1977.– 1980.
‘Atelje Grapus osnovali su 1970. Pierre Bernard, François Miehe i Gerard Paris-Clavel. Otada su im prišli mnogi suradnici, a u grupi su do danas ostali Jean-Paul Bachollet, Pierre Bernard, Alex Jordan i Gerard Paris-Clavel. Njihov je cilj rad u kolektivu na realizaciji društvenog, političkog i kulturnog imagea. Što se politike tiče, podržavaju Komunističku partiju. Divlji protivnici plakata kao sredstva koje stvara iluziju i koje dovodi potrošača u napast, članovi grupe Grapus žele informirati i motivirati nezavisnog građanina. Ovdje vam predstavljamo primjere direktne plakatne umjetnosti, žive i originalne, koju utjelovljuje njihov pristup.
O članovima grupe Grapus François Barreré piše: ”Vjeruju u vezu između političkog i kulturnog. Odgojeni na poljskoj školi, odlučili su obavljati svoj posao u službi politike, društva i kulture, a u borbi za promjenu svijeta. Međutim, oni zasigurno znaju da jedna lijepa slika sama po sebi neće nikada moći promijeniti svijet. Oni zato nemaju klijente nego saveznike čija uvjerenja dijele. Takav izbor podrazumijeva trajanje (jer utjecati na povijest zahtijeva vremena) i traženje izraza koji će primijetiti velik broj ljudi. Poznato nam je kako slična angažiranost ponekad sputava talent i pretvara plakat u najobičniju propagandnu sliku. Članovi grupe Grapus upravo su na vrhuncu svoje umjetnosti, i to zato što svoj kritički pogled upućuju svojim drugovima u radu i borbi, okreću ga svojim navikama i raspravama. Samo se iz takve neprekidno osporavane razmjene može izroditi zajednički projekt “grafičkog otpora” (…)’
1981. godine Zgraf 3 označava prvi međunarodni karakter manifestacije i bilježi razna gostovanja. U predgovoru kataloga Ješa Denegri napominje:
‘(…) Potreba da se razmotri današnji trenutak neizbježno odvlači pogled u još ne tako daleku prošlost. Pri tom, karakteristična je ovakva situacija: kad je u poslijeratnim godinama počinjala borba za podizanje razine grafičkog oblikovanja, te su inicijative dolazile iz uskih umjetničkih krugova, a ne iz krugova specijalista-dizajnera, kojih uostalom u tadašnjim jugoslavenskim prilikama nije ni bilo. Krug umjetnika koji pokreću tu borbu slijedi liniju historijskog konstruktivizma i, poput svih avangardnih struja što slijede istu ideologiju, oni teže povezivanju s materijalno-proizvodnom bazom, ne zato da bi se potpuno predali praktičnim zadacima, nego zato da svome shvaćanju umjetnosti osiguraju raspon što šireg socijalnog djelovanja, vodeći pri tom indirektnu polemiku protiv onih koncepcija koje tada smatraju uporištem tradicionalističkih pozicija. Doprinos toga kruga autora – u konkretnom slučaju riječ je o grupi EXAT-51 – bio je temeljem borbe za zasnivanje dizajna, ali se ubrzo pokazalo da tu borbu ne mogu dobiti krugovi faktički odvojeni od realne materijalno-proizvodne baze: to je etapa u kojoj se dizajnom kao praktičnim, ali prvenstveno kao teorijskim i moralnim pitanjem više bave krugovi vezani uz stanovito novo shvaćanje kulture nego krugovi vezani uz samu privredu i industriju. Produkcija koja nastaje na području grafičkog dizajna u najviše slučajeva ostaje u domeni narudžbi od malobrojnih kulturnih ustanova koje i same potiču borbu za podizanje opće razine oblikovne svijesti. Javlja se tada i fenomen ‘kulturnog plakata’ koji, zahvaljujući pojedincima, doseže u Jugoslaviji visoke domete, ali kad se malo pobliže razmotri realno stanje mora se utvrditi da postoji veliki jaz između individualnih rezultata i cjeline zbivanja u tom području oblikovne prakse.
Ako se složimo s tim da grafički dizajn danas nije vrsta ili podvrsta umjetnosti nego zapravo specifičan masovni medij, ostaje na snazi činjenica koja vrijedi i za sve oblasti suvremene kulture: vrijednosti nisu ničim unaprijed predviđene i nastaju jedino u neprekidnom nastojanju da svladaju prepreke što ih stvaraju okolnosti sredine i vremena.’
Damir Bralić rođen je 1978. godine u Rijeci. Samostalno ili kao suradnik radi na projektima dizajna vizualnih komunikacija u području kulture, gospodarstva i usluga. Predaje na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Dizajn vizualnih komunikacija.
Akademija-Art.hr
28.11.2011.
