Agenciji za investicije prijavljeno je 58 projekata. Pola ulagača su hrvatsko-strano partnerstvo, uza njih su izraelske tvrtke sa 13 posto
Privatne investicije koje čekaju u Hrvatskoj iznose 43,2 milijarde kuna, što je primjerice jedna trećina državnog proračuna. Novac bi se uložio u greenfield investicije u turizam, industriju, logističke parkove i energetiku, što bi smanjiilo i sadašnji broj od 371 tisuče nezaposlenih. Riječ je samo o 50 velikih projekata koji su službeno prijavljeni Agenciji za investicije i konkurentnost. Investitori su Agenciji i prijavljivali i broj zaposlenih ako su ga procjenili. Prema podacima koje smo ekskluzivno dobili na uvid, u 11 županija, uključujući u Zagreb, u tim projektima bi posao pronašlo 6300 osoba.
Plus za građevinare
Za 10 županija još nije definiran broj novozaposlenih. U Agenciji napominju da broj zaposlenih za koje imaju i podatke nije konačni jer je on iskazan samo za projekte koji imaju detaljne poslovne planove. I uz najkonzervativniju procjenu da za jedno novo radno mjesto u Hrvatskoj treba uložiti između 100 i 150 tisuća eura, broj novozaposlenih bi u usporedbii s planiranim investicijama bio između 38 i 58 tisuća. U to bez onih koji bi radili na gradnji.
Agencija ne otkriva imena investitora zbog čuvanja tajne, ali ističu i da iako nemaju nijedan prijavljen projekt u Karlovačkoj županiji, to ne znači da tamo nema projekata. Isto je i s ostalim županijama jer investitor nema obveze prijave Agenciji. Čak 46 posto ulagačkih tvrtki vode se kao mješovito hrvatsko-strano partnerstvo. Na drugome mjestu je Izrael, sa 13 posto kolača od ukupno 58 milijardi eura investicija.
160 tisuća izgubljenih
Tako veliki postotak nosi golf na Srđu investitora Aarona Frankela, ali nedavno je najavljeno da će izraelske tvrtke uložiti milijune kuna u poljoprivredu. Malezija je pojedinačno treća, što je vjerojatno povezano s novom tvornicom Pan papira u Slatini.
Koliko je Hrvatska u dubokoj krizi, pokazuje i podatak da ni sva novootvorena mjesta s ovim investicijamane bi spustila nezaposlenost na pretkrizno razdoblje. Prema posljednjim podacima po županijama od 2008. do proljeća 2012. izgubili smo 160.500 radnih mjesta.
Izvor: 21stoljece.hr
